Poslovni broj: Pn-239/2021-39

Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Gundulićeva 27

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sucu Tomislavu Bagi, na prijedlog sudske savjetnice Tee Pušić, u pravnoj stvari tužiteljice KC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Damiru Đapiću, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Santica & Đapić iz Splita, protiv tuženika HRVATSKI URED ZA OSIGURANJE, Zagreb, Martićeva 71, OIB: 38922958547, zastupanog po punomoćniku Mariju Depolu, odvjetniku u Splitu, radi naknade štete, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave 15. siječnja 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, 27. veljače 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku HRVATSKI URED ZA OSIGURANJE, Zagreb, Martićeva 71, OIB: 38922958547, isplatiti tužiteljici KC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], s osnova naknade neimovinske štete ukupan iznos od 3.200,00 eura sa zateznim kamatama koje teku od dana podnošenja odštetnog zahtjeva 11. kolovoza 2020. do 31. prosinca 2022. po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za 3 (tri) postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja te godine, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

Za više traženo na ime potraživanja neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti u iznosu od 900,00 eura, tužbeni zahtjev se odbija kao neosnovan.

II. Odbija se dio tužbenog zahtjeva kojim tužiteljica KC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], potražuje od tuženika HRVATSKI URED ZA OSIGURANJE, Zagreb, Martićeva 71, OIB: 38922958547, isplatu po osnovi naknade tuđe njege i pomoći u iznosu od 318,53 eura i po osnovi naknade troškova liječenja u iznosu od 270,00 eura zajedno sa zateznim kamatama koje teku od dana podnošenja odštetnog zahtjeva do isplate.

III. Nalaže se tuženiku HRVATSKI URED ZA OSIGURANJE, Zagreb, Martićeva 71, OIB: 38922958547, naknaditi tužiteljici KC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], parnični trošak u iznosu od 1.389,78 eura zajedno sa zateznim kamatama koje teku od presuđenja, odnosno od 27. veljače 2025. pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za 3 (tri) postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja te godine, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

Za više traženo na ime potraživanja troškova postupka tužbeni zahtjev se odbija kao neosnovan.

Obrazloženje

1.1. Tužiteljica u tužbi od 26. svibnja 2021. navodi da joj je 26. svibnja 2017. prilikom izlaska iz trajekta „Jadran“ nepoznato vozilo zakačilo i ozlijedilo šaku. U brodskom dnevniku navedeno je da se radi o vozilu registarskih oznaka [registarska oznaka], međutim kasnije se pokazalo da su registarske pločice [registarska oznaka] odjavljene 2014. kada ih nije koristio kombi, već neko drugo vozilo, te da na dan nezgode ne postoji vozilo osigurano pod tom registracijom. Stoga se radi o šteti prouzrokovanoj nepoznatim vozilom gdje je temeljem zakona odgovornost na tuženiku. Tužiteljica je imala dvije operacije te su joj ostale trajne posljedice na desnoj ruci. Tijekom liječenja bila je na oko 100 pregleda i fizikalnih tretmana, pretrpjela fizičke bolove, strah, neugodnosti, izgubila znatno vrijeme i imala brojne troškove uključujući trošak liječenja, lijekova kao i putne troškove. Tužiteljica potražuje po osnovi neimovinske štete iznos od 30.000,00 kuna, za tuđu njegu i pomoć iznos od 3.000,00 kuna i za troškove liječenja iznos od 2.000,00 kuna, ukupno 35.000,00 kuna.

1.2. Tužiteljica je podneskom od 6. studenoga 2024. nakon zaprimljenoga vještačenja po stalnim sudskim vještacima uredila tužbeni zahtjev na način da potražuje po osnovi neimovinske štete iznos od 4.100,00 eura, po osnovi tuđe njege i pomoći iznos od 318,53 eura te po osnovi troškova liječenja iznos od 270,00 eura, sve uz naknadu troškova postupka.

2.1. Tuženik je u odgovoru na tužbu osporio pasivnu legitimaciju, odgovornost i visinu te istaknu prigovor zastare potraživanja. U bitnome navodi da vozilo iz čije odgovornosti tužiteljica potražuje štetu nije moglo imati registarske oznake koje se navode jer je 8. travnja 2014. izvršena preregistracija istoga vozila na novu registarsku oznaku, kojom prilikom su stare registarske pločice vraćene nadležnom tijelu te nisu mogle biti na istom vozilu.

