Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-2481/2024-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Splitu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca i to Dragice Samardžić, kao predsjednice vijeća, Ankice Matić, kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Vesne Kuzmičić kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja FP, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Vedrani Milić Grbin, odvjetnici u Splitu, protiv tuženika Hanza Media d.o.o., Zagreb, Koranska 2, OIB: 79517545745, zastupani po punomoćnicima odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Hanžeković i partneri d.o.o., iz Zagreba, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužitelja i tuženika protiv presude Općinskog suda u Makarskoj poslovni broj Pn-274/2019-38 od 16. svibnja 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 27. veljače 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana, a djelomično prihvaća žalba tuženika, te pobijana prvostupanjska presuda preinačuje na način da ista sada glasi: "Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe iznos od 700,00 Eur iz osnova neimovinske štete nastale povredom prava osobnosti tužitelja s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje teku od 22. srpnja 2019., kao dana podnošenja tužbe pa do isplate po kamatnoj stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023., po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 01.siječnja 2024. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, dok se u preostalom dijelu tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan.

II. Nalaže se tuženiku da u roku 15 dana od pravomoćnosti presude ukloni s portala www.slobodnadalmacija.hr članak naslova ABC [adresa] nepismeni je mrzitelj žena, no to nema veze jer je sin ... ...: pročitajte kako je protekao prvi intervju s [osobni identifikacijski broj]-godišnjim IP, nije išlo "glatko…", te s portala www.jutarnji.hr članak naslova "NEVJEROJATAN RAZGOVOR SA ABC [adresa] Sina ... ... novinari nazvali zbog nedostatka [adresa], nije prošlo "glatko".

III. Svaka stranka snosi svoje troškove postupka.

Obrazloženje

1. Sud prvog stupnja donio je presudu koja glasi:

"1. Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe iznos od 1.194,50 EUR iz osnova neimovinske štete nastale povredom prava osobnosti tužitelja s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje teku od 22.srpnja 2019., kao dana podnošenja tužbe pa do isplate po kamatnoj stopi koja se do 31.prosinca 2022. određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 01.siječnja 2023. do 31.prosinca 2023., po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 01.siječnja 2024. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena.

2. Nalaže se tuženiku da u roku 15 dana od pravomoćnosti presude ukloni s portala www.slobodnadalmacija.hr članak naslova ABC [adresa] nepismeni je mrzitelj žena, no to nema veze jer je sin ...: pročitajte kako je protekao prvi intervju s [ broj]-godišnjim IP, nije išlo "glatko…", te s portala www.jutarnji.hr članak naslova "NEVJEROJATAN RAZGOVOR SA ABC [adresa] Sina ... novinari nazvali zbog nedostatka [adresa], nije prošlo "glatko"."

II. Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 1.845,89 eura, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 16.svibnja 2024. kao dana donošenja prvostupanjske presude, pa sve do konačne isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena."

2. Ujedno je sud prvog stupnja donio dopunsku presudu (list 199 spisa) dana 27. studenog 2024. glede odbijajućeg dijela tužbenog zahtjeva.

3. Žali se tužitelj i pobija prvostupanjsku presudu u odbijajućem dijelu zbog "svih žalbenih razloga" sve sa prijedlogom da se žalba prihvati i postupi u skladu sa istom.

4. Žali se tuženik i pobija prvostupanjsku presudu u obvezujućem dijelu zbog "svih žalbenih razloga" sve sa prijedlogom da se žalba prihvati i postupi u skladu sa istom.

5. Žali se tužitelj i na dopunsku presudu također zbog "svih žalbenih razloga".

6. Žalba tužitelja nije osnovana, dok je djelomično osnovana žalba tuženika.

7. Predmet ovog postupka je zahtjev tužitelja za naknadu neimovinske štete, zbog povrede prava osobnosti uzrokovane objavom članka u dnevnom listu [obrt] od **.**.2019. pod naslovom ABC [adresa] nepismeni je mrzitelj žena" (a što to ima veze kada je sin ...) sa naslovom ABC nepismen je i mrzi žene, a sa [ broj] godina je došao na [obrt] te je članak istog sadržaja objavljen i u on line izdanju Jutarnjeg lista dana **.**.2019. – "NEVJEROJATAN RAZGOVOR SA ABC [adresa] "Sina ... novinari nazvali zbog nedostatka [adresa], nije prošlo glatko".

