REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pr-8221/2020-36

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sucu Dario Partl, u pravnoj stvari tužitelja ĆN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Željku Petrišiću, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o., iz Zagreba, Širolina ulica 4, OIB: 57500462912, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 16. siječnja 2025. u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužitelja GN, odvjetničke vježbenice, i punomoćnice tuženika ĐN, zaposlenice tuženika, 27. veljače 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja ĆN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koji glasi:

"I. Nalaže se tuženiku HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o., iz Zagreba, Šarolina ulica 4, OIB: 57500462912, isplatiti tužitelju ĆN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u roku od 15 dana iznos od 401,42 EUR bruto sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa do 31. prosinca 2022. po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu, uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka prema članku 29. stavak 2. i 8. Zakona o obveznim odnosima, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja, koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta, za tri postotnih poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate prema stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, osim u dijelu koji se odnosi na isplatu zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u dosuđenom bruto iznosu od 401,42 EUR, kako slijedi:

P o s l

o

v

n i b r

o

j

: P r -

8 2

2 1 /

2 0 2

0 -

3 6

-na iznos od 49,47 EUR od 16.7.2016. godine,

-na iznos od 52,03 EUR od 16.11.2016. godine,

-na iznos od 49,66 EUR od 16.01.2017. godine,

-na iznos od 48,34 EUR od 16.02.2018. godine,

-na iznos od 48,34 EUR od 16.09.2018. godine,

-na iznos od 48,91 EUR od 16.02.2019. godine,

-na iznos od 49,96 EUR od 15.01.2020. godine,

-na iznos od 54,71 EUR od 16.06.2020. godine.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je u radnom odnosu kod tuženika na radnom mjestu blagajnik naplate cestarine. Radnici zaposleni na tom radnom mjestu raspoređeni su na rad u svim danima u tjednu, pa tako i tužitelj. Međutim, poslodavac tužitelju ne obračunava i ne isplaćuje naknadu plaće za dane blagdana i neradne dane, a za razliku od tužitelja, ostalim zaposlenicima tuženika blagdani i neradni dan uvijek se obračunavaju i ulaze im u fond sati. Na opisani način tužitelj je stavljen u nepovoljniju situaciju u odnosu na ostale radnike, i takvim načinom radi više nego ostali radnici, što mu se ne plaća.

2. Tjedni fond sati prema važećem Kolektivnom ugovoru (čl. 64 st. 2 KU) iznosi 40 sati. Tužitelj ima pravo na plaću uvećanu za rad blagdanom, a on je, za razliku od drugih radnika, i radio za blagdan. Propisima je određeno da se blagdanom, spomendanima i neradnim danima ne radi, a kako je tužitelj radio i u te dane, isti mu se imaju uračunati u tjedni fond sati. Uvjeti rada tužitelja moraju se izjednačiti s drugim radnikom koji ne moraju raditi na blagdan, stoga tjedni fond sati svih radnika mora biti isti. To znači da u tom mjesecu tužitelj mora više raditi da bi ispunio mjesečni fond sati koji mu nije plaćen, niti je s tog naslova dobio slobodan dan. Slijedom navedenog, tužitelj je uskraćen u isplati za naknadu plaće za praznike i neradne dane i u neravnopravnom je položaju u odnosu na druge radnike koji ne rade na praznik, ali im se taj dan uračunava u tjedni fond sati.

3. Zakonom o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u RH propisano je koji su to dani, a prema pozitivnim radno pravnim propisima radnik ima pravo na naknadu plaće za dane blagdana i neradne dane kao da je radio.

4. Slijedom navedenog, nakon provedenog knjigovodstveno financijskog vještačenja, tužitelj potražuje na ime naknade za dane blagdana za razdoblje od lipnja 2016. do svibnja 2020. iznos od 401,42 eur sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od svakog 16.-og u mjesecu u odnosu na potraživanje za prethodni mjesec.