2.2. Nadalje, tuženik tijekom postupka ističe kako tužitelj preskače zakonsku definiciju nepoznatog vozila koja je propisana člankom 3. stavkom 1. točkom 13. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu na način da je nepoznato vozilo ono koje nije bilo moguće identificirati, a da je tužiteljica identificirala vozilo koje joj je prouzročilo štetu i prijavila registarske oznake posadi broda.

3. Tijekom postupka došlo je do promjene u osobi uređujućeg suca pa je na pripremnom ročištu 14. listopada 2022. sukladno članku 315. stavku 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., dalje: ZPP), dotada izvedeno gradivo obnovljeno čitanjem. Nadalje, zbog ponovne izmjene u osobi rješavatelja, odgođeno je ročište za objavu presude zakazano za 20. prosinca 2024. te je na ročištu održanom 15. siječnja 2025. ponovno otvorena i zaključena glavna rasprava.

4. Radi razjašnjenja spornih, a za ovaj postupak odlučnih činjenica sud je izvršio uvid u korespondenciju tužiteljice s tuženikom i MUP-om (list 11-15 spisa), medicinsku dokumentaciju tužiteljice (list 16-40 spisa), odštetni zahtjev (list 41-45 spisa), izvadak iz brodskog dnevnika za trajekt "Jadran" (93-96 spisa), dopis Doma za starije i nemoćne "Lovret" od 31. svibnja 2023. (list 109 spisa), dopis Policijske uprave splitsko- dalmatinske od 15. studenoga 2023. (113-114 spisa) te izveo dokaz saslušanja svjedoka EC i MC (list 122-123 spisa) i tužiteljice (list 124. spisa) na ročištu 23. srpnja 2024. i zaprimanja usmenog nalaza i mišljenja po stalnim sudskim vještacima dr. Arsenu Paviću, dr. IC i dr. Nikoli Sikirici na ročištu 22. listopada 2024. (list 145-149 spisa).

5. Punomoćnici stranaka su popisali parnični trošak.

6. Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.

7. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za naknadom štete od tuženika.

8. Među strankama je nesporno da je 26. svibnja 2017. došlo do ozljeđivanja tužiteljice na trajektu "Jadran" na liniji Split-Supetar.

9. Među strankama je sporna osnovanost i visina tužbenoga zahtjeva te pasivna legitimacija tuženika te je li predmetno potraživanje u zastari.

10.1. Odredbom članka 19. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 145/23. , 155/23., dalje: ZOO) propisano je da se pod pravima osobnosti kada je u pitanju fizička osoba razumijevaju prava na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i dr.

10.2. Odredbom članka 1063. ZOO-a propisano je da se smatra da šteta nastala u vezi s opasnom stvari, odnosno opasnom djelatnošću potječe od te stvari, odnosno djelatnosti, osim ako se dokaže da one nisu bile uzrok štete. Nadalje, odredbom članka 1064. ZOO-a propisano je da za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik, a za štetu od opasne djelatnosti odgovara osoba koja se njome bavi.

10.3. Odredbom članka 1067. stavka 3. ZOO-a propisano je da se vlasnik oslobađa odgovornosti djelomično ako je oštećenik djelomično pridonio nastanku štete, dok odredba članka 1092. ZOO-a propisuje da oštećenik koji je pridonio da šteta nastane ili da bude veća nego što bi inače bila ima pravo samo na razmjerno sniženu naknadu.

10.4. Prema odredbi članka 1100. stavka 1. ZOO-a sud će u slučaju povrede prava osobnosti, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema, dok je stavkom 2. istog članka propisano da će sud prije odlučivanja o visini pravične novčane naknade voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom.

10.5. Prema odredbi članka 30. stavka 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine" broj: 151/05., 36/09., 75/09., 76/13., 152/14., 155/23., dalje: ZOOP) oštećena fizička osoba kojoj je šteta nanesena upotrebom nepoznatog vozila može podnijeti odštetni zahtjev Hrvatskom uredu za osiguranje.

11.1. Čitanjem izvatka iz brodskog dnevnika za trajekt "Jadran" utvrđeno je da je 26. svibnja 2017. na liniji Split-Supetar prilikom iskrcaja vozila došlo do ozljeđivanja ruke tužiteljice prolaskom kamiona registarske oznake [registarska oznaka] i zapinjanja istoga o vrata koje je tužiteljica pridržavala te nije bilo svjedoka događaja od strane članova posade broda.