8. Pitanje podnošenja tužbe u konkretnom slučaju sud prvog stupnja je razjasnio utvrdivši da je tužba preporučeno podnesena 22. srpnja 2019., a zaprimljena na sud 24. srpnja 2019., odnosno da je podnesena u zakonskom roku iz članka 23. Zakona o medijima („Narodne novine“, broj 163/03, 59/04, 84/11 i 81/13 – dalje u tekstu: ZM), što ukazuje da je odluka suda prvog stupnja u ovom dijelu zakonita.

9. Po provedenom dokaznom postupku sud prvog stupnja je na osnovu iskaza tužitelja, psihijatrijskog vještačenja i svjedoka, zaključio da objavljeni članci uglavnom nisu doprinijeli raspravi o javnom interesu, jer prema mišljenju suda Facebook profil tužitelja nije predmet od javnog interesa s tim da je od javnog interesa samo činjenica da je tužitelj sin ... Također utvrđuje da je tužitelj kao voditelj [adresa] u [adresa] do objave članka bio nepoznat javnosti i u člancima se ne govori o njegovom poslu što bi bilo od javnog interesa, već o njegovim privatnim stavovima, a u člancima je predstavljen u negativnom kontekstu i objavljena je njegova fotografija sa Facebook profila koja zasigurno nema veze sa njegovim radnim mjestom.

10. Ujedno sud zaključuje da tužitelj nije ni dao pristanak za objavljivanje fotografija, niti dijelova citata sa njegove Facebook stranice.

11. Sa zaključkom suda prvog stupnja glede doprinosa javnom interesu s obzirom na sadržaj članka, suglasan je žalbeni sud.

12. Naime, prema odredbi članka 21. stavak 1. ZM-a nakladnik koji informacijom objavljenom u mediju prouzroči drugome štetu dužan ju je naknaditi s tim da prema stavku 6. citiranog članka postojanje pretpostavki za odgovornost za štetu dokazuje tužitelj dok postojanje pretpostavke za oslobađanje odgovornosti za štetu dokazuje tuženik.

13. Prema odredbi članka 22. ZM-a neimovinska šteta u pravilu se nadoknađuje objavljivanjem ispravka informacija i ispravkom nakladnika te isplatom naknade sukladno općim propisima obveznog prava.

14. Naime, sloboda medija služi slobodnom i individualnom i javnom oblikovanju mišljenja te je nužna osnova za kritičko izvješćivanje i istraživačko novinarstvo. Samo slobodno i od bilo kakvih utjecaja i kritičko pokazivanje stvarnosti može voditi slobodnom oblikovanju mišljenja. Međutim ni sloboda medija nije neograničena jer izvješćivanje koje nadilazi informativne potrebe javnosti može zadrijeti u zaštićeno područje ljudske osobnosti, privatnosti, dostojanstva i time povrijediti prava i interese fizičkih i pravnih osoba.

15. Prema Ustavu Republike Hrvatske zajamčena je sloboda mišljenja i izražavanja misli, što sadržava i slobodu medija, ali je isto podložno ograničenjima propisanim Ustavom i Zakonom. Uostalom i Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda članak 8. jamči pravo na poštovanje privatnog života.

16. Svaka osoba ima pravo na zaštitu privatnosti, dostojanstva i ugleda- članka 7. ZM-a, a nakladnik ne odgovara za štetu ako je informacija kojom je šteta učinjena donijeta u skladu s odredbom članka 21. ZM-a.

17. Svaki novinar je kod obavljanja novinarske profesije dužan postupati savjesno i odgovorno pri čemu je točnost objavljivanje informacije najvažnije pravilo novinarstva.

18. Svaku informaciju novinar je dužan s povećanom profesionalnom pozornošću utvrditi, a posebno kod istraživačkog novinarstva.

19. Mediji u svakom demokratskom društvu imaju važnu ulogu i njihova uloga ne smije biti zloupotrjebljavana.

20. Ljudsko dostojanstvo ima svaki čovjek samim tim što je ljudsko biće, a kada se misli na čast svaka osoba kao ljudsko biće ima pravo tvrditi da ima čast koja ovisi o njenim vlastitim, moralnim i drugim vrijednostima, dok je ugled percepcija o nekoj osobi i njenim kvalitetama, vrijednostima i zaslugama u društvu.

