P-3668/2021-23
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U SPLITU
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Splitu po sudcu toga suda Branku Malenici, u pravnoj stvari tužitelja pod 1 CB iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i pod 2 ĆB iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnik Ivan Čizmić, odvjetnik u Splitu, protiv tuženika Grada Komiže, Hrvatskih mučenika 17, OIB 52006191628, kojeg zastupa punomoćnica Vedrana Kovačić, odvjetnica u Splitu, radi utvrđenja i uknjižbe, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 19. studenog 2024. u nazočnosti tužitelja i punomoćnika stranaka, na ročištu radi objave dana 27. veljače 2025.
p r e s u d i o j e
I Utvrđuje se da su tužitelji suvlasnici, svaki za 1/2 dijela, prava vlasništva nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], stoga se ovlašćuju temeljem ove presude u zemljišnoj knjizi suda zatražiti i provesti upis uknjižbe prava vlasništva nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] na svoja imena, i to svaki za po 1/2 dijela prava vlasništva, uz istodobno brisanje tog prava opisane nekretnine s imena tuženika za cijelo, odnosno uz istodobnu uknjižbu brisanja prava vlasništva s imena tuženika za cijelo, a koju uknjižbu je tuženik dužan trpjeti.
II Nalaže se tuženiku, u roku od 8 dana, naknaditi tužiteljici trošak postupka u iznosu od 2.236,21 eur sa zateznom kamatom koja na označeni iznos teče od donošenja ove presude do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri (3) postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine.
Obrazloženje
1. Dana 12. listopada 2021. zaprimljena je tužba kojom su tužitelji ustali protiv tuženika radi utvrđenja i uknjižbe prava vlasništva nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina]. U bitnom navode kako su u samostalnom, mirnom, poštenom i kontinuiranom posjedu koji, računajući i njihove pravne prednike, traje preko pedeset godina i tome dodaju kako su ovaj posjed stekli od bake AB na temelju ugovora o darovanju sklopljenog 17. rujna 2021., a ona prethodno na temelju ugovora o diobi kojeg je sklopila s PB, koji je predmetnu česticu prethodno stekao temeljem darovnog ugovora sklopljenog 25. studenog 1976. s majkom SB, koja je i danas upisana naslovnica ove nekretnine u katastarskoj evidenciji. Na kraju navode kako predmet spora predstavlja dvorište kuće čiji su vlasnici, tako da su vlasništvo stekli dosjelošću, jer posjed ima sva zakonom propisana obilježja.
2. U svom odgovoru 24. studenog 2021. tuženik se usprotivio tužbi i tužbenom zahtjevu uz obrazloženje kako uz tužbu nisu priloženi dokazi koji upućuju na njezinu osnovanost, a pored toga naveo kako se u ovom slučaju radi o konfisciranoj imovini, stoga bi za stjecanje prava vlasništva trebao biti podnesen zahtjev za povratom nekretnine.
3. U tijeku postupka izvedeni su dokazi pregledom ugovora o darovanju od 17. rujna 2021., vlasničkog lista od 11. listopada 2021., potvrde Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje, ispostave [adresa] od 20. srpnja 2021., darovnog ugovora od 25. studenog 1976., ugovora o diobi od 9. rujna 1997., prijepisa posjedovnog listova broj 503, Područnog ureda za katastar Split, Ispostave za katastar nekretnina Vis od 11. listopada 2021., pregledom svih pismena iz zbirke isprava zemljišnoknjižnog odjela ovog suda broj Z-386/49, očevidom održanim na licu mjesta 10. srpnja 2024. uz sudjelovanje sudskog vještaka za geodeziju ĐB i pregledom njegovog nalaza od 17. rujna 2024. s prilozima i saslušanjem svjedoka ŽB, JB i HB te tužitelja.
4. Punomoćnici stranaka zatražili su naknadu parničnog troška.
5. Tužbeni zahtjev je osnovan.
6. Među strankama je kao sporno valjalo utvrditi imaju li tužitelji valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva i upis tog prava u zemljišnim knjigama u odnosu na nekretninu koja je predmet spora.