11.2. Čitanjem dopisa Policijske uprave splitsko-dalmatinske, Sektora za imigraciju, državljanstvo i upravne poslove, Službe za upravne poslove, pod klasom: 211-02/23- 07/1786, Ur.broj: 511-12-19-23-2, od 15. studenoga 2023. utvrđeno je da je vozilo FIAT BRAVO C-233034 u vlasništvu ČC bilo registrirano pod oznakom [registarska oznaka] od 17. ožujka 2014. do 8. prosinca 2014. kada je odjavljeno zbog promjene vlasništva. Nadalje, isto vozilo prelazi u vlasništvo DC i dobiva novu registarsku oznaku [registarska oznaka] do 1. rujna 2016. kada je privremeno odjavljeno. Nadalje, od 1. rujna 2016. do 27. listopada 2017. vozilo ima registarsku oznaku [registarska oznaka], a od 27. listopada 2017. vozilo prelazi u vlasništvo UC pod istom registarskom oznakom [registarska oznaka].

11.3. Čitanjem zahtjeva za naknadu štete tužiteljice utvrđeno je da je isti poslan tuženiku 11. kolovoza 2020. putem elektroničke pošte na službenu adresu tuženika te je tuženik dopisom od 25. kolovoza 2020. potvrdio primitak zahtjeva i isti otklonio zbog nepostojanja dokaza o odgovornosti, odnosno nepostojanja dokaza da je podnositeljica zahtjeva ozlijeđena od strane nepoznatog vozila.

12.1. Iz iskaza svjedokinje EC proizlazi da se nezgoda dogodila u trenutku kada su ona kao suvozač, njezin suprug MC kao vozač i tužiteljica ulazili u automobil kako bi se iskrcali iz trajekta koji je pristigao u supetarsku luku. U bitnome navodi da je tužiteljica pružila ruku kako bi otvorila vrata te je u tom trenutku kamion koji je bio točno do njih parkiran naglo krenuo pri čemu je zahvatio njezinu ruku. Uslijed njegovog naglog kretanja povukao je tužiteljicu kojoj su bila nagnječena i zgnječena dva prsta ruke. Odmah su tužiteljicu pregledali u ambulanti u Supetru te potom odveli trajektom na hitni kirurški prijem u Splitu jer je šaka ruke izgledala jako loše. U odnosu na kombi koji je to sve prouzročio svjedokinja iskazuje da je isti jednostavno nestao te da registracije vozila nisu zabilježili, da je netko spominjao, ali ne znaju koja je. Navodi da je tužiteljica stala prema zadnjem dijelu automobila, ispružila desnu ruku kako bi otvorila vrata, a kombi je zahvatio svojim zadnjim lijevim bočnim dijelom. Da je kombi bio otprilike paralelno parkiran sa njihovim vozilom te da treba voditi računa da je bila gužva.

12.2. Iz iskaza svjedoka MC proizlazi da je u garaži trajekta prilikom izlaska iz trajekta za Supetar već sjedio na mjestu vozača i čekao da sjednu supruga na mjesto suvozača i iza nje tužiteljica. Da su automobili već počeli izlaziti iz garaže te se auto do njega već polako počelo kretati, a ono je bilo parkirano u razini malo iza njegovoga vozila. U trenutku kada je tužiteljica svojom desnom rukom otvorila vrata automobila da bi mogla ući i sjesti taj automobil odjednom kreće. U trenutku kada je taj automobil krenuo počeo joj je gnječiti ruku, svi su krenuli vikati, on je na jednu sekundu stao tek toliko da bi tužiteljica mogla povući svoju ruku i nastavio je dalje izlaziti kao da se ništa nije dogodilo. Došlo je do ozljede tužiteljice i oštećenja vozila tako da je cijela vrata morao u servisu promijeniti. Što se tiče tužiteljičine ozljede bilo je jako puno krvi. U odnosu na vozilo koje je počinilo štetu ističe da mu je bilo prvo da pruži pomoć tužiteljici, ali koliko se sjeća bio je kombi ili tamić. Kamion je oštetio i udario srednjim svojim dijelom jer je onaj prvi njegov dio gdje je kabina već prošao. Objašnjava da je kombi bio paralelno u trenutku udara, ali je bio parkiran iza njih.