21. Težina povrede i okolnosti slučaja glede novčane naknade zbog povrede časti ugleda i dostojanstva dosuđuje se samo onda ako je ta povreda iznimno teška i ako kod pogođenog izaziva osobito intenzivnu duševnu bol.

22. Prema ustaljenoj sudskoj praksi visina zahtjeva s ovog naslova utvrđuje se prema okolnostima slučaja odnosno je li povreda učinjena u medijima visoko tiražnima, visoko gledanima, jer takva povreda ima znatno veću težinu.

23. Prema odredbi članka 1100. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 25/13, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23, dalje: ZOO) stavak 1. i 3. ZOO-a, u slučaju povrede prava osobnosti sud će, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu nezavisno od naknade imovinske štete, a i kada nje nema.

24. Ustavno jamstvo slobodnog izražavanja sadrži obvezu i odgovornosti koje se odnosi na tisak. Upravo radi postojanja tih obveza i odgovornosti od strane onih koji se koriste svojim pravom na slobodu izražavanja, tisak je prilikom iznošenja informacija od javnog interesa dužan postupati u dobroj vjeri kako bi pružio vjerodostojne informacije u skladu sa novinarskom etikom.

25. Pri ocjeni je li došlo do povrede slobode izražavanja, potrebno je sagledati svaki pojedini slučaj u svjetlu svih okolnosti uključujući sadržaj spornih navoda kao i kontekst u kojemu su ti navodi izrečeni. Osobito je potrebno utvrditi jesu li mjere poduzete radi ograničenja slobode izražavanja, razmjerne legitimnom cilju kojim se tim ograničenjem želi postići, (kao Ustavni sud Republike Hrvatske U-III-2886/11).

26. Sloboda izražavanja predstavlja jednu od temeljnih načela demokratskog društva i jedno od osnovnih uvjeta za njegov napredak te za ispunjenje svakog pojedinca. Pravo na slobodu izražavanja odnosi se ne samo na informacije ili ideje koje su blagonaklono prihvaćene ili se ne smatraju uvredljivima ili ne izazivaju nikakvu reakciju, nego na one koje vrijeđaju, šokiraju i uznemiravaju, to zahtijevaju pluralizam, tolerancija i slobodoumlje, bez kojih nema demokratskog društva. Kako ostvarivanje tih sloboda obuhvaća dužnost i odgovornost, ono može biti podvrgnuto formalnostima, uvjetima, ograničenjima ili kaznama propisanim zakonom, koji su u demokratskom društvu nužni.

27. Test nužnosti u demokratskom društvu zahtijeva da sud pred kojim se nađe zahtjev za ograničenje nečije slobode izražavanja, utvrdi je li ograničenje slobode izražavanja prijeko društveno potrebno i je li razmjerno legitimnom cilju, te za ograničenje slobode izražavanja naveden relevantne i dostatne razloge.

28. Pri ocjenjivanju razmjernosti mišljenja, treba razlikovati izjave o činjenicama od vrijednosnih sudova. Dok se postojanje činjenice može dokazati, istinitost vrijednosnih sudova nije dokazivo, stoga ne bi trebalo zahtijevati od tuženika da dokaže istinitost vrijednosnog suda. Kada se radi o vrijednosnim sudovima, razmjernost ograničenja slobode izražavanja može ovisiti o tome postoji li dostatna činjenična osnova koja te sudove podržava u suprotnom se ti sudovi mogu smatrati pretjeranim. Kako bi se moglo razlikovati radi li se u izjavi o činjenicama ili o vrijednosnom sudu, nužno je uzeti u obzir okolnosti svakog slučaja i opći ton izjave o kojoj se radi imajući u vidu da će tvrdnje o temama od javnog interesa u pravilu biti vrijednosni sudovi, a ne izjave o činjenicama.

29. Kada se odlučuje o prigovoru osobe koja tvrdi da joj nečijim javnim istupom povrijeđeno dostojanstvo, čast ili ugled, ishod te ocjene treba biti jednak kao da se odlučuje o prigovoru povrede slobode izražavanja misli. Drugim riječima radi se o pravima koja zaslužuju jednaku zaštitu te je zadatak sudova da postignu pravičnu ravnotežu između tih prava (kao Ustavni sud Republike Hrvatske U-III-458/18).

