Republika Hrvatska
Županijski sud u Osijeku
Osijek, Europska avenija 7
Poslovni broj Gž-1540/2022-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Osijeku, u vijeću sastavljenom od suca Štefice Bukvić, predsjednice vijeća, te Krunoslave Dropulić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Anđele Bošković Rajković članice vijeća, u građansko pravnoj stvari tužitelja NC iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Čedi Prodanoviću, odvjetniku iz Zagreba, protiv tuženika VC iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku dr. sc. Šimi Saviću, odvjetniku iz Zagreba, radi naknade štete, rješavajući žalbu tužitelja protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 23. lipnja 2022., poslovni broj Pn-1174/2020-18, koja je ispravljena rješenjem istog suda od 27. lipnja 2022., poslovni broj Pn-1174/2020-20, u sjednici vijeća održanoj 27. veljače 2025.,
p r e s u d i o j e
I Žalba se odbija kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 23. lipnja 2022., poslovni broj Pn-1174/2020-18.
II Odbija se zahtjev tuženika za naknadom troška odgovora na žalbu.
Obrazloženje
1.Presudom suda prvog stupnja suđeno je:
"I. Odbija se tužbeni zahtjevi koji glasi:
„I. Nalaže se tuženiku VC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da tužitelju NC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime naknade štete zbog povrede prava osobnosti isplati iznos od 30.000,00 kn (tridesettisućakuna) sa zakonskom zateznom kamatom na taj iznos tekućom od dana podnošenja tužbe do konačne isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena kao i da mu nadoknadi parnične troškove za zakonskom zateznom kamatom na taj iznos tekućom od dana donošenja presude do konačne isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.
II. Nalaže se tuženiku VC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da u roku od 15 dana objavi ovu presudu na svom Facebook profilu.“
II. Nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku troškove parničnog postupka u iznosu od 6.562,50 kn u roku od 15 dana."
2. Ovu presudu pravovremeno podnesenom žalbom pobija tužitelj iz razloga označenih u čl. 353. st. 1. toč. 1., 2. i 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje: ZPP), s prijedlogom da se u pobijanom dijelu preinači i tužbeni zahtjev odbije, ili da se ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
3. U odgovoru na žalbu tuženik je porekao osnovanost žalbenih navoda i predložio da se žalba kao neosnovana odbije, a njemu dosudi trošak odgovora na žalbu.
4. Žalba nije osnovana.
5. Predmet spora je zahtjev tužitelja da mu tuženik zbog povrede prava osobnosti, a temeljem čl. 1100. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, broj:35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18 - dalje ZOO) isplati iznos od 30.000,00 kn sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama.
6. Tužitelj svoj zahtjev temelji na tvrdnji da nakon što je u medijima objavljena vijest da je podnio zahtjev Europskom sudu za ljudska prava tražeći zaštitu svojih prava zajamčenih u Konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda koja mu nije pružena pred domaćim sudovima, tuženik je dana 27. veljače 2019. na svojem profilu na društvenoj mreži "Facebook" objavio tekst u kojem navodi da je tužitelj "elementarna nepogoda za Hrvatsku" i "klevetnik naše države", da mu je "Most ukinuo ured da spriječi NC da nastavi sa svojim klevetama, ali on se očito ne da" a sad bi za svoju klevetničku propagandu htio još novca iz Hrvatske i "da je Mesićev jedini cilj dočepati se državne kese" te "poručuje NC neka odštetu traži u Finskoj, ako tamo smije otputovati".
7. Nije sporno da je tužitelj pokrenuo postupak protiv Republike Hrvatske pred ESLJP-om tvrdeći da su mu domaći sudovi povrijedili konvencijsko pravo na zaštitu privatnog života kad su ga odbili s odštetnim zahtjevom kojim je tražio naknadu neimovinske štete za povredu časti i ugleda zbog informacije objavljene u medijima da je kao predsjednik Republike bio uključen u kriminalne aktivnosti u vezi s nabavkom oklopnih vozila za Hrvatsku vojsku od finske kompanije "Patria", a niti da je tuženik nakon što je vijest o pokretanju tog postupka prenesena u medijima na svom "Facebook" profilu objavio izjavu već navedenog sadržaja, da je izjavu istovjetnog sadržaja dao za emisiju "Dnevnik" Nove TV i da je sadržaj njegove objave na Facebooku objavio i portal www.dnevno.hr.
8. Europski sud je u nizu svojih odluka izrazio pravni stav da u predmetnima u kojima se suprotstavljaju pravo na ugled i pravo na slobodu izražavanja domaći sudovi trebaju analizirati preteže li u konkretnom slučaju pravo na slobodu izražavanja (čl. 10. Konvencije) ili pravo na privatni život (čl. 8. Konvencije) odnosno sudovi trebaju uspostaviti pravičnu ravnotežu između ta dva prava i to primjenjujući kriterije utvrđene u praksi suda a to su: je li izjavom dan doprinos raspravi koja je od javnog interesa, stupanj poznatosti osobe na koju se izjava odnosi, prethodno ponašanje osobe na koju se izjava odnosi, sadržaj, oblik i posljedice same izjave i težina izrečene sankcije.