12.3. Tužiteljica KC u svome iskazu u bitnome navodi kako u trenutku predmetnog događaja su i drugi putnici ulazili u svoje automobile kako bi mogli napustiti garažu trajekta te kako je automobil ispred njih već otišao pa se stvorio prostor da može otvoriti vrata i ući u automobil. Odjednom se pojavio taj kamion koji joj je zahvatio desnu ruku, razrezao mali prst koji je praktički visio i tada je nastala panika, vika i galama. Prijateljica, svjedokinja MC je udarila dlanom ruke po automobilu da se zaustavi, on se doista na sekundu zaustavio da bi izvukla ruku, ali je nakon toga krenuo. Dolaskom na hitnu u Supetar ranu su očistili i previli, poslali su ih za Split jer je trebala operacija. Hitna u Supetru je zvala da se zaustavi trajekt koji je taman u tom trenutku trebao krenuti za Split da ju je sačeka jer je trebala hitna operacija. Operacija je trajala negdje oko 2 sata jer je kasnije dr. koji je napravio operaciju rekao da se radi o tzv. „sitni vez“ misleći na krvne žile, živce i sve ostalo, da bi godinu dana nakon te operacije morala ponovno napraviti operaciju jer je prst stao u neprirodnom položaju. Kako je uhvaćen ne samo mali prst nego i prstenjak nije imala funkciju u punom obimu kako bi inače imala. Danas je prst stalno utrnjen, kao da nije njen.

12.4. Punomoćnik tuženika prigovorio je na navode svjedoka navodeći da je najosnovnija logika da zadnji dio vozila prati pravocrtno pravac prednjeg dijela vozila pa je nemoguć nastanak nezgode kako ga prikazuju svjedoci da bi zadnji kraj vozila koji se očito nije zanio pri maloj brzini udario sa strane tužiteljicu. Da se očito radilo o izlasku vozila s trajekta pri velikoj gužvi vozila i da tužiteljica nije postupala po odredbi članka 81. stavka 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama koja regulira da se na zaustavljenom ili parkiranom vozilu ne smiju otvarati vrata ako se time ometa kretanje drugih sudionika u prometu. Navodi da svjedoci ne govore istinu ni po pitanju da nisu uočili registraciju vozila koje je imalo sraz sa njihovim vozilom odnosno vozilom u kojem su se oni nalazili odnosno tužiteljičinom rukom, budući da iz isprave Jadrolinije proizlazi da su informirali kapetana i posadu o registarskim oznakama kombija te je ovaj sud od policije i zatražio podatak o vlasništvu istog vozila no ispostavilo se da se radilo dakle očito o tablicama kojima je istekla registracija pa su bile prikucane. Dakle, ne radi se o nepoznatom vozilu nego o vozilu koje je imalo prekucane registarske oznake, dakle o neosiguranom vozilu, za koje tuženik odgovara, ali to nije pravna osnova tužbe pa je sada nastupila zastara. Nadalje, da vozilo uopće nije moglo u svom pravocrtnom gibanju naletjeti na tužiteljičinu ruku nego je po svoj prilici tužiteljica otvarala vrata i udarila u vozilo do sebe.

12.5. Sud je u cijelosti prihvatio iskaze svjedoka i tužiteljice cijeneći ih istinitima, uvjerljivima i logičnima, s obzirom na to da su o pravno relevantnim činjenicama iskazivali suglasno i bez većih odstupanja u detaljima predmetnoga događaja. U odnosu na prigovor tuženika da svjedoci nisu govorili istinu po pitanju registarskih oznaka kombija, sud utvrđuje da su oznake kombija nesporne jer su zabilježene u brodskom dnevniku, a iz dijela iskaza svjedokinje EC koja navodi "U odnosu na kombi koji je to sve prouzročio svjedokinja iskazuje da je isti jednostavno nestao te da registracije vozila nisu zabilježili, da je netko spominjao, ali ne znaju koja je" jasno je da je netko od njih ipak zapamtio oznake i prijavio ih posadi broda koja ih je unijela u brodski dnevnih, stoga iste nisu sporne niti ih se pokušalo zatajiti.

13.1. Na okolnost utvrđenja neimovinske štete provedeno je medicinsko vještačenje po sudskim vještacima dr. Arsenu Paviću, kirurgu traumatologu, dr. IC, neurokirurgu i dr. Nikoli Sikirici, psihijatru.

13.2. Iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka dr. Arsena Pavića, kirurga traumatologa, od 22. listopada 2024. proizlazi da je tužiteljica 26. svibnja 2017. zadobila ozljedu desne šake na način da joj je prilikom ulaska u osobno vozilo drugo vozilo učinilo navedenu ozljedu. Istoga dana tužiteljica je zaprimljena na HKP gdje je učinjen klinički pregled i radiološka obrada te su postavljene sljedeće dijagnoze: udarno gnječna rana malog prsta desne šake i udarno gnječna rana desne šake. Po prijemu je napravljena primarna obrada rane, u operacijskom nalazu stoji kako su očuvane tetive pregibača i ekstenzorna aponeuroza kao i da je očuvan radijalni neuro vaskularni snop. U daljnjem slijedu tužiteljica dolazi na redovite kontrole i to 30. svibnja 2017., 2. lipnja 2017. i 9. lipnja 2017. Naloženo je kako tužiteljica treba odstraniti šavove i kako je potrebno započeti fizikalnu terapiju.