5. U odgovoru na tužbu tuženik se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu te navodi kako je smisao i svrha naknade plaće financijski obeštetiti radnika za dane u kojima bi po redovnom tijeku stvari radio odnosno nadoknaditi mu plaću koju bi ostvario da je taj dan radio, ali zbog opravdanih razloga (u koje ulazi i blagdan) nije radio. Navedeno proizlazi iz čl. 5 Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u RH. Osnovu za isplatu utuženog potraživanja ne daju ni odredbe Kolektivnog ugovora. Čl. 74 istog navodi da radnik ima pravo na naknadu plaće kao da je radio u dane blagdana

P o s l

o

v

n i b r

o

j

: P r -

8 2

2 1 /

2 0 2

0 -

3 6

i neradne dane utvrđene Zakonom, a presumpcija "kao da je radio" navedena je upravo iz razloga izbjegavanja bilo kakve sumnje kako se radi upravo o danu kada je radnik trebao raditi, ali nije radio jer je bio blagdan/neradni dan. Na isto upućuju i svi drugi navedeni slučajevi u tom članku. Dakle, ovakva odredba KU-a ne daje pravo radniku na naknadu plaće za blagdane/neradne dane na koje je radio, jednako kao niti na dane njegovog tjednog odmora. Pravo na naknadu plaće za blagdan smjenski radnici ostvaruju u slučajevima utvrđenim čl. 74 KU-a, uključujući i blagdan koji pada na dan koji je zbog preraspodjele radnog vremena predviđen kao slobodan, kao i blagdan koji padne u razdoblju korištenja godišnjeg odmora radnika. Dakle, naknada plaće za blagdan se radnicima ne isplaćuje jedino za blagdane koji padnu na dan tjednog odmora radnika te za blagdane na koje je radnik radio jer za isto nema osnove.

6. Tužitelj neosnovano tvrdi da smjenski i nesmjenski radnik nisu plaćeni za isti fond sati. Tužitelj radi u režimu preraspodjele radnog vremena, u nekim razdobljima kraće, a u nekim dulje od redovnog radnog vremena, sve u skladu s čl. 67 Zakona o radu i čl. 39 KU-a. Fond sati koji ostvaruju radnici koji rade u preraspodjeli radnog vremena promatra se isključivo na nivou cjelokupnog razdoblja preraspodjele, u konkretnom slučaju na nivou godišnjeg fonda sati jer razdoblje preraspodjele smjenskih radnika zaposlenih u Sektoru za naplatu cestarine traje od 1.1. do 31.12., slijedom čega nije moguće uspoređivati tjedni ili mjesečni fond sati smjenskog i nesmjenskog radnika. Smjenski i nesmjenski radnici plaćeni su za isti fond sati, a čl. 61. Zakona o radu propisano je da puno radno vrijeme iznosi 40 sati tjedno. Godišnji fond sati u prosjeku iznosi 2088 sati. U taj fond sati ulaze sati koje je radnik stvarno odradio, ali i svi sati koje nije odradio iz opravdanih razloga, a trebao je raditi (bolovanje, godišnji odmor, blagdan, obrazovanje za potrebe poslodavca itd.). U fond sati ne ulaze ni dani tjednog odmora. Broj blagdana koji će u godini pasti u dane tjednog odmora pojedinog radnika varira ovisno o kalendaru, ali i o rasporedu radnog vremena/radnih dana radnika, a posljedično tome u godišnjem fondu sati varira i udio stvarno odrađenih sati u odnosu na udio sati za koje je pojedini radnik ostvario pravo na naknadu plaće. Poslodavac je dužan svakom radniku omogućiti tjedni odmor, ali dani tjednog odmora ne ulaze u fond sati radnika. Radnik kojem za dan tjednog odmora nesporno ne pripada plaće ne može ostvariti ni pravo na naknadu plaće za taj dan po bilo kojoj osnovi. Ako blagdan pada na radni dan, radnik, bilo smjenski, bilo nesmjenski, će za taj dan ostvariti ili naknadu plaće ili plaću, ako je na dan blagdana radio. Stoga je neosnovan i pravno neutemeljen stav tužitelja da mu za blagdan na koji je radio pripada i plaća i naknada plaće za blagdan.

