Broj: Pp- 368/2025

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PULI-POLA

PREKRŠAJNI ODJEL

Ul. Svetog Teodora br.02

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

PRESUDA

Općinski sud u Puli-Pola, po sucu tog suda Ljiljani Božina kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Marijane Borić kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenice ZLF, zbog prekršaja iz članka 43. stavka 3. uz primjenu članka 293. stavka 1. i članka 176. stavka 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ( NN 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22, 133/23, 145/24), rješavajući po prigovoru okrivljenice na obavezni prekršajni nalog Policijske uprave Istarske, Postaje prometne policije Pula, pod brojem Klasa: 211-07/25-4/6009 Ur.broj: 511-08-29-25- 3 od dana 19. veljače 2025. godine, nadležan temeljem članka 94. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22 ), dana 27. veljače 2025.god.,

p r e s u d i o  j e

I Temeljem članka 244. stavka 2. Prekršajnog zakona,

-prihvaća se dijelom prigovor okrivljenice ZLF, r. ZLF, od oca Z i majke I, rođene dana **.**.1999. u [adresa], s prebivalištem u [adresa]., državljanke Hrvatske, prekršajno nekažnjavane,

-te se preinačuje obavezni prekršajni nalog u pogledu odluke o sankciji na način da se temeljem članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona, za djelo prekršaja iz točke 2.1., izriče novčana kazna u iznosu od 150,00 ( sto pedeset/00) EUR-a, dok se za djelo iz točke 2.2. izriče novčana kazna u iznosu od 300,00 ( tristo/00) EUR-a, pa joj se temeljem članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona, izriče ukupna novčana kazna u iznosu od 450,00 ( četiristo pedeset/00 ) EUR-a.

II Temeljem članka 33. stavka 10., a u svezi sa člankom 34. stavkom 1. Prekršajnog zakona, okrivljenica je dužna novčanu kaznu uplatiti u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti/uručenja presude.

Ako u roku koji joj je određen za plaćanje kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cijelosti uplaćena ( čl.152. st.3. PZ).

III Temeljem članka 51. a Prekršajnog zakona, prema okrivljenici se ne će primijeniti zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od 6 ( šest ) mjeseca.

IV Temeljem članka 139. u svezi članka 239. stavka 4. i članka 138. stavka 2. točke 3.b Prekršajnog zakona, okrivljenica je obvezatna nadoknaditi paušalnu svotu troškova izdavanja prekršajnog naloga u iznosu od 13,27 ( trinaest/27) eura, i trošak žalbenog postupka u iznosu od 19,91 ( devetnaest/91) eura, u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti/uručenja presude, u korist žiro-računa Državnog proračuna, jer će se u protivnom ti troškovi naplatiti putem tijela nadležnog za ovrhu ( čl.152. st. 4. PZ).

Obrazloženje

1.Policijska uprava Istarska, Postaja prometne policije Pula, pod brojem Klasa:211-07/25-4/ 6009 Ur.broj: 511-08-29-25-1 dana 20. siječnja 2025.godine, izdala je obavezni prekršajni nalog okrivljenici ZLF, zbog ostvarenih prekršajnih djela u stjecaju, iz članka 43. stavka 3. uz primjenu članka 293. stavka 1. te članka 176. stavka 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kojim ju je proglasila krivom i za djelo iz točke 2.1., kaznila novčanom kaznom u iznosu od 260,00 eura a za djelo iz točke 2.2., novčanom kaznom od 390,00 eura te joj je temeljem članka 39. Prekršajnog zakona izrečena ukupna novčana kazna u iznosu od 650,00 eura, uz primjenu zaštitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od 6 mjeseci, te obvezu na naknadu troškova prekršajnog postupka u iznosu od 40,27 eura,

2.1. što je dana 24. rujna 2024. godine u 17,14 sati upravljala osobnim automobilom marke "Peugeot", reg. oznake [registarska oznaka] u [adresa]., na parkirališnom prostoru u garaži i vršila je radnju vozilom vožnju unazad, od smjera sjeverozapada u smjeru jugoistoka a da se prethodno nije uvjerila da tu radnju može obaviti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovinu, vodeći pritom računa o položaju vozala te o smjeru i brzini kretanja, uslijed kojeg propusta je zadnjim lijevim dijelom vozila naletjela na bočni desni dio parkiranog osobnog automobila marke "VW", reg. oznake [registarska oznaka] kojeg je na obilježenom mjestu za parkiranje vozila br. 20 prednjim dijelom okrenut u smjeru sjeverozapada parirala ZL, te je na taj način izazvala prometnu nesreću u kojoj je nastala samo materijalna šteta,