U nalazu fizijatra od 28. srpnja 2017. ustanovila se pleksijska kontraktura petog prsta desne šake (ukočenost prsta) te je utvrđen značajan funkcijski deficit pa se preporuča fizikalna terapija.

U daljnjem tijeku liječenja u rujnu 2017. utvrdilo se kako zaostaje ekstenzija za 15 stupnjeva, nadalje, po provedenoj fizikalnoj terapiji utvrđuje se kako su iscrpljeni svi modaliteti fizikalne terapije i kako je stanje definitivno.

Kako tužiteljica i nadalje ima tegobe to je radi elaboracije stanja učinjena magnetska rezonanca 19. prosinca 2017. gdje stoji kako je blago naznačena radijalna i palmalna angulacija u području PIP-a petog prsta kao posljedica zarotirane subluksacije zglobnih tijela. U istom nalazu stoji kako je proksimalni članak izmijenjen prožet pseudocistama dok je baza srednjeg članka aplanirana. Temeljem navedene pretrage kao i kliničkog pregleda istog dana kirurg plastičar indicira operacijski zahvat zbog trnjenja u predjelu digitalnog živca. Tužiteljica je zaprimljena na plastičnu kirurgiju gdje je zabilježeno u operacijskom nalazu kako se digitalni živac nalazi uklopljen u ožiljnom tkivu te je izoliran neurinom koji se upućuje na patohistološku dijagnostiku. Operacijski je izvršena epineurorafija.

U daljnjem slijedu liječenja provodi se i fizikalna terapija i pregled kirurga plastičara tijekom ožujka 2018. Spisu je priložen i nalaz iz poliklinike Jadran u kojem stoji kako je deficitarno ispružanje malog prsta za 30 stupnjeva u MCP zglobu i kako je prisutna fleksijska kontraktura od 45 stupnjeva u PIP-u petog prsta. U istom nalazu stoji kako nema osjeta na volarnoj i dorzalnoj strani. U ovom nalazu je istaknuto kako je medicinska rehabilitacija iscrpljena i funkcijski deficit trajan. Tužiteljica je doživjela povredu prava osobnosti od 3 posto zbog trajnog funkcionalnog deficita petog prsta kako je opisano. Vještak je u sudnici imao priliku pogledati desnu šaku tužiteljice i uvjeriti se u navedeno stanje. Tužiteljica je u znatno funkcionalnom deficitu kojeg može povezati sa svakodnevnim aktivnostima nošenja tereta, eventualno sviranje instrumentima, ali i za poslove koji zahtijevaju upotrebu petog prsta desne šake, a što treba posebno naglasiti jer se radi o dominantnoj šaci. Tužiteljica je trpjela bolove jakog intenziteta dva dana, bolove srednjeg intenziteta je trpjela ukupno tri tjedna koji se procjenjuju u diskontinuitetu, potom bolove blagog intenziteta u trajanju od dva mjeseca. Bolovi blagog intenziteta koji su se javljali povremeno u trajanju od šest sati prosječno u svakom danu bili su kod tužiteljice u trajanju od četiri mjeseca.

Tužiteljici je bila potrebna tuđa njega i pomoć svaki dan dva sata kroz 15 dana, potom dva sata dnevno još 15 dana. Ova tuđa njega i pomoć je podijeljena na prvih 15 dana nakon ozljeđivanja, a potom narednih 15 dana nakon učinjenog operacijskog zahvata.

Naruženje je uvjetno blagog stupnja i to ukoliko je tužiteljica u socijalnom kontaktu, pri dnevnom svjetlu ili pri dobrom osvjetljenju.

Tužiteljica je trpjela nelagodu i neugodu kako zbog samog ozljeđivanja, izlaganja operacijskim zahvatima, rehabilitacijskim postupcima, rendgenskog zračenja s osjećajem neizvjesnosti i konačnog stanja za kojeg nije znala ishod. Tužiteljica je bila ozlijeđena u svibnju 2017., a liječenje je trajalo do kraja fizikalne terapije 28. lipnja 2018. Možemo zaključiti kako je liječenje s prekidima trajalo ukupno 13 mjeseci.