7. Tužitelj se neutemeljeno poziva na diskriminaciju i neravnopravan položaj u odnosu na radnike koji ne rade u smjenama. Tuženik zapošljava radnike koji sukladno različitim potrebama posla imaju različita prava i obveze, a u ovoj pravnoj stvari relevantne su razlike u rasporedu radnog vremena i s tim u vezi razlike u korištenju tjednog odmora, rada blagdanom, nedjeljom, noću. Iste nisu diskriminatorne naravi te su financijski kompenzirane pravima smjenskih radnika na povećanu plaću po osnovi višestrukih dodatka na plaću iz čl. 71 KU-a pa smjenski radnik za rad na blagdan ostvaruje plaću u iznosu do 250% plaće za redovan rad.

8. Tuženik osporava tužbeni zahtjev, ističe prigovor zastare, predlaže tužbeni zahtjev odbiti kao neosnovan.

P o s l

o

v

n i b r

o

j

: P r -

8 2

2 1 /

2 0 2

0 -

3 6

9. U tijeku postupku sud je izvršio uvid u obračun isplaćene plaće (str. 7 spisa), očitovanje Ministarstva gospodarstva rad i poduzetništva RH od 24.2.2011. (str. 30 spisa), očitovanje Ministarstva rada i mirovinskog sustava od 14.12.2015. i 28.4.2016. (str. 32-33 spisa), Kolektivne ugovore HAC-a i dodatke (str.48-187 spisa), evidencije radnih sati tužitelja (str. 200 spisa), zapisnike u spisima pr-8611/20 i Pr-8215/20 u kojima su saslušani kao svjedoci ZN i IN (str. 400-407 spisa), popis blagdana i neradnih dana u RH (str. 409 spisa), te je proveo dokaze saslušanjem svjedoka CN (str. 196-197 spisa), proveo knjigovodstveno financijsko vještačenje po vještaku Petri Blašković iz Centra za financijska vještačenje (str. 358- 371, 456-458 spisa), saslušanjem vještaka Petra Blašković (str. 417-418 spisa)m i saslušanjem tužitelja (str. 418 spisa).

10. Provedeni dokazi ocijenjeni su u skladu s člankom 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14. i 70/19.; dalje: ZPP).

11. Nakon provedenog dokaznog postupka, sud je utvrdio kako je tužbeni zahtjev tužitelja neosnovan.

12. Predmet postupka je pravno pitanje pripada li tuženiku pravo na isplatu naknade plaće za blagdane i neradne dane koje prema rasporedu radnog vremena nije radio.

13. Nije sporno postojanje radnog odnosa između tužitelja i tuženika.

14. Sporno je je li tuženik dužan isplatiti tužitelju naknadu plaće za utuženo razdoblje.

15. Iz nalaza i mišljenja vještakinje Petre Blašković proizlazi da je tužitelju u spornom razdoblju plaćen prekovremeni rad od 40 sati povrh redovne plaće dok usporedni radnik nije imao evidentirane odrađene prekovremene sate. U razdoblju od 1.1.2015. do 31.12.2020. ukupno ostvareni sati redovnog rada, godišnjeg odmora i bolovanja za tužitelje iznosi 12.427 sati, a za usporednog radnika 11.992 sata. Tužitelju je isplaćena naknada za blagdane za 40 sati a usporednom radniku za 456 sati.

16. Vještak je nadalje utvrdila da pod pretpostavkom da tužitelju pripada naknada za dane blagdana koje je tuženik evidentirao kao tjedni odmor, visina potraživanja iznosi 349,39 eur, a pod pretpostavkom da tužitelju pripada naknada za dane blagdana evidentirane kao slobodne dane, visina potraživanja iznosi 52,03 eur. Ukupna visina potraživanja tužitelja iznosi 401,42 eur.

