Poslovni broj: Usž-3695/2024-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Mirjane Čačić, predsjednice vijeća, Arme Vagner Popović i Ane Berlengi Fellner, članova vijeća te više sudske savjetnice-specijalistice Ivane Mamić Vuković, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja Hadria d.o.o. Novalja, Zeleni put 7, zastupan po punomoćnici Ani Šoštarec, odvjetnici u Zagrebu, Ulica Gjure Szaba 1 a, protiv tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Split, Ispostave Zadar, Ivana Mažuranića 30, Zadar, radi uklanjanja građevine, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us I-274/2024 od 19. srpnja 2024. na sjednici vijeća održanoj dana 27. veljače 2025.
p r e s u d i o j e
I. Žalba se odbija i potvrđuje presuda Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us I-274/2024 od 19. srpnja 2024.
II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova žalbenog postupka.
Obrazloženje
1. Presudom prvostupanjskog suda odbijen je tužbeni zahtjev kojim je tužitelj tražio poništenje rješenja tuženika, klasa: UP/I-362-02/22-02/343, urbroj: 443-02-03- 22-23-29 od 28. lipnja 2023. te odbijen zahtjev za naknadu troškova upravnog spora. Navedenim rješenjem tuženika tužitelju je naređeno uklanjanje tim rješenjem opisanih građevina izgrađenih na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi šume u Špitalu površine 11.210 m[2] bez građevinske dozvole, izvan granica građevinskog područja.
2. Tužitelj je protiv presude prvostupanjskog suda podnio žalbu iz svih zakonom propisanih razloga. Smatra nejasnim na temelju čega je prvostupanjski sud utvrdio da je na predmetnim mobilnim kućicama dograđena nadstrešnica. U konkretnom slučaju postavljanjem nadstrešnice niti je izgrađena nova građevina, niti je intervenirano u postojeću građevinu te smatra da se ne radi o građenju iz članka 3. stavak 1. točka 10. Zakona o gradnji. Ističe da je uz tužbu dostavio nalaz i mišljenje i dopunu nalaza stalnih sudskih vještaka od srpnja 2023. te smatra da treba imati u vidu Pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i radovima. U pogledu ocjenjivanja smatra li se nešto građevinom ili ne potrebno je dati prednost stalnim sudskim vještacima građevinske struke. Ukazuje da je mobilna kućica postavljena na betonske blokete, kao i nadstrešnica, te su nadstrešnice naslonjene na mobilne kućice bez poduzimanja gradnje građenja kako je to definirano Zakonom o gradnji. Smatra neprihvatljivim tumačenje prvostupanjskog suda vezano uz članak 15. stavak 1. Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu. Predlaže da sud uvaži žalbu uz naknadu troškova sastava iste.
3. Tuženik nije dao odgovor na žalbu.
4. Žalba nije osnovana.
5. Ocjenjujući zakonitost prvostupanjske presude u granicama razloga navedenih u žalbi, ovaj Sud nalazi da je osporena presuda kojom je odbijen tužbeni zahtjev tužitelja pravilna i zakonita kako u pogledu utvrđenih činjenica, tako i u pogledu primjene materijalnog prava, te ne nalazi povrede pravila sudskog postupka.
