Poslovni broj Gž-147/2025-2

Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Mileni Vukelić-Margan u ostavinskom predmetu iza pokojnog EL rođenog **.**.1930. a preminulog **.**.2015. odlučujući o žalbi nasljednika pok. EL, GL, izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Makarskoj, Stalna služba u Imotskom poslovni broj O-521/2021-4 od 9. studenoga 2023., 27. veljače 2025.

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba GL, nasljednika ostavitelja pok. EL i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Makarskoj, Stalna služba u Imotskom poslovni broj O-521/2021-4 od 9. studenoga 2023.

Obrazloženje

Rješenjem suda prvog stupnja je dopunjeno rješenje o nasljeđivanju istog suda poslovni broj Pu O-49/2019 od 5. ožujka 2020., na način da su u točci I izreke tog rješenja dodani podaci o zemljišnoknjižnim oznakama nekretnina upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

Protiv rješenja je žalbu podnio nasljednik ostavitelja GL, pozivajući se na žalbene razloge pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava.

U žalbi navodi da pobijano rješenje nije sukladno prijedlogu za nadopunu od 8. srpnja 2021. Ističe da se u pobijanom rješenju za nekretnine č. zem [katastarska čestica] i č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] navodi suvlasnički dio ostavitelja od jedne četvrtine, iako iz priloženog izvatka iz zemljišne knjige proizlazi da je ostavitelj bio upisan kao suvlasnik u 2/4 dijela. Navodi da je priložio ugovor o diobi od 26. siječnja 1982., glede nekretnine u Stobreču koja se sastoji od dvoetažnog stana u prizemlju i prvom katu, poslovnog prostora u prizemlju te garaže i dvorišta, a da se u rješenju uopće ne spominje garažni prostor u Zagrebu koji predstavlja izvanknjižno vlasništvo ostavitelja, o čemu je priložen kupoprodajni ugovor od 17. svibnja 1978. Pojašnjava da se radi o garaži smještenoj u stambenom objektu u naselju Travno u Novom Zagrebu, površine 24,58 m2, za koju je u tijeku rješavanje imovinskopravnih odnosa, odnosno povezivanje glavne knjige i knjige položenih ugovora.

Predlaže rješenje preinačiti, podredno ukinuti i predmet vratiti istom sudu na ponovan postupak.

Žalba nije osnovana.

Prije svega treba navesti da je u ovom ostavinskom postupku doneseno pravomoćno rješenje o nasljeđivanju 5. ožujka 2020. poslovni broj Pu O-49/2019, u kojemu su nekretnine iz k. o. [katastarska općina] navedene oznakama zemljišnoknjižnog uloška (broj 753 i 1541), bez navođenja zemljišnih čestica te oznake zemljišta, kao i ostalih podataka iz zemljišnih knjiga, u suvlasničkom omjeru ostavitelja od jedne polovine, a glede garaže u Zagrebu, u gradskoj četvrti Travno, uopće nisu navedeni zemljišnoknjižni podaci, već samo ulica u kojoj se nalazi i njezina površina, uz naznaku rješenja upravnog tijela, Gradskog ureda za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet Grada Zagreba od 2. siječnja 2007. o komunalnoj naknadi.

Nadalje bi proizlazilo da protiv rješenja o nasljeđivanju nasljednici nisu izjavili žalbu, već je žalitelj podnio prijedlog za dopunu rješenja o nasljeđivanju 8. srpnja 2021. glede zemljišnoknjižnih oznaka nekretnina koje su obuhvaćene prijedlogom, te je povodom tog prijedloga doneseno pobijano rješenje.

Sud prvog stupnja je odluku donio pozivom na čl. 234. st. 1. Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine" broj 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15 i 14/19, – dalje ZN) kao da se radi o naknadno pronađenoj imovini.