17. Tuženik je prigovorio nalazu i mišljenju vještaka, stoga je sud saslušao vještaka Petru Blašković na ročištu 6. lipnja 2024. te je vještak navela da je tužitelj za blagdane koji su u evidencijama sata rada označeni kao: rad prva smjena, druga smjena, međusmjena, slobodan dan ili državni blagdan, ostvario primanja u obliku plaće ili naknade plaće. Za sate koje je tužitelj odradio na blagdan obračunato je uvećanje od 150%, odnosno za te mu je sate isplaćeno 250% redovne plaće. Tuženik nije isplaćivao usporednom radniku naknadu za blagdan koji pada u dane njegovog tjednog odmora. Broj sati plaćenog dopusta tužitelja irelevantan je za visinu

P o s l

o

v

n i b r

o

j

: P r -

8 2

2 1 /

2 0 2

0 -

3 6

potraživanja tužitelja. I kod tužitelja i kod usporednog radnika dolazilo je do situacije da je blagdan ponekad padao na dane tjednog odmora, ali nije utvrđeno da bi zbog toga došlo do razlike u broju ostvarenih sati rada. Vještak je pojasnila da je u koloni 7 u tabeli 2 nalaza i mišljenja uzela u obzir sve blagdane kada je tužitelj bio slobodan iz smjene, bez obzira na koji dan u tjednu je padao blagdan.

18. U dopuni nalaza i mišljenja, sukladno prijedlogu tuženika da izvrši novi obračun na način da iz ukupnog obračuna plaće izuzme one dane u koloni 7 koji su subote i nedjelje kao i slobodan dan iz kolone 9, vještak je utvrdila da u tom slučaju pod pretpostavkom da tužitelju pripada naknada plaće za dane blagdana od ponedjeljka do petka koji su tužitelju evidentirani kao "slobodan iz smjene", visina potraživanja iznosi bruto 196,30 eura.

19. Nakon dopunskog pisanog očitovanja i izračunu vještaka, nije bilo daljnjih prigovora i pitanja stranaka za istog.

20. Sud u cijelosti prihvaća nalaz i mišljenje vještaka Petre Blašković kao stručan i objektivan. Vještak je izradila nalaz i mišljenje sukladno zadatku koji je dobila od suda, analizirala je dokumentaciju koja prileži predmetnom spisu za tužitelja i usporednog radnika te je usmeno iscrpno odgovorila na sve prigovore tuženika i nadopunila nalaz i mišljenje vezano za status tužitelja iz evidencija rada.

21. Članak 95. stavak 1. Zakona o radu ("Narodne novine", broj: 93/14, 127/17; dalje: ZR) propisuje da za razdoblja u kojima ne radi zbog opravdanih razloga određenih zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, radnik ima pravo na naknadu plaće.

22. Članak 1. Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine", broj: 33/96, 96/01, 13/02, 136/02, 112/05, 59/06, 55/08, 74/11, 130/11), propisuje da su blagdani i neradne dani u Republici Hrvatskoj sljedeći: 1. siječnja (Nova godina), 6. siječnja (Sveta tri kralja), Uskrs i Uskrsni ponedjeljak, Tijelovo, 1. svibnja (Praznik rada), 22. lipnja (Dan antifašističke borbe), 25. lipnja (Dan državnosti), 5. kolovoza (Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja), 15. kolovoza (Velika Gospa), 8. listopada (Dan neovisnosti),1. studenoga (Svi sveti), 25. prosinca (Božić). Nadalje, člankom 5. Zakona propisano je da zaposleni u te dane imaju pravo na naknadu plaće.

23. Člankom 73. stavkom 1. Kolektivnog ugovora za Hrvatske autoceste d.o.o. ("Narodne novine", broj: 85/2014; dalje: KU/14) propisano je kada radnik ima pravo na naknadu plaće, a između ostalih slučajeva to je propisano i za vrijeme blagdana i neradnih dana utvrđenih Zakonom. Ista odredba sadržana je i u članku 74. stavku 1. Kolektivnog ugovora za Hrvatske autoceste d.o.o. ("Narodne novine", broj: 22/2018; dalje: KU/18).

24. U konkretnom slučaju vještak je izračunala naknadu tužitelju za dane blagdana evidentirana kao tjedni odmor i kao slobodne dane.