6. Prema ocjeni ovoga Suda, osnovano prvostupanjski sud potvrđuje zakonitost rješenja tuženika donesenog pravilnom primjenom odredbe članka 113. stavak 1. točke 1. Zakona o Državnom inspektoratu ("Narodne novine", broj: 115/18. i 117/21.), a u vezi članka 106. Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj: 153/13., 20/17., 39/19., 125/19.), budući je u postupku neprijeporno utvrđeno, a što proizlazi iz zapisnika o inspekcijskom nadzoru i fotografija koje su sastavni dio zapisnika, da se radi o građevinama u smislu članka 3. stavak 1. točka 11. Zakona o gradnji jer se radi o sklopu nastalom građenjem na način da je na pokretnu kućicu dograđena nadstrešnica drvene konstrukcije (natkrivena terasa). Upravo suprotno žalbenim navodima, podaci spisa predmeta daju osnovu za zaključak da se u konkretnom slučaju radi o građenju odnosno građevinama kakve ima u vidu članak 3. stavak 1. Zakona o gradnji, prema kojoj odredbi je građenje izvedba građevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstruktorski, instalaterski, završni te ugradnja građevnih proizvoda, opreme ili postrojenja) kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, održava ili uklanja postojeća građevina (točka 10.), dok je građevina građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem (točka 11.). Prema tome, iz definicije kakvu ima u vidu citirana zakonska odredba nesporno proizlazi da se građevinom smatraju i objekti nastali postavljanjem od gotovih elemenata pri čemu mobilnost konstrukcije nije odlučna, jer trajna povezanost konstrukcije s tlom nije zakonom propisani uvjet za određivanje pojma građevine, na koju okolnost osnovano ukazuje i prvostupanjski sud pozivajući se pritom na takvo stajalište ovoga Suda izraženom u nizu dosadašnjih odluka.
7. Nadalje, u odnosu na prigovore stručne procjene radi li se o građevini u smislu odredbi Zakona o gradnji te primjeni članka 15. stavak 1. Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu ("Narodne novine", broj: 50/20.) sud ističe da je u ovom postupku predmetom ocjene zakonitost rješenja nadležnog građevinskog inspektora koji je u smislu odredbe članka 101. Zakona o Državnom inspektoratu u provedbi inspekcijskog nadzora po službenoj dužnosti ovlašten utvrditi zakonitost građenja, te kada utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati obvezan je narediti odgovarajuću zakonom propisanu inspekcijsku mjeru, a u konkretnom slučaju tužitelj niti ne tvrdi da je za predmetne građevine prethodno ishodio dozvolu nadležnog tijela za gradnju, niti je dokazao da su predmetne građevine kamp u smislu članka 2. stavak 1. točka 6. Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu, koji je predmetom toga Zakona (članak 15. stavak 1.). U odnosu na vještački nalaz na koji se poziva u žalbi, vezano uz tumačenje, radi li se u konkretnom slučaju o građevinama, ističe se da je prvostupanjski sud jasno obrazložio iz kojih razloga smatra da se u konkretnom slučaju radi o građevini u smislu članka 3. stavak 1. Zakona o gradnji, koje je u skladu s dosadašnjim stajalištem ovoga Suda, prema kojem činjenica mobilnosti konstrukcije nije odlučna, jer trajna povezanost konstrukcije s tlom prema Zakonu o gradnji nije propisan uvjet za određivanje pojma građevine. Obzirom na navedeno neosnovano se žalitelj poziva na Pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, jer se predmetna gradnja ne može podvesti niti pod jednu odredbu Pravilnika kojim se određuju jednostavne i druge građevine i radovi koji se mogu graditi odnosno izvoditi bez građevinske dozvole, u skladu s glavnim projektom ili bez njega.
8. Kako tužitelj žalbenim navodima nije doveo u sumnju zakonitost presude prvostupanjskog suda, to ovaj Sud nije našao osnove za uvaženje žalbe. Ovo osobito imajući u vidu da tužitelj pravilnost osporene odluke pobija ukazujući na iste činjenice i dokaze na kojima je prvostupanjska presuda utemeljena, ali ih drukčije tumači, dajući u stvari svoje viđenje i ocjenu činjeničnog stanja utvrđenog u postupku te svoju interpretaciju primijenjenog materijalnog prava, što nije od utjecaja na drugačije rješenje u ovoj upravnoj stvari.
9. Kako tužitelj nije uspio sa žalbom, to u smislu odredbe članka 147. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 36/24.) , nije osnovan niti njegov zahtjev za naknadu troškova sastava iste.
10. Imajući u vidu sve navedeno, trebalo je temeljem odredbe članka 135. stavak 1. i članka 148. stavak 4. Zakona o upravnim sporovima, odlučiti kao u izreci presude.
U Zagrebu, 27. veljače 2025.
Predsjednica vijeća
Mirjana Čačić
