REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pr-825/2020-49

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sucu tog suda Dario Partl, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice VČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Mirku Kovaču, odvjetniku u Zagrebu, protiv tužene Republika Hrvatska, Ministarstvo pravosuđa, OIB: 52634238587, zastupane po Općinskom građanskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 15. siječnja 2025. u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužiteljice GČ, odvjetničke vježbenice, i u prisutnosti punomoćnika tužene VČM, savjetnika u OGDO-u, Su-255/2024, 27. veljače 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženoj Republika Hrvatska, Ministarstvo pravosuđa, OIB: 52634238587, isplatiti tužiteljici VČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u roku od 15 dana iznos od 893,13 EUR bruto sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa do 31. prosinca 2022. po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu, uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka prema članku 29. stavak 2. i 8. Zakona o obveznim odnosima, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja, koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta, za tri postotnih poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate prema stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, osim u dijelu koji se odnosi na isplatu zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u dosuđenom bruto iznosu od 893,13 EUR, kako slijedi:

- na iznos od 287,54 EUR od 16. srpnja 2014. godine,

- na iznos od 16,67 EUR do 16. kolovoza 2014. godine,

- na iznos od 52,10 EUR od 16. rujna 2014. godine,

- na iznos od 33,72 EUR od 16. siječnja 2015. godine,

- na iznos od 3,58 EUR od 16. veljače 2015. godine,

- na iznos od 0,33 EUR od 16. svibnja 2015. godine,

- na iznos od 0,04 EUR od 16. lipnja 2015. godine,

- na iznos od 35,43 EUR od 16. srpnja 2015. godine,

- na iznos od 3,11 EUR od 16. kolovoza 2015. godine,

- na iznos od 2,45 EUR do 16. rujna 2015. godine,

- na iznos od 33,89 EUR od 16. siječnja 2016. godine,

- na iznos od 1,47 EUR od 16. travnja 2016. godine,

- na iznos od 0,22 EUR od 16. lipnja 2016. godine,

- na iznos od 35,60 EUR do 16. srpnja 2016. godine,

- na iznos od 2,84 EUR od 16. kolovoza 2016. godine,

- na iznos od 70,34 EUR od 16. rujna 2016. godine,

- na iznos od 35,60 EUR od 16. siječnja 2017. godine,

- na iznos od 4,15 EUR od 16. ožujka 2017. godine,

- na iznos od 0,62 EUR od 16. svibnja 2017. godine,

- na iznos od 0,35 EUR od 16. lipnja 2017. godine,

- na iznos od 0,09 EUR od 16. kolovoza 2017. godine,

- na iznos od 0,03 EUR do 16. rujna 2017. godine,

- na iznos od 79,53 EUR od 16. siječnja 2018. godine,

- na iznos od 36,48 EUR od 16. veljače 2018. godine,

- na iznos od 35,15 EUR od 16. travnja 2018. godine,

- na iznos od 79,91 EUR od 16. srpnja 2018. godine,

- na iznos od 14,53 EUR od 16. kolovoza 2018. godine,

- na iznos od 27,37 EUR od 16. rujna 2018. godine.

II. Nalaže se tuženoj Republika Hrvatska, Ministarstvo pravosuđa, OIB:52634238587 naknaditi tužiteljici VČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] trošak parničnog postupka u iznosu od 1.850,00 EUR sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 28. veljače 2025. do isplate prema stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi i tijekom postupka navodi da je zaposlena u Ministarstvu pravosuđa, u Zatvorskoj bolnici u Zagrebu, na radnom mjestu liječnika opće medicine u utuženom razdoblju.

2. U utuženom razdoblju, od lipnja 2014. do kolovoza 2018., tužiteljica je kod tužene prema rasporedu radnog vremena ostvarivala prekovremeni rad, koji joj nije plaćen, i to: u redovnom radu od ponedjeljka do petka jer je radila duže od 8 sati u tjednu, subotom i nedjeljom; u smjenama i turnusima jer je radila u smjenama i turnusima duže od redovne smjene od 8 sati i duže od turnusa od 12 sati, a duže od redovnog mjesečnog fonda radnih sati; u radu na drugačiji način jer je radila duže od 8 sati dnevno i 40 sati tjedno.