2.2. što je dana 24. rujna 2024. godine u 17,14 sati upravljala osobnim automobilom marke "Peugeot", reg. oznake [registarska oznaka] u [adresa]., na parkirališnom prostoru u garaži i vršila je radnju vozilom vožnju unazad, od smjera sjeverozapada u smjeru jugoistoka, pa nakon što je sudjelovala u prometnoj nesreći u kojoj je nastala materijalna šteta, nakon čega je sa osobnim automobilom reg. oznake [registarska oznaka] napustila mjesto događaja a da prethodno nije svoje osobne podatke i podatke o vozilu kojim je upravljala ostavila oštećenici ZL, već je pronađena dana 08. listopada 2024. godine.

3.Okrivljenica je podnijela dopušteni i pravodobni prigovor u kojem ne poriče prekršaje već obrazlaže tijek i dinamiku događaja navodeći da nije znala kako treba postupiti u konkretnim okolnostima jer na vozilima nije uočila nikakva oštećenja, dok na mjestu događaja nije bilo vlasnika oštećenog automobila, a niti djelatnika parkirališta. Izjavljuje da nije imala namjeru napustiti mjesto nesreće već je otišla zbog opisanih okolnosti. Napominje da joj je vozačka dozvola nužno potrebna zbog posla, naime radi izvan mjesta prebivališta i putuje do [adresa] i [adresa], a potom uzdržava se iz vlastitog rada zbog čega bi joj oduzimanjem vozačke dozvole bila dovedena u pitanje egzistencija. Predlaže da se prihvati prigovor.

4.Prigovor je dijelom osnovan.

5.Razmotrivši obavezni prekršajni nalog ovaj sudac utvrdio je, kako je ovlašteni tužitelj izdao obavezni prekršajni nalog sukladno članku 239. stavku 1. i stavku 4. Prekršajnog zakona, kojim se određuju opći uvjeti za izdavanje obaveznog prekršajnog naloga, a da je okrivljenica podnijela prigovor u kojem ne poriče prekršaje već je prigovor podnijela zbog izrečene prekršajno-pravne sankcije. Okrivljenica je obrazložila prigovor i nije podnijela dokaze o činjenicama na kojima temelji prigovor ( čl.242. st.3. PZ).

6. Ocjenjujući dokaze koji se podnose u prilogu obaveznog prekršajnog naloga, ovaj sudac našao je da je prekršaj utvrđen obavljenim nadzorom ovlaštene osobe tužitelja ( policije ) koja je o tome sačinila zapisnik i priložila vjerodostojnu dokumentaciju, uključivši i Zapisnik o očevidu, pod brojem Klasa: 211-08/24-4/34917 Ur.broj: 511-08-29-24-7 od 20. 01. 2025. god., Zapisnik o ispitivanju osumnjičenice, pod brojem Klasa: 211-08/24-4/34917 Ur.broj: 511-08-29-24-2 od 08. 10. 2024.god., Službenu zabilješku sastavljenu sukladno čl.207. st.3. ZKP-a sa građankom ZL o događaju, od 20.01.2025.god., potvrde o privremenom oduzimanju predmeta, pod brojem Klasa: 211-08/24-4/34917 Ur.broj: 511-08- 29-24-1 od 25. 09. 2024.god./ snimka prometne nesreće od 24.09.2024. god., u 17,14 sati u [adresa]/, Službenu zabilješku Postaje prometne policije Pula, pod brojem Klasa: 211-08/24-4/34917 Ur.broj: 511-08-29-24-5 od 20. 01. 2025.god., Izvješće o počinjenom prekršaju, pod brojem 1057985651 od 25.09.2024.god., te skicu mjesta događaja od 03.12.2024. god.( stranica br.3. i br.8. do br.20. spisa), dok je sudac po službenoj dužnosti pribavio potvrdu Uprave za kazneno pravo, Odjela za prekršajne evidencije, iz koje ne proizlazi dosadašnje kažnjavanje okrivljenice ( stranica br.22.-23. spisa).