9. Prvostupanjski sud je proveo test razmjernosti primjenjujući navedene kriterije.
10. Naime, utvrdio je da je tužitelj, NC jedan od najistaknutijih političara novije hrvatske povijesti a bio je i predsjednik Vlade, Sabora i Republike Hrvatske. Tuženik je saborski zastupnik u aktualnom X. sazivu Hrvatskog sabora, bio je saborski zastupnik i u XI. sazivu kada je i objavio spornu izjavu, a u Hrvatskom je saboru bio i u VIII. sazivu od 28. prosinca 2015. do 14. listopada 2016.
10.1. Dakle i tužitelj i tuženik su javne osobe – političari prisutni u javnom prostoru te prvostupanjski sud utvrđuje i da su tužitelj i tuženik politički neistomišljenici bez međusobnog uvažavanja čija se uzajamna sarkastična komunikacija nastavila i pred sudom.
11. Nadalje prvostupanjski sud ističe da je tuženik komentirao javno objavljenu istinitu činjenicu da se tužitelj nezadovoljan odlukama hrvatskih sudova obratio ESLJP tvrdeći da su mu ti sudovi povrijedili prava zajamčena Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
11.1. I po ocjeni ovog suda je tuženik u tom kontekstu izrekao vrijednosni sud o tome da je bivši predsjednik Republike, "elementarna nepogoda" za Hrvatsku i "klevetnik naše države". "Elementarna nepogoda" je očigledno metafora pa time predstavlja vrijednosni sud.
11.2. Navod da je tužitelj "klevetnik naše države" nije izrijekom obrazložen u objavljenom tekstu a kontekst je navedena objava da se obratio ESLJP, jer su mu hrvatski sudovi svojim odlukama povrijedili ljudska prava.
11.3. Stoga se i po ocjeni ovog suda radi o vrijednosnom sudu.
12. Tuženik je u svom iskazu istakao da je motivacija da se na taj način izrazi o tužitelju potaknuta činjenicom da je tužitelj najprije održavao govore o jednoj ideologiji da bi se poslije deklarirao kao pripadnik suprotne ideologije, da nije govorio istinu o čekovima iz Australije koji su bili namijenjeni za dobrotvorne svrhe kao i na činjenici da su se o tužitelju kao osobi koja je dala lažan iskaz pred međunarodnim sudom u postupku protiv jednog hrvatskog generala izražavali i drugi prije njega, među ostalima ŠC, koji je o tome objavio knjigu (Doba krivokletnika) i profesor ĐC koji ju je recenzirao. Tvrdi da se objava o „državnoj kesi“ odnosi na državni proračun iz kojeg se podmiruju troškovi ureda bivšeg predsjednika Republike, koji su smanjeni na inicijativu tuženika i njegovih kolega iz Mosta nezavisnih lista, a čime je bio pogođen upravo tužitelj.
12.1. Navedeni kontekst objave o "državnoj kesi" je razvidan i iz same objave.
13. Prvostupanjski sud nadalje ističe da podnošenje zahtjeva ESLJP kao bivšeg predsjednika Republike, da je lažno svjedočio u Hagu i dao kritiziran govor u Sydneyu kao tadašnji Glavni tajnik HDZ-a je već predbačeno tužitelju opravdano ili ne. Dakle, već je komentirano u javnom prostoru.
14. Također, ovaj sud prihvaća i stav prvostupanjskog suda, a takav stav je izrazio i ESLJP u nizu svojih odluka da su granice prihvatljive kritike mnogo šire u odnosu na pojedince s javim statusom nego u odnosu na privatne osobe kao i da se političari neizbježno i svjesno stavljaju pod pomno ispitivanje svake njihove riječi i djela, kako drugih političara tako i javnosti, kao i zaključak prvostupanjskog suda da tužbom traženo popravljanje neimovinske štete koja je tužitelju nastala kada je tuženik javno reagirao na vijest o tužiteljevom zahtjevu protiv Hrvatske ESLJP-u nije nužno u demokratskom društvu, jer bi u opisanim okolnostima ovog predmeta predstavljalo nerazmjerno ograničenje njegove slobode izražavanja.
15. Suprotno žalbenim navodima pravilno je prvostupanjski sud zaključio da je u konkretnom slučaju tužitelj kao bivši predsjednik Republike Hrvatske te i predsjednik vlade i parlamenta podnio zahtjev ESLJP protiv Republike Hrvatske i da je to svakako činjenica koja pobuđuje interes javnosti i reakciju političkih protivnika.