3. Prekovremeni rad u navedenim oblicima rada tužiteljica je ostvarivala na dane blagdana, neradne dane koji se utvrđuju sukladno odredbama Zakona o blagdanima i neradnim danima u RH, koji su tjednu padali od ponedjeljka do petka, i na dane Uskrsa te je sve tako odrađene sate tužena bila u obvezi obračunati kao prekovremeni rad.

4. Tužiteljica ima pravo da joj se osnovna plaće uveća za efektivno odrađene prekovremene sate rada ostvarene u noćnom dijelu dana za 40%, u drugoj smjeni za 10%, subotama 25%, za rad nedjeljom 35% i za rad blagdanom 150% jer se ovi dodatci međusobno ne isključuju.

5. Tužiteljici zbog neisplate prekovremenog rada ostvarenog u naprijed navedenim oblicima rada nije u cijelosti isplaćena ni naknada za korištenje godišnjeg odmora zbog pogrešnog izračuna prosječne plaće.

6. Odredbama važećeg Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike te internim aktima tuženika određeno je da se prekovremenim radom, kada je rad službenika i namještenika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka, smatra svaki sat rada duži od 8 sati dnevno i svaki sat rada subotom i nedjeljom. Prekovremenim radom, kada je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama ili turnusu smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Tužiteljica je ostvarivala i prekovremeni rad na drugačiji način, odnosno ostvarivala je sate rada koji su bili duži od dnevnog radnog vremena i duži od 40 sati tjedno. Isto tako je određeno da je redovni mjesečni fond radnih sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu na bazi 40 satnog radnog tjedna, te da mjesečni redovni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana, u koji ne ulaze blagdani u tekućem mjesecu, pomnoženi s 8 sati. Napominje se da je tužiteljica ostvarivala prekovremeni rad na dane blagdana i neradne dane i na Uskrs, koji su u tjednu padali od ponedjeljka do petka, a koji joj nisu plaćeni, pošto su joj tako odrađeni sati bili duži od predviđenog rada, utvrđenog dnevnim rasporedom tužene, kao i svaki sat rada dulji od redovnog mjesečnog fonda radnih sati.

7. Tužena tužiteljici nije obračunavala ni isplaćivala prekovremeni rad sukladno važećim odredbama Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike, slijedom čega nakon provedenog knjigovodstvenog financijskog vještačenja tužiteljica predlaže naložiti tuženoj da joj isplati razliku bruto plaće u iznosu od 893,13 eura za razdoblje od lipnja 2014. do kolovoza 2018., s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom.

8. U odgovoru na tužbu i tijekom postupku tužena osporava tvrdnju tužiteljice da joj nije isplaćena naknada za prekovremeni rad u mjesecima kada je blagdan padao od ponedjeljka do petka.

9. U odgovoru na tužbu tužena je osporila i aktivnu i pasivnu legitimaciju.

10. Tužena predlaže odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan

11. U tijeku postupka sud je izvršio uvid u: zahtjev za mirno rješenje spora (str. 5-6 spisa), obračunske liste za isplatu plaće i evidencije o korištenju radnog vremena za sporno razdoblje (str. 37-270 spisa), te je proveo je dokaz knjigovodstveno- financijskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Lidiji Tkalec iz Tkalec vještačenja d.o.o. (str. 301-310 spisa).

12. Svi provedeni dokazi ocijenjeni su sukladno odredbi članka 8. Zakona o parničnom postupku.

13. Tužbeni zahtjev je osnovan.

14. Iz isplatnih lista tužiteljica za sporno razdoblje razvidno je da je poslodavac Zatvorska bolnica u Zagrebu, Svetošimunska 107, a iz djelomičnog rješenja KLASA: UP/I-112-02/18-02/100010, urbr: 514-08-03-07-01-18-03 OD 31.8.2018. razvidno je da je joj državna služba prestala s 1. rujnom 2018. Slijedom navedenog, tužena je poslodavac tužiteljice u utuženom razdoblju, a tužiteljica predmetnom tužbom od poslodavca potražuje naknadu za prekovremeni rad, a to je potraživanje iz radnog odnosa. Slijedom navedenog, tužiteljica je aktivno legitimirana, a tužena je kao njen poslodavac pasivno legitimirana u ovom postupku, s obzirom na činjenicu da je predmet ovog postupka tražbina tužiteljice, isplata razlike plaće.