7. Kako se u tužbi i u tijeku postupka ističe samostalni i neometani posjed tužitelja koji, računajući i njihove pravne prednike, traje posljednjih 50 godina, a s tim u vezi stjecanje prava vlasništva dosjelošću, prije svega valja navesti kako je odredbom iz članka 388. stavka 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne Novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06,141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17, dalje ZVDSP) propisano kako se stjecanje, promjene, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu toga Zakona prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka. U ovom slučaju valjalo je utvrditi jesu li se ostvarile pretpostavke za stjecanje prava vlasništva u skladu s pravnim pravilima iz Općeg građanskog zakonika (dalje OGZ), koji je bio na snazi u vrijeme početka dosjedanja, jer je ono po pravnim prednicima tužitelja svakako započelo prije 1980. kada je na snagu stupio Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (NN 53/91, 9/92 i 77/92, ZOVO). Dakle, valjalo je utvrditi jesu li se ostvarile pretpostavke za stjecanje dosjelošću u skladu s paragrafima 1452. -1477. OGZ, po kojima je posjed potreban za dosjelost trebao biti zakonit, pošten i istinit uz kontinuirano trajanje barem poštenog posjeda od trideset godina. Međutim, vrijeme za dosjedanje poštenog posjednika skraćeno je na dvadeset godina prema Načelnom mišljenju proširene Opće sjednice Saveznog vrhovnog suda broj 3/60 od 4. travnja 1960. temeljem kojeg su rokovi za dosjedanje skraćeni i glede pravnih pravila OGZ i glede sudske prakse. Stjecanje prava vlasništva na nekretnini dosjelošću propisivale su i odredbe iz čl. 28. ZOVO pa je tako u smislu st. 1. savjesni i zakoniti posjednik nekretnine stjecao pravo vlasništva protekom deset godina posjedovanja, a barem savjesni posjednik protekom dvadeset godina, kako je to propisivala odredba iz st. 4. Na praktički istovjetan način stjecanje prava vlasništva na nekretnini regulirano je i odredbama iz čl. 159. ZVDSP, tako da zakoniti, istiniti i pošteni posjednik stječe pravo vlasništva protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, kako to propisuje odredba iz st. 2., dok posjednik čiji je posjed barem pošten, stječe pravo vlasništva protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, kako to propisuje odredba iz st. 3. Ovome valja dodati kako učinci dosjelosti nastupaju po samom zakonu, u trenutku kad se ispune za to zakonom određene pretpostavke, bez upisa u zemljišne knjige, ali je stjecatelj ovlašten ishoditi upis stečenog prava vlasništva. Dosjelošću se činjenično stanje pretvara u pravno, a posjednik stječe ono što je do tada posjedovao kroz zakonom određeno vrijeme, dok na drugoj strani nastaje gubitak prava vlasništva osobe koja je do tada bila vlasnik. Dakle, za redovitu dosjelost traži se kvalificirani posjed, što znači zakonit, istinit i pošten, a za izvanrednu dosjelost dovoljno je da je posjed barem pošten i to poštenje se zakonski presumira.
10. Pregledom vlasničkog lista od 11. listopada 2021., razvidno je kako je nekretnina oznake čest. zem. [katastarska čestica], vinograd, Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], upisana kao vlasništvo Grada Komiže, iz čega proizlazi pasivna legitimacija tuženika.
11. Pregledom potvrde Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje, ispostave Vis od 20. srpnja 2021., razvidno je kako se čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] na dan stupanja na snagu Zakona o poljoprivrednom zemljištu i Zakona o šumama, nalazila unutar granica građevinskog područja naselja.
12. Pregledom prijepisa posjedovnog listova broj 503, Područnog ureda za katastar Split, Ispostave za katastar nekretnina Vis od 11. listopada 2021., razvidno je kako je čest. zem. [katastarska čestica] od osnutka katastra na otoku [adresa] upisana na ime naslovnice SB iz [adresa].
13. Pregledom darovnog ugovora od 25. studenog 1976.,razvidno je kako je SB ud. C darovala sinu PB pok. C iz [adresa] predmetnu čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], dok iz ugovora o diobi od 9. rujna 1997. proizlazi kako je obdarenik PB pok. C sklopio s AB ženom Ć iz [adresa] diobu niza nekretnina nakon čega je ovim pravnim poslom čest. zem [katastarska čestica] pripala AB za cijelo.
14. Pregledom ugovora o darovanju od 17. rujna 2021., razvidno je kako je AB darovala ovdje tužiteljima BB i ŠB predmetnu čest. zem. [katastarska čestica], svakom za ½ dijela.