13.3. Iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka dr. Mira Jurinovića, neurokirurga, od 22. listopada 2024. proizlazi da je s neurokirurškog gledišta za spomenuti pretragu EMNG što ju je tužiteljica uradila u rujnu 2018. kada su od strane neurologa konstatirana oštećenja za šesti vratni živčani korijen, prvi križni živčani korijen te oštećenja za živce medijanusa, a što se povezuje s oštećenjem u karpalnim tunelima, to nije u uzročno posljedičnoj vezi s ozljedom šake.

U opisima operacijskih zahvata posebno druge operacije kada je urađena tzv. neurorafija spamalne strane za digitalni živac petog prsta desne šake može se zaključiti o oštećenju tog živca. Senzorni ili osjetni dio što je oštećen se ne računa za procjenu eventualnog oštećenja tjelesnog zdravlja, može se računati samo motorni dio, što se može kvalificirati kao jedan posto oštećenja tjelesnog zdravlja. To se može pribrojiti procijenjenom oštećenju od tri posto od strane vještaka kirurga. Po pitanju svih drugih pitanja štete procjene pretrpljenih bolova intenziteta i trajanja, potrebe pomoći i njege kod kuće, naruženosti u svemu s neurokirurškog gledišta se usuglašava s procjenom kako je vještačio kirurg traumatolog.

13.4. Iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka dr. Nikole Sikirice, psihijatra, od 22. listopada 2024. proizlazi da u spisu nema nalaza koji bi ukazali da je navedeni traumatski događaj i njegove zdravstvene posljedice doveli do razvoja simptoma koji bi bili dostatni za postavljanje dijagnoze nekog specifičnog psihijatrijskog poremećaja. Navodi da unatoč tome, a imajući u vidu normalno i psihološki razumljivo emocionalno reagiranje osobe na neki traumatski događaj, mišljenja je da je tužiteljica u trenutku događaja doživjela primarni strah u trajanju od desetak sekundi, nastavlja se sekundarni strah jakog intenziteta sljedeća tri-četiri dana, dok je sekundarni strah umjerenog intenziteta sljedećih 4-5 tjedana te sekundarni strah blažeg intenziteta 10- 12 tjedana. Zaključno smatra da trajnih povreda duševnog integriteta kao posljedice traumatskog događaja nije bilo.

13.5. Sud je u cijelosti prihvatili iskaze vještaka, jer se radi o dugogodišnjim sudskim vještacima u čiju stručnost i objektivnost sud nema razloga sumnjati, a koji su kronološki naveli sve važne detalje liječenja tužiteljice i sudu pružili objektivna mjerila za kvantitativno određenje svih vrsta neimovinske štete uz pomoć kojih je sud mogao dati i obrazložiti svoju ocjenu pretrpljene imovinske i neimovinske štete. Nadalje, stranke nisu prigovarale nalazima i mišljenjima vještaka niti su predlagale eventualno neko novo, dodatno vještačenje (po istom ili drugom vještaku, odnosno po vještaku druge specijalnosti) iz kojeg bi proizlazila drugačija utvrđenja i zaključci od onih vještaka dr. Arsena Pavića, dr. Mira Jurinovića i dr. Nikole Sikirice.

14.1. Slijedom utvrđenja iz provedenih dokaza sud je utvrdio sljedeće relevantne činjenice. U odnosu na osporenu osnovu pa time i osporenu pasivnu legitimaciju sud je utvrdio sljedeće. Polazeći od već citiranje odredbe članka 30. stavka 1. ZOOP-a prema kojoj oštećena fizička osoba kojoj je šteta nanesena upotrebom nepoznatog vozila može podnijeti odštetni zahtjev Hrvatskom uredu za osiguranje, sud je nesporno utvrdio da se u predmetnom slučaju radilo o nepoznatom vozilu. Navedeno nedvojbeno proizlazi iz dopisa Policijske uprave splitsko-dalmatinske od 15. studenoga 2023. u kojem je razvidno da je registarska oznaka [registarska oznaka] pripadala automobilu marke FIAT BRAVO, a ne kombiju/kamionu te da je ista odjavljena 8. prosinca 2014. Dakle, na dan predmetnog događaja 26. svibnja 2017. nije postojalo vozilo sa važećim registarskim oznakama [registarska oznaka], već se radilo o kombiju/kamionu na koji su bile "prekucane" nevažeće registarske oznake [registarska oznaka]. S obzirom na navedeno, nije se moglo utvrditi o kojem je vozilu riječ, dakle vozilo je nepoznato, pa je samim time valjanja osnova i pasivna legitimacija tuženika.