15.1. Naime, tužitelj nije "samo" državljanin Republike Hrvatske već i njezin bivši predsjednik.
16. Nadalje ne može se niti prihvatiti stav tužitelja kojeg iznosi tijekom postupka i u žalbi da sud nije uzeo u obzir da je tužitelj umirovljeni političar, koji više nije aktivan za razliku od tuženika koji aktivno djeluje javnom prostoru.
16.1. Naime, kako to pravilno ističe prvostupanjski sud vijest o njegovom zahtjevu ESLJP su prenijeli i mediji a on sam je o navedenom i dao izjavu.
17. Nadalje suprotno žalbenim navodima prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu iz propisa čl. 354. st. 1. u vezi sa čl. 8. ZPP-a , jer je prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno odlučio koje će činjenice uzeti kao dokazane. Sud je u slobodi ocjene dodatno ograničen obvezom da svoju ocjenu opravda jasnim, uvjerljivim i logičnim razlozima iz kojih bi se njegova ocjena mogla provjeriti, a što je prvostupanjski sud i učinio.
18. Valja istači i da je u međuvremenu 30. svibnja 2023. Europski sud za ljudska prava donio presudu NC protiv Hrvatske (br. 2.) zahtjev broj 45066/17 u kojoj je utvrdio da nije došlo do povrede na poštivanje privatnog života iz članka 8. Konvencije i ocijenio je da su domaći sudovi uspostavili pravičnu ravnotežu između prava podnositelja iz čl. 8. Konvencije i prava novinskog portala na slobodu izražavanja iz čl. 10. Konvencije.
19. Naime, podnositelj zahtjeva pred domaćim sudovima podnio je tužbu za naknadu štete u vezi članka objavljenog 17.veljače 2015. na Internet portalu Dnevno.hr u kojem je sugerirano da je podnositelj, bivši predsjednik RH, tijekom obnašanja dužnosti bio uključen u kriminalne aktivnosti u vezi nabave borbenih vozila za potrebe Hrvatske vojske od strane finskog trgovačkog društva Patria. Posebno je podnositelj smatrao spornim tri izjave koje su netočno sugerirale da je zajedničkom istragom nedvojbeno utvrđeno da je sudjelovao u kriminalnim radnjama i primio mito, što je ozbiljno narušilo njegov ugled. Podnositelj je tvrdio da su odbijanjem njegovog zahtjeva za naknadu štete domaći sudovi propustiti zaštiti njegov ugled, što je dovelo do povrede njegovog prava na poštivanje privatnog života zaštićenog člankom 8. Konvencije.
20. U toj odluci je ESLJP naglasio da su granice dopuštene, kritike šire, a prag tolerancije viši za političare nego za privatne pojedince s time da podnositelj nije bio običan političar već predsjednik države kao i da se novinski članak nije referirao na privatni život nego se doticao postupaka tijekom obnašanja javne dužnosti.
21. Navodi se i da je tematski sporni članak sugerirao da finska tužiteljska i sudbena tijela pozivaju na daljnju istragu u Hrvatskoj zbog moguće korupcije bivšeg predsjednika, kao javne osobe par excellence, u postupku nabave borbenih vozila. Isto mišljenje kao i autor članka izrazila je i organizacija Transparency International Hrvatska.
22. U članku se naime poziva na izvještaj za medije finskog tužiteljstva od 28. lipnja 2013. i prvostupanjsku presudu. Navedeno je da je podnositelj zahtjeva primio 630.000,00 EUR-a mita od osoba koje su osuđene za davanje mita, a novinar je samo izvijestio samo o onome što je dobiveno od finskog tužiteljstva, kao i da navodi spomenuti u optuženici (da je podnositelj zahtjeva bio primatelj mita) nisu potvrđeni zbog nedostatka dokaza.
23. Europski sud za ljudska prava je zaključno utvrdio i da nema dovoljno jakih razloga da bi taj sud zamijenio ocjenu domaćih sudova u konkretnom predmetu, a koji su postigli pravičnu ravnotežu između podnositeljevog prava na poštivanje privatnog života i prava novinskog portala na slobodu izražavanja.
24. Slijedom svega navedenog je žalba tužitelja odbijena i potvrđena prvostupanjska presuda (čl. 368. st. 1. ZPP-a).
25. Pravilna je i odluka o parničnom trošku sukladno čl. 154. st. . ZPP-a i Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 142/12, 103/14, 118/14 i 107/15).
26. Zahtjev tuženika za naknadom troška sastava odgovora na žalbu je odbijen jer ga ovaj sud smatra nepotrebnim za vođenje parničnog postupka (čl. 155. ZPP-a).
Osijek, 27. veljače 2025.
Predsjednica vijeća
Štefica Bukvić