15. Prilikom očevida održanog na licu mjesta 10. srpnja 2024. uz sudjelovanje sudskog vještaka za geodeziju ĐB tužitelji su kao predmet spora pokazali zemljište, odnosno maslinik oblika nepravilnog pravokutnika, koji je položen uz istočnu fasadu njihove nesporne kuće u selu [adresa] na otoku [adresa]. Ova zemljišna površina u cijelosti je ograđena starim kameno-betonskim zidovima s istočne, sjeverne i zapadne strane, dok preostala južna nije materijalizirana, ali je lako odrediva južnim rubom kamenog ogradnog zida sa zapadne strane. Cjelokupna površina zasađena je maslinama koje su po približnoj procjeni 30-40 godina starosti, a besprijekorne, odnosno održavane podloge na čijem se dijelu zatiče i septička jama.
16. Sudski vještak za geodeziju ĐB u svom je nalazu od 17. rujna 2024. identificirao pokazano zemljište i utvrdio kako je u cijelosti položeno na ovdje spornoj nekretnini oznake čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]. Također je utvrdio kako se na njezinoj površini dio ukopane septičke jame, a na susjednoj parceli sa zapadne strane je kuća, pomoćni objekt, cisterna za kišnicu, dvorište i vrt tužitelja, dok je sjeverno od sporne nekretnine položena asfaltna [adresa]. Na njegov nalaz parnične stranke nisu iskazale primjedbe kojim bi osporile ili kako dovele u sumnju vještakovu stručnost i objektivnost, stoga ga sud prihvaća u cijelosti.
17. Na okolnost posjeda predmetne nekretnine, njegove kakvoće, kontinuiteta i dugotrajnosti, saslušani su na licu mjesta svjedoci ŽB, JB i HB, koji u bitnom potvrđuju tužbene navode. Naime, poznato im je kako je spornu nekretninu samostalno, neometano i neosporavano koristio pradjed tužitelja LB, koji je na njezinoj površini održavao voćnjak s nizom stabala trešnje, oraha, badema i drugog. Tvrde kako je u tijeku pedesetih godina prošlog stoljeća cjelokupan prostor ogradio današnjim zidovima, a znaju da su ga naslijedili njegovi potomci sin GB i AB, koja je s obitelji nastavila koristiti nespornu kuću i predmetno zemljište na istovjetan način, jer je brat do smrti živio u [adresa]. U odnosu na tužitelje navode kako se radi o Domininim unucima, odnosno djeci njezinog sina OB, koji su čitav prostor nastavili koristiti i održavati kao i njihovi prednici. Iskaze svjedoka valjalo je cijeniti iz razloga što se radi o domaćim ljudima i susjedima u dobi od 58-82 godine, stoga je logično i očekivano da su prethodnih pedeset i više godina imali praktički svakodnevna neposredna i objektivna saznanja o stanju nekretnine o kojoj su govorili, načinu njezinog korištenja i osobama koje su je koristile, radi čega im se poklanja vjera u cijelosti.
18. Slijedom iznijetog, nedvojbeno je utvrđeno kako su pravni prednici tužitelja baka AB rođ. GB, njezin brat PB pok. C i njihovi roditelji LB i SB. Ovaj zaključak jasno proizlazi iz prethodno nabrojanih priloženih isprava, a iskazi svjedoka ukazuju na zakonska obilježja posjeda, budući je prema njihovim neosporenim tvrdnjama predmetno zemljište sve vrijeme bilo u samostalnoj i kontinuiranoj faktičkoj vlasti navedenih članova obitelji SB i sastavni dio cjeline koju čini s njihovom ovdje nespornom kućom u [adresa]. U prilog iznesenom ide i stanje predmetne nekretnine, jer joj je površina u potpunosti ograđena starim zidovima, a podloga besprijekorno uređena i održavana s nizom stabala starih maslina. Utvrđenja o kakvoći, kontinuitetu i dugotrajnosti posjeda potvrđuje i službena katastarska evidencija koja se na otoku [adresa] vodi od 1953., a u kojoj je od osnutka do danas kao posjednica čest. zem. [katastarska čestica] upisana prethodno navedena prabaka tužitelja SB. Dakle, tužitelji su dokazali kako je ovaj posjed zakonit, jer su ga stekli od bake ugovorom o darovanju, uz napomenu kako se prije toga prenosio valjanim pravnim poslovima. Nadalje, posjed je istinit, jer nije pribavljen silom, potajno ili prijevarom ni zlouporabom povjerenja, a u svakom slučaju pošten, jer u trenutku stjecanja ili nakon toga, a s obzirom na sve okolnosti, ni tužitelji, a ni njihovi pravni prednici, nisu imali