7.Na temelju svih raspoloživih dokaza i prigovora okrivljenice proizlazi nepobitno dokazanim da je okrivljenica počinila prekršajna djela za koja se tereti. Isto tako priloženi dokazi koje tužitelj podnosi uz optužni prijedlog ne dovode u sumnju zaključak ovoga suca da, je između nepropisne vožnje okrivljenice i zabranjene posljedice, u konkretnom predmetu nepobitno dokazana pravno relevantna uzročna veza, pa je stoga na djelo počiniteljice primijenio zakonitu pravnu osnovu optuženja.

8.U konkretnom predmetu mjerodavni propisi jesu slijedeći:

8.1. Članak 43. stavak 1. i stavak 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, propisuje da vozač koji namjerava na cesti ili drugoj prometnoj površini obaviti neku radnju vozilom (uključiti se u promet, prestrojiti, odnosno mijenjati prometnu traku, pretjecati, obilaziti, zaustavljati se, skretati udesno ili ulijevo, okretati se polukružno, voziti unatrag i sl.) ne smije početi takvu radnju ako time dovodi u opasnost druge sudionike u prometu ili imovinu, odnosno propisuje dužnost vozača da se prije započinjanja radnji iz stavka 1. ovoga članka, uvjeri da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovinu, vodeći pritom računa o položaju vozila te o smjeru i brzini kretanja, a ako postupi suprotno odredbama ovoga članka čini prekršaj kažnjiv stavkom 3. istog članka, za koji je propisana novčana kazna u iznosu od 130,00 eura.

8.2. Člankom 293. stavkom 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kao posebnom odredbom o prekršajima, propisuje se da ukoliko je iz prekršaja iz ovoga Zakona izazvana prometna nesreća samo s materijalnom štetom, počinitelj prekršaja kaznit će se novčanom kaznom propisanom za taj prekršaj uvećanom za iznos od 130,00 eura.

8.3. Članak 2. stavak 1. točka 86. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, određuje pojam "prometna nesreća“ u smislu ovoga Zakona dajući joj značenje da je to događaj na cesti, izazvan kršenjem prometnih propisa, u kojem je sudjelovalo najmanje jedno vozilo u pokretu i u kojem je najmanje jedna osoba ozlijeđena ili poginula, ili u roku od 30 dana preminula od posljedica te prometne nesreće, ili je izazvana materijalna šteta. Nije prometna nesreća kada je radno vozilo, radni stroj, motokultivator, traktor ili zaprežno vozilo, krećući se po nerazvrstanoj cesti ili pri obavljanju radova u pokretu, sletjelo s nerazvrstane ceste ili se prevrnulo ili udarilo u neku prirodnu prepreku, a pritom ne sudjeluje drugo vozilo ili pješak i kada tim događajem drugoj osobi nije prouzročena šteta.

8.4. Članak 2. stavak 1. točka 87. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, definira pojam "materijalna šteta“, u smislu ovoga Zakona te određuje da je to šteta nastala na vozilima koja su sudjelovala u prometnoj nesreći ili na objektima, prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama.

8.5. Članak 176. stavak 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, propisuje da u slučaju prometne nesreće samo s materijalnom štetom, kad na mjestu nesreće nema vlasnika vozila ili vlasnika druge oštećene stvari, vozač je dužan vlasniku vozila ili druge oštećene stvari ostaviti podatke o sebi i vozilu kojim je uzrokovao prometnu nesreću, dok svako protivno postupanje vozača čini prekršaj kažnjiv stavkom 5. ovoga članka za koji je u propisana novčana kazna u iznosu od 390,00 do 920,00 eura.

8.6. Članak 176. stavak 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, u kaznenim odredbama propisuje da vozaču koji je proglašen krivim za prekršaj iz stavka 5. ovoga članka izreći će se zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od najmanje šest mjeseci.

8.7. Članak 25. stavak 1. Prekršajnog zakona propisuje da je kriv za prekršaj počinitelj koji je u vrijeme počinjenja prekršaja bio ubrojiv, koji je postupao iz nehaja, a bio je svjestan ili je bio dužan i mogao biti svjestan da je djelo zabranjeno ili s namjerom, kad je propisom o prekršaju propisana prekršajna odgovornost za taj oblik krivnje.

8.8. Članak 88. stavak 1. Prekršajnog zakona propisuje da je sud dužan na temelju izvedenih dokaza potpuno i točno utvrditi činjenice koje su od važnosti za donošenje zakonite odluke i s jednakom pažnjom utvrditi činjenice koje terete okrivljenika i koje mu idu u korist.