25. Odredbom čl. 75 Zakona o radu propisano je da radnik ima pravo na tjedni odmor u trajanju od najmanje 24 sata, te da se isti koristi nedjeljom te u dan koji nedjelji prethodi, odnosno iza nje slijedi. Ako ga ne može koristiti u propisanom trajanju, mora

P o s l

o

v

n i b r

o

j

: P r -

8 2

2 1 /

2 0 2

0 -

3 6

mu se a svaki radni tjedan omogućiti korištenje zamjenskog tjednog odmora odmah po okončanju razdoblja koje je proveo na radu, zbog kojeg tjedni odmor nije koristio ili ga je koristio u kraćem trajanju. Odredbe čl. 94 i čl. 95 ZR propisuje da za otežana uvjete rada, prekovremeni i noćni rad te za rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi, radnik ima pravo na povećanu plaću. Ista je utvrđena čl. 69 KU-a iz 2014.

26. Nesmjenski radnici kod tuženika koji rade ponedjeljak-petak imaju kao dane tjednog odmora određenu subotu i nedjelju. Ukoliko blagdan pada na dan od ponedjeljka do petka, a kada bi nesmjenski radnik trebao raditi ( no zbog blagdana ne radi), ima pravo primiti naknadu plaće za taj dan. Ako blagdana pada na subotu ili nedjelju, kada je nesmjenskom radniku dan tjednog odmora, nema pravo na naknadu plaće. Smjenski radnici kod tuženika nemaju kao dane tjednog odmora određeno subotu i nedjelju, već ovisno o rasporedu smjena i preraspodjeli radnog vremena, dani tjednog odmora padaju u različite dane u tjednu. Slijedom navedenog, analogno nesmjenskim radnicima, ukoliko dan odmora smjenskom radniku pada na blagdan, smjenski radnik nema pravo na naknadu plaće. Ukoliko smjenski radnik radi nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom, za koji je zakonom određeno da se ne radi, radnik ima pravo na povećanu plaću sukladno čl. 94 ZR i čl. 69 KU-a iz 2014., a isti stav zauzelo je i Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetništva u nekoliko tumačenje u koja je sud izvršio uvid.

27. Nedvojbeno je da smjenski i nesmjenski radnici unutar istog fonda sati nemaju isti fond odrađenih sati, ali zbog te činjenice nesmjenski radnici imaju pravo na povećanu plaću u odnosu na smjenske radnike, a to je sukladno Zakonu o radu i pozitivnim pravnim propisima i ne predstavlja diskriminaciju.

28. Napominje se da je organizacija rada tuženika vezana uz naplatu cestarine i održavanje autoceste i zahtijeva organizaciju rada u smjenama i preraspodjelu radnog vremena, što je utemeljeno na zakonu i odredbama kolektivnog ugovora. Rad smjenskih radnika tuženika može se odvijati na način određen u čl. 38 KU/14 i čl. 49 KU/18. Smjenskim radom, u smislu navedenih kolektivnih ugovora smatra se rad trajno organiziran u najmanje dvije smjene; ako je rad organiziran u dvije smjene, rad u prvoj smjeni obavlja se od 7-19, a u drugoj od 19-7 idućeg dana. Rad u dvije smjene organiziran je na način da radnik jedan dan radi u prvoj smjeni, jedan dan u drugoj smjeni, nakon čega je dva dana slobodan. Ako je rad organiziran u tri smjene, rad u prvoj smjeni se obavlja od 6,00-14,00 sati, u drugoj smjeni od 14,00-22,00 sata, a u trećoj od 22,00 do 6,00 sati idućeg dana. Rad u tri smjene organizira se na način da radnik radi dva dana u prvoj smjeni, dva dana u drugoj i dva dana u trećoj smjeni, nakon čega je dva dana slobodan. Iznimno, zbog potrebe posla, rad na naplati cestarine može se organizirati i u međusmjenama.

29. Slijedom navedenog, do razlike u broju odrađenih sati, odnosno njihovog udjela u fondu sati baziranom na 40-satnom radnom tjednu, ne dolazi zbog neisplate naknade plaće za blagdane, na koje je tužitelj koristio tjedni odmor, već zbog rasporeda rada u smjenskom režimu i preraspodjeli radnog vremena koji su kolektivnim ugovorima predviđeni za radno mjesto tužitelja. Stoga bilo kakvo obeštećenje u vidu naknade plaće za dane blagdana na koje je tužitelj koristio tjedni odmor, a zbog činjenice da je udio odrađeni sati tužitelja u ukupnom fondu sati veći u odnosu na nesmjenskog radnika, nema nikakvu pravnu osnovu.