30. U članku trebaju biti objavljene ključne istinite informacije i ne daje se pravo apsolutno nikome da prenošenjem nepotpunih informacija diskreditira neku osobu.

31. Stoga kako je povod pisanja predmetnog članka zainteresiranost javnosti za nedostatak [adresa], to prema mišljenju ovog suda jedine točne informacije što je u interesu javnosti su da je tužitelj sin ..., šef [adresa].

32. Slijedom navedenog unatoč žalbenim navodima tuženika da se ne radi o odgovornosti tuženika i da je teret dokaza na tužitelju, ne utječe na zakonitu odluku suda prvog stupnja.

33. Tužitelj je dokazao osnovanost tužbenog zahtjeva glede odgovornosti tuženika

– članak 219. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje u tekstu: ZPP), međutim u odnosu na visinu štete sa naslova povrede prava osobnosti, žalba tuženika je osnovana, a time nije osnovana žalba tužitelja.

34. Mediji su posebna društvena snaga koja ima važan utjecaj na javni život i predstavljaju važnu društvenu moć i u odnosu na medije upravo zbog rečenog utjecaja moći građani i pravne osobe su najčešće u podređenom i neravnopravnom položaju i zbog toga postoji posebna odgovornost medija da poštuju i štite privatnost osobnog ili obiteljskog života.

35. Kada je riječ o povredi prava privatnosti učinjenog kroz medije, valja imati na umu da se u djelovanju medija mogu povrijediti i druga prava osobnosti fizičke osobe

– članak 19. ZOO-a ali i pravo osobnosti i pravnih osoba.

36. Povreda privatnosti osobnog ili obiteljskog života moguća je i zbog informacije objavljene u medijima i prema članku 7. ZM-a svaka osoba ima pravo na zaštitu privatnosti i to prava pripadaju i osobi koja obavlja javnu službu ili dužnost.

37. S obzirom na područje gdje je iznijet predmetni članak i poznavanje tužitelja u okruženju stanovanja i rada, te činjenice povrede prava osobnosti prema mišljenju ovog suda dosuđen je iznos koji nije u skladu s ustaljenom sudskom praksom.

38. Naime iako postoji povreda prava osobnosti, a s obzirom i na provedeno medicinsko vještačenje potrebno je prema okolnostima slučaja sagledati cjelokupnu situaciju i dosuditi realan novčani iznos koji prema mišljenju ovog suda predstavlja iznos od 700,00 Eur.

39. Svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom i pod pravima osobnosti u smislu članka 19. ZOO-a, podrazumijeva se pravo na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, sloboda i drugo.

40. Stoga je valjalo preinačiti prvostupanjsku odluku u pogledu visine naknade štete i obvezati tuženika na zakonsku zateznu kamatu od dana podnošenja tužbe – članak 1103. ZOO-a.

41. Odluka suda prvog stupnja glede uklanjanja dijela teksta sa portala, je zakonita jer je sud ovlašten narediti tuženiku uklanjanje članka sa web portala sve po utvrđenju da su navodi spornog članka neistiniti, te da izazivaju negativan dojam o ličnosti tužitelja što direktno ugrožava njegov ugled i čast (kao Županijski sud u Bjelovaru Gž-944/2022).

42. Odluka o trajnom uklanjanju članka sa web portala tuženika u skladu je s odredbom članka 1048. ZOO-a kojom je propisano da svatko ima pravo zahtijevati od suda ili drugog nadležnog tijela da naredi prestanak radnji kojom se povrjeđuje pravo njegove osobnosti i uklanjanje njome izazvanih posljedica.

43. Stoga je slijedom navedenog odlučeno kao u izreci članak 373. ZPP-a i članak 368. stavak 1. ZPP-a.

44. U odnosu na odluku o troškovima postupka s obzirom na odredbu članka 154. i članka 155. stavak 1. ZPP-a, a s obzirom na uspjeh tužitelja po osnovu i djelomično po visini tužbenog zahtjeva, prema mišljenju ovog suda opravdana je odluka da svaka stranka snosi svoje troškove postupka.

45. Stoga je i odlučeno kao u izreci – članak 368. stavak 1. ZPP-a.

U Splitu, 27. veljače 2025.

Predsjednica vijeća

Dragica Samardžić