14.2. Nadalje, iz iskaza svjedoka i tužiteljice, koje iskaze je sud u cijelosti prihvatio, proizlazi da je ruka tužiteljice ozlijeđena u trenutku kretanja kombija/kamiona. Kombi/kamion, kao i bilo koje drugo prijevozno sredstvo, u vrijeme svoga kretanja na motor smatra se opasnom stvari. Vlasnik takve stvari sukladno odredbi članka 1063. ZOO-a odgovara po načelu objektivne odgovornosti, odnosno smatra se krivim za štetu, osim ukoliko ne dokaže da šteta ne potječe od te opasne stvari. Dakle, u predmetnom slučaju teret dokaza je bio na tuženiku, međutim tuženik nije podnio niti predložio izvođenje ni jednoga dokaza kojim bi se eventualno oslobodio od objektivne odgovornosti. S obzirom na to da je u ovom slučaju vlasnik vozila nepoznat, primjenom gore navedenih zakonskih odredbi za štetu po načelu objektivne odgovornosti odgovara tuženik.

14.3. Međutim sud je ocijenio, uzimajući u obzir iskaze svjedoka i tužiteljice, ali i prigovore istaknute od strane tuženika, da je u predmetnom slučaju ipak postojao određeni doprinos od strane tužiteljice u nastanku štete. S obzirom na to da je do ozljeđivanja došlo prilikom iskrcavanja svih vozila iz garaže trajekta te da se radilo o izrazito uskom prostoru u kojem nije lako ni ući ni izaći iz vozila, ali ni upravljati vozilom zbog uskog manevarskog prostora i okolnih pješaka koji pokušavaju doći do svoga vozila, sud smatra kako je tužiteljica ipak mogla predvidjeti kretanje vozila u traci do trake u kojoj se nalazilo vozilo u koje je namjeravala ući te je mogla pretpostaviti da bi otvaranjem vrata moglo doći do dodira između vrata koje otvara, njene ruke i drugoga vozila u kretanju. Samim time sud smatra da je mogla i trebala bolje prepoznati okolnosti u kojim se nalazi, kao i kamion u kretanju i eventualno pričekati da se isti pomakne onoliko koliko je potrebno da može neometano otvoriti vrata i sjesti u svoje vozilo. S obzirom na navedeno, sud je ocijenio da je tužiteljičin doprinos u nastanku predmetne štete 20%.

15.1. Slijedom iznesenoga, trebalo je odlučiti o visini štete.

15.2. S obzirom na sve okolnosti predmetnog slučaja, cijeneći nalaz i mišljenje vještaka vjerodostojnima te vodeći računa o težini i trajnim posljedicama ozljede tužiteljice, o jačini i trajanju pretrpljenih bolova, strahu životnoj dobi tužiteljice u vrijeme nastanka štete, sud je ocijenio da bi pravična novčana naknada u tim okolnostima iznosila 4.000,00 eura. Međutim, kada se od navedenog iznosa oduzme 20% doprinosa tužiteljice u nastanku štete, pravična novčana naknada iznosi 3.200,00 eura. Za više traženih 900,00 eura, tužbeni zahtjev je odbijen kao neosnovan.

15.3. Tužiteljici su na dosuđeni iznos naknadne neimovinske štete priznate i zatražene zakonske zatezne kamate koje sukladno odredbi članka 1103. ZOO-a teku od dana podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga, a što je u predmetnom slučaju dan podnošenja odštetnog zahtjeva, odnosno 11. kolovoza 2020. pa sve do isplate.

16.1. U odnosu na tuženikov prigovor zastare potraživanja sud utvrđuje slijedeće. S obzirom na to da je liječenje trajalo do konca 2018., što je razvidno iz medicinske dokumentacije i nalaza i mišljenja vještaka, a obveza naknade neimovinske štete dospijeva završetkom liječenja jer je tek u trenutku završetka liječenja poznata šteta u svojoj ukupnosti, to je razvidno da zastara potraživanja po osnovi naknade neimovinske štete nije nastupila s obzirom na to da je odštetni zahtjev podnesen u kolovozu 2020., dakle unutar roka od 3 godine. Međutim, u odnosu na potraživanja po osnovi imovinske štete, i to po osnovi tuđe njege i pomoći i troškova liječenja, sud utvrđuje da je navedeno potraživanje zastarjelo jer nije zatraženo u zakonskom subjektivnom roku od 3 godine od predmetnog događaja, a sve u skladu s člankom 230. ZOO-a.