razloga sumnjati da im pravo na posjed ne pripada. Što se tiče navoda tuženika o konfiskaciji predmetne nekretnine, za navesti je kako iz priložene zbirke odjela za zemljišne knjige broj Z-386/49 proizlazi vlasničko stanje i odluke koje se ne odnose na nabrojane pravne prednike tužitelja, već na ranije upisane zemljišnoknjižne vlasnike A. U svakom slučaju, te isprave ne mogu se dovesti u vezu s nabrojanim slijedom faktičke vlasti tužitelja i njihovih pravnih prednika iz obitelji SB, a iz raspoložive dokazne građe ne proizlazi da bi čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] u nekom razdoblju bila društveno vlasništvo i u posjedu državne vlasti, tijela lokalne samouprave ili pravne osobe ovlaštene za korištenje te nekretnine. Dakle, nema dokaza koji bi zakonsku presumpciju poštenja osporili ili je kako doveli u sumnju, a nasuprot tome, posjed tužitelja ima sva zakonska obilježja. Kada se uzme u obzir da kontinuirano traje barem od prve katastarske evidencije 1953., jasno je kako je dosjedanje okončano barem početkom sedamdesetih za vrijeme posjednice SB ud. C, odnosno protekom zakonom propisanog roka od 20 godina, a u svakom slučaju znatno prije ove parnice. Prema iznesenom utvrđenju nedvojbeno je kako je prabaka tužitelja stekla pravo vlasništva ove nekretnine na temelju dosjelosti u skladu s citiranim pravnim pravilima OGZ, odnosno odredbama ZOVO, stoga je 25. studenog 1976. bila ovlaštena darovnim ugovorom prenijeti to vlasničko pravo na sina PB, a ono je dalje već opisanim pravnim poslovima na kraju prešlo na tužitelje. Pod pretpostavkom da izneseno nije točno, raspoloživa dokazna građa nedvojbeno ukazuje da posjed tužitelja, računajući i pravne prednike, datira unatrag 50 godina i sve vrijeme je imao propisana zakonska obilježja, tako da su tužitelji dokazali ostvarenje pretpostavki za stjecanje prava vlasništva dosjelošću i u skladu s citiranim odredbama ZVDSP.
19. Uzimajući u obzir ovako utvrđeno činjenično stanje, predmetna tužba ima valjano zakonsko uporište, stoga je tužbeni zahtjev postavljen radi utvrđenja tužitelja suvlasnicima za po ½ dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] i upisa tog prava u zemljišnim knjigama uz istodobno brisanje prava vlasništva s imena tuženika, trebalo prihvatiti u cijelosti, kako je i odlučeno u izreci ove presude.
20. Odluka o parničnom trošku donesena je u skladu s odredbom iz čl. 154. st. 1. ZPP, stoga je tužiteljima priznat trošak zastupanja po punomoćniku i to sastava tužbe od 12. listopada 2021., dva obrazložena podneska od 13. srpnja 2023. i 3. listopada 2024.,kao i zastupanja na ročištima održanim 19. rujna 2023., 10. srpnja i 19. studenog 2024. u vrijednosti od 100 bodova, odnosno u iznosu od 200,00 EUR za svaku označenu radnju, sve prema Tbr. 7. toč. 1., Tbr. 8. toč. 1., Tbr. 9. toč. 1. i Tbr. 54. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/2023, dalje OT), a pored svega priznat im je trošak sastava podneska od 10. listopada 2023. u vrijednosti od 25 bodova, odnosno u iznosu od 50,00 eur prema Tbr. 8. toč. 4. i Tbr. 54 OT. Priznatih 625 bodova, odnosno iznos od 1.250,00 eur valjalo je uvećati za 10 % zbog zastupanja više osoba (Tbr. 40. st. 1. OT), za 25 % PDV, trošak očevida i geodetskog vještačenja u iznosu od 411,28 eur, dok će više uplaćeni iznos od 0,16 eur biti vraćen tužiteljima u računovodstvu suda, kao i trošak sudske pristojbe tužbe i ove presude u iznosu od 106,18 eur (po 53,09 eur za svaku).
21. Na temelju iznijetog, tuženiku je naložena naknada troška postupka tužitelja u iznosu od 2.236,21 eur sa zatraženom zateznom kamatom koja teče od donošenja ove presude do isplate, u skladu i na način propisan odredbom iz čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23) kako je i odlučeno u točki II izreke presude.
Split, 27. veljače 2025.
S u d a c
Branko Malenica
PRAVNA POUKA Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka njezinog pisanog otpravka. Žalba se podnosi Županijskom sudu, a putem ovog suda u tri primjerka.
DNA:
- pun. tužitelja
- priv. zast. tuženika