Prema čl. 234. ZN-a ako se nakon pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju pronađe imovina koja nije obuhvaćena tim rješenjem, sud neće provoditi ostavinsku raspravu, nego će ovu imovinu novim rješenjem rasporediti na temelju prije donesenog rješenja o nasljeđivanju, osim ako se neki od nasljednika odrekao nasljedstva ili svoj nasljedni dio ustupio sunasljedniku (stavak 1.). Zakon o nasljeđivanju ne sadrži odredbe o mogućosti ispravljanja rješenja ili pak njegove dopune, međutim člankom 175. st. 2. ZN-a je propisano da se u ostavinskom postupku na odgovarajući način primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13,89/14 i 70/19 - dalje: ZPP). Prema čl. 339. ZPP-a dopunsku presudu, odnosno rješenje sud donosi ako je propustio odlučiti o svim zahtjevima o kojima se mora odlučiti presudom, odnosno rješenjem, ili je propustio odlučiti o dijelu zahtjeva, u kojem slučaju stranka može u roku od 15 dana od primitka odluke predložiti sudu da se odluka dopuni. Glede ispravljanja odluke, člankom 342. ZPP-a je propisano da pogreške u imenima i brojevima, i druge očite pogreške u pisanju i računanju, nedostatke u obliku i nesuglasnost prijepisa odluke s izvornikom, će ispraviti sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijeća u svako doba.

Iako se u nazočnom slučaju ne radi o naknadno pronađenoj imovini u smislu čl. 234. ZN-a, budući da je ta ista imovina raspoređena rješenjem o nasljeđivanju, donošenjem pobijanog rješenja je sud prvog stupnja očigledno pokušao sanirati nedostatke koji postoje u rješenju o nasljeđivanju, uslijed kojih rješenje u odnosu na nekretnine iz k. o. [katastarska općina] nije bilo moguće provesti u zemljišnim knjigama. Međutim, s druge strane u rješenju o nasljeđivanju nije došlo do nekih pogrešaka u pisanju i računanju ili pogrešaka u imenima i brojevima da bi bili ispunjeni uvjeti iz čl. 342. ZPP- a, a dopuna rješenja je zatražena znatno izvan rokova iz čl. 339. ZPP-a, nakon pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju.

U odnosu na donošenje odluke o žalbi protiv pobijanog rješenja, treba ukazati da prema čl. 374. ZPP-a drugostupanjski sud ne može preinačiti presudu (rješenje) na štetu stranke koja se žalila ako je samo ona podnijela žalbu, što znači da u ovom stadiju postupka ovaj sud nije ovlašten drugačije odlučiti u odnosu na dio rješenja kojim je prijedlog prihvaćen, bez obzira na nepostojanje zakonskih pretpostavki za odlučivanje o naknadno pronađenoj imovini te proteku roka za podnošenje prijedloga za dopunu rješenja.

Unatoč navedenom, na žalbene navode treba istaći da prema čl. 11. st. 3. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" broj 63/19, 128/22 – dalje ZZK) odluke sudova i drugih vlasti o knjižnim pravima moraju sadržavati oznake i podatke o broju i površini katastarske čestice, kao i o katastarskoj općini u kojoj leže, onako kako su ti podaci označeni u zemljišnoj knjizi, pa su takvi podaci trebali biti sadržani i u rješenju o nasljeđivanju koje je doneseno 5. ožujka 2020., što je za nekretnine iz k. o. [katastarska općina] otklonjeno donošenjem pobijanog rješenja. Glede garaže u Zagrebu, proizlazi da u odnosu na tu nekretninu nisu dostavljeni zemljišnoknjižni podaci, odnosno izvadak iz zemljišne knjige, a iz žalbenih navoda bi se dalo razabrati da ostavitelj u zemljišnim knjigama nije ni upisan kao vlasnik garaže. Iako bi iz obrazloženja pobijanog rješenja proizlazilo da je u odnosu na tu nekretninu prijedlog odbijen (koja odluka je trebala biti sadržana i u izreci), takva odluka je zakonita, budući da se ne radi ni o naknadno pronađenoj imovini, niti o razlozima za dopunu odnosno ispravak rješenja o nasljeđivanju.

Zbog izloženog je valjalo žalbu nasljednika ostavitelja odbiti i rješenje suda prvog stupnja potvrditi primjenom čl. 380. toč. 2. ZPP-a.

U Rijeci, 27. veljače 2025.

Sutkinja

Milena Vukelić-Margan