P o s l

o

v

n i b r

o

j

: P r -

8 2

2 1 /

2 0 2

0 -

3 6

30. Tužitelju je u fondu sati, kako proizlazi iz nalaza i mišljenja, baziranom na 40 satnom radnom tjednu, kao i za sve druge radnike evidentirano više odrađenih sati u odnosu na odrađene sate u fondu nesmjenskog radnika za onaj broj sati koje je tužitelj odradio na blagdane, a ne za broj sati blagdana na koje nije morao raditi (tjedne odmore). Dakle, razlika u broju odrađenih sati koji ulaze u fond sati tužitelja kao smjenskog radnika i nesmjenskog radnika nije u uzročnoj vezi s neodrađenim, utuženim blagdanima, već je u vezi sa satima koje je smjenski radnik odradio na blagdane. Temeljem činjenice da radi na blagdan, tužitelj je ostvario dodatna materijalna prava u vidu dodatka za rad blagdanom i slično, sve u skladu sa ZR-om, i KU-om.

31. Za isplatu naknade plaće za rad blagdanom preduvjet je da je radnik po svom radnom rasporedu na taj dan bio dužan raditi (u kojem bi slučaju, da je radio, ostvario plaću) jer prema unaprijed određenom mjesečnom rasporedu rada tužitelj na utužene blagdane nije imao obvezu rada već je te dane koristio kao tjedni odmor, neovisno što je u čl. 95 ZR-a propisano da u razdobljima u kojima ne radi zbog opravdanih razloga odrađenih zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovoru o radu, radnik ima pravo na naknadu plaće-jer se ne radi o situaciji iz citirane zakonske odredbe (Vrhovni sud RH Rev-1261/2024 od 8.10.2024.)

32. Slijedom navedenog, obzirom tužitelj predmetnom tužbom potražuje naknadu za blagdane koji su mu evidentirani kao tjedni odmor ili kao slobodni dani, a visinu koje naknade je za utuženo razdoblje izračunala vještak, tužbeni zahtjev je odbijen kao neosnovan.

33. Svjedok CN, saslušan u ovom postupku potvrdio je u svom iskazu ono što se navodi u dokumentaciji i kolektivnom ugovoru te ono što je utvrdila vještak u nalazu i mišljenju, a isto tako i tužitelj u svom iskazu (da radi kao blagajnik na auto cesti i da mu se ne plaća naknada za blagdan ako, primjerice, radi u noćnoj smjeni, a u sljedeći dan pada blagdan). Svjedok CN potvrdio je u svom iskazu da je vodio evidencije radnog vremena i rasporeda rada tužitelja, te da mu je bio neposredno nadređeni djelatnik. Iz iskaza svjedoka CN utvrđeno je da se smjenski rad odrađivao na način kako je to određivao kolektivni ugovor.

34. Uvidom u iskaze ZN i IN koji su dani u drugim istovrsnim ovosudnim predmetima (a stranke u ovom postupku su se suglasile da se ti iskazi koriste kao dokazi u ovom postupku) nisu utvrđene druge činjenice koje bi bile odlučne za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari, stoga ih sud nije posebno cijenio. 35. Prigovor zastare je neosnovan. Tužitelj je podnio tužbu 22.10.2020., a potraživanja koja su predmet ovog postupka dospijevaju od 16.7.2016. Zastarni rok iznosi 5 godina od dospijeća do podnošenja tužbe te je razvidno da za ni jedno utuženo potraživanje nije nastupila zastara.

36. Iz navedenih razloga valjalo je odlučiti kao u izreci ove presude i rješenja.

U Zagrebu 27. veljače 2025.

Sudac:

Dario Partl

P o s l

o

v

n i b r

o

j

: P r -

8 2

2 1 /

2 0 2

0 -

3 6

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana, računajući od dana dostave prijepisa ove presude. Žalba se podnosi Županijskom sudu, putem ovog suda, pismeno u četiri jednaka primjerka.

DNA:

1. Tužitelju po punomoćniku

2. Tuženiku