16.2. S obzirom na iznad navedeno utvrđenu zastaru u odnosu na potraživanja po osnovi tuđe njege i pomoći i troškova liječenja, sud je odlučio kao u točki II. izreke presude i u tom dijelu odbio tužbeni zahtjev.

17. Zaključno, sud je tužiteljici dosudio ukupan iznos naknade štete od 3.200,00 eura, dok je preko iznosa od 3.200,00 eura, a do zatraženog iznosa od 4.688,53 eura tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan.

18.1. Na sastanku Vrhovnog suda Republike Hrvatske s predsjednicima građanskih odjela županijskih sudova održanog 2. lipnja 2017. u Zagrebu prihvaćen je Zaključak da se presudom kojom se odlučuje o osnovanosti platnog naloga, platni nalog iz rješenja o ovrsi ne održava na snazi u odnosu na trošak postupka koji se odnosi na donošenje rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, nego se o tom trošku odlučuje presudom kojom se odlučuje o osnovanosti prigovora protiv platnog naloga zajedno s ostalim troškovima nastalim u tom dijelu parničnog postupka.

18.2. Prema odredbi članka 151. stavka 1. ZPP-a parnične troškove čine izdaci učinjeni u tijeku ili u povodu postupka. Parnični troškovi obuhvaćaju i zatezne kamate od dana donošenja odluke kojom je naloženo plaćanje troškova postupka. Stavkom 3. istoga članka propisano je da o zateznim kamatama na iznos parničnih troškova sud odlučuje na zahtjev stranke.

18.3. Odluka o trošku donesena je u skladu s odredbama članka 154. stavka 5. i 155. ZPP-a, Odvjetničkom tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika i popisanim troškom. Tužitelju je tako priznat trošak sastava odštetnoga zahtjeva od 100 bodova, sastava tužbe od 100 bodova, pripremnog podneska od 6. rujna 2021. od 100 bodova, zastupanja na ročištu 14. listopada 2022. od 100 bodova, sastava podneska od 30. ožujka 2023. 50 bodova, zastupanja na ročištima 23. svibnja 2023. od 100 bodova, 23. srpnja 2024. od 100 bodova, 22. listopada 2024. od 100 bodova, sastava podneska od 6. studenoga 2024. od 100 bodova, zastupanja na ročištu 15. siječnja 2025. od 100 bodova i na ročištu za objavu presude 27. veljače 2025. od 50 bodova, odnosno ukupno 1000 bodova, što pomnoženo s vrijednosti boda od 2,00 eura iznosi 2.000,00 eura. Tužiteljici je na navedeni iznos priznat i zatraženi PDV od 25 % pa iznos od 2.000,00 eura uvećan za 500,00 eura PDV-a od 25 % iznosi 2.500,00 eura. Kako je tužitelj uspio u postotku od 68 %, a tuženik uspio u postotku od 32 %, tako je trebao od 68 % oduzeti 32 % te tužitelju priznati 36 % ostvarenog troška, odnosno iznos od 900,00 eura.

Nadalje, tužitelju su priznati i troškovi sudske pristojbe za tužbu u iznosu od 46,45 eura, trošak sudske pristojbe za presudu u iznosu od 93,33 eura i trošak vještačenja u iznosu od 350,00 eura.

Dakle, ukupni trošak postupka iznosi 1.389,78 eura.

18.4. Za više traženo na ime potraživanja troškova postupka, odnosno preko dosuđenog iznosa od 1.389,78 eura do zatraženoga iznosa od 3.364,78 eura, tužbeni zahtjev se odbija kao neosnovan.

18.5. Odluka o zateznim kamatama na trošak postupka donesena je u skladu s odredbom članka 29. stavka 2. ZOO-a.

19. Sud je kao tijelo javne vlasti u ovom sudskom aktu ukupan iznos novčane obveze dvojno iskazao u kunama i eurima, a sve na temelju odredbi članka 48. stavaka 1. i 2. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" broj: 57/22.) i na temelju Odluke o stopi konverzije kune u euro po središnjem paritetu 1,00 eur = 7,53450 kuna.

20. Slijedom svega iznad navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.

U Splitu, 27. veljače 2025.

Sudac

Tomislav Bago

Sudska savjetnica

Tea Pušić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave ovjerenog prijepisa iste.

Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.

DNA:

- tužiteljici po punomoćniku,

- tuženiku po punomoćniku,

- u spis.