8.9. Članak 89. stavak 1. Prekršajnog zakona propisuje da je Sud dužan postupak provesti brzo i bez odugovlačenja, uz izbjegavanje svih nepotrebnih radnji i troškova te onemogućiti svaku zlouporabu prava što pripadaju strankama i sudionicima u postupku.

9.Na temelju analize prigovora počiniteljice i primjenom mjerodavnih propisa, logički ocjenjujući svaki dokaz zasebno i u njihovoj uzajamnoj povezanosti, sudac je našao kako je u potpunosti i točno utvrđeno činjenično stanje i da je tužitelj dokazao da su u radnji okrivljenice sadržana sva obilježja prekršaja za koja se tereti, zbog čega ju je proglasio krivom.

9.1. Ispitujući odluku o kazni, sudac je utvrdio da obrazloženje prigovora sadrži razloge koji su od važnosti za ublažavanje kazne, s obzirom da počiniteljica do sada nije bila prekršajno kažnjavana, da iz prekršaja nije proizašla teža posljedica već manja materijalna šteta i da je okrivljenica priznala prekršaje i na taj način u bitnom pridonijela utvrđivanju istine bez stvaranja većih troškova Suda, pa kako otegotnih okolnosti nije bilo našao je da, se svrha kažnjavanja može postići i primjenom blažih kazni od propisanih, zbog čega je primjenom instituta ublaženja kazne za oba djela odmjerio kazne ispod donje granice propisane za te prekršaje, a potom je primjenom odredbe o izricanju kazne za prekršaje u stjecaju ( čl.39. PZ) izrekao ukupnu novčanu kaznu, cijeneći da i tako izrečena kazna nalazi opravdanje u općoj svrsi kažnjavanja, odnosno da je i na taj način izrečena novčana kazna dovoljna i pravedna društvena osuda zbog počinjenih prekršajnih djela, i da će utjecati na počiniteljicu da ubuduće ne čini prekršaje, kao i to da će utjecati na sve ostale da ne čine prekršaje i da će se primjenom propisanih kazni utjecati na svijest građana o pogibeljnosti prekršajnih djela i pravednosti kažnjavanja njihovih počinitelja.

10. Sudac nije prihvatio prijedlog tužitelja da se okrivljenici uz kaznu primijeni zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom „B“ kategorije, smatrajući da na temelju utvrđenih olakotnih okolnosti, posebno činjenice da do sada nije bila prekršajno kažnjavana, a da je iz prekršaja proizašla tek manja materijalna šteta kod parkiranog vozila, da ne postoji izražena potreba državne prinude za ograničavanjem njezinih prava kojima bi se zajamčila prijeko potrebna zaštita javnih interesa, a kako tužitelj u konkretnom predmetu nije uvjerljivo argumentirao ili zaista tvrdio da sama novčana kazna nije dovoljna da se postigne željeni učinak odvraćanja ili kažnjavanja i da se spriječe buduća kršenja propisa, našao je da u konkretnom slučaju ne postoji zahtijevani razmjer s težinom počinjenog prekršaja, kao i sa stupnjem počiniteljičine opasnosti.

11.Troškovi postupka primijenjeni su sukladno članku 239. stavku 4. i članku 138. stavku 2. točki 3.b Prekršajnog zakona, a čini ih paušalna svota troškova za izdavanje prekršajnog naloga do 26,54 eura i paušalni iznos troškova suda kada odlučuje po prigovoru okrivljenika.

11.1. Sudac nije prihvatio prijedlog tužitelja da se okrivljenica obveže i na nadoknadu troškova izrade skice mjesta nastanka prometne nesreće u iznosu od 27,00 eura ( stranica br.21.spisa) , našavši da skica mjesta događaja predstavlja jedan od dokaza tužitelja koji čini sastavni dio poduzetih mjera i radnji prigodom očevida, a nije nastao uporabom tehničkih sredstava ili provođenjem posebnih analiza i vještačenja, pa stoga ne predstavlja troškove tužitelja iz čl.138. st.1. i st.2. toč. 1. te čl.239. st.4. PZ.

Presuda se dostavlja izdavatelju obaveznog prekršajnog naloga, okrivljenici i za spis.

U Puli, 27. veljače 2025.godine

Zapisničar

Sudac

Marijana Borić

Ljiljana Božina

Protiv presude nije dopuštena žalba ( čl.244. st. 3. PZ).