15. Tužiteljica se prije pokretanja ovog parničnog postupka obratila nadležnom Općinskom državnom odvjetništvu sa zahtjevom za mirnim rješenjem spora (prileži spisu na str. 5-6). Uvidom u isti utvrđeno je da tužiteljica potražuje naknadu za prekovremeni rad za razdoblje od rujna 2013. do rujna 2018., a to je potraživanje i predmet ovog postupka. Slijedom navedenog, razvidno je da je tužiteljica prije pokretanja ovog parničnog postupka postupila sukladno obvezi propisanoj u čl. 186 a ZPP-a.

16. Među strankama je sporno je li tužena tužiteljici u spornom razdoblju isplaćivala prekovremeni rad u skladu s važećim odredbama Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike, pri čemu se zahtjev tužiteljice za neisplaćene prekovremene sate odnosi na prekovremene sate u mjesecima kada je padao blagdan ili drugi Zakonom utvrđeni neradni dan u dane od ponedjeljka do petka.

17. Prema odredbama važećih Kolektivnih ugovora za državne službenike i namještenike (NN 104/13 i 112//17) plaću službenika i namještenika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću. Osnovna plaća je umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen službenik ili namještenik i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža. Dodaci na osnovnu plaću su dodaci za poslove s posebnim uvjetima rada i druge uvećanje plaće. Osnovna plaće službenika prema čl. 44 KU/13 te 48 KU/17 uvećava se za rad noću 40%, za rad subotom 25%, za rad nedjeljom 35%, za rad na blagdane, neradne dane i Uskrs 150%, za prekovremeni rad 50%, za rad u drugoj smjeni 10%, i za rad u turnusu 5%. Dodaci se međusobno ne isključuju, osim dodataka za rad u turnusu i dodataka za rad u drugoj smjeni.

18. Nadalje, državnim službenicima i namještenicima koji rade na poslovima s posebnim uvjetima rada uvećanje plaće za prekovremeni rad i druga uvećanja plaće obračunavaju se za svaki sat rada na osnovnu plaći, uvećanu za dodatak za posebne uvjete rada i za zvanje.

19. Sukladno KU/13 i KU/17 radom u turnusu smatra se rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik i namještenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u smjenama po 12 sati dnevno u ciklusima 12-24-12-48.

20. Prekovremenim radom, kada je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama ili u turnusu, smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Prekovremeni rad ostvaren radom dužim od dnevnog radnog vremena ili redovne smjene i prekovremeni rad ostvaren radom dužim od mjesečnog ili tjednog fonda radnih sati međusobno se ne isključuju.

21. Redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje službenici ili namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati.

22. Umjesto uvećanja osnovne plaće po osnovi prekovremenog rada, sukladno važećim odredbama KU-a, službenik ili namještenik može koristiti jedan ili više slobodnih radnih dana prema ostvarenim satima prekovremenog rada u omjeru 1:1,5 te mu se u tom slučaju izdaje rješenje u kojem se navodi broj i vrijeme korištenja slobodnih dana, kao i vrijeme kad je prekovremeni rad ostvaren.

23. Komisija za tumačenje odredbi i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u državnim službama je na sjednici 11.1.2013. utvrdila da se redovni mjesečni fond radnih sati dobiva na način da se broj radnih dana od ponedjeljka do petka pomnoži s 8 sati i radi se o danima koji ne uključuju blagdane i neradne dane koji padaju od ponedjeljka do petka. Sukladno navedenom, redovni fond radnih sati treba obračunati na način da se broj radnih dana pomnoži s 8 sati, s time da se u radne dane ne uračunavaju dani blagdana, slijedom čega tužiteljica, kada je radila na blagdan 8 sati, ima pravo na naknadu za 8 sati odrađenog prekovremenog rada. Isto proizlazi iz Tumačenja br. 2/35 prema kojem su redovan mjesečni fond radnih sati koje svaki službenik i namještenik treba raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana (dani od ponedjeljka do petka, bez državnih blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom) u tekućem mjesecu pomnoži s 8.

24. Odredba čl. 44 st. 11 KU-a propisuje način utvrđivanja broja prekovremenih sati rada tako da se od ukupnog broja odrađenih sati rada odbije mjesečni fond radnih sati, dok mjesečni fond radnih sati čini broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnožen s 8 sati. Kako je blagdan neradni dan, koji je u konkretnom slučaju padao u razdoblju od ponedjeljka do petka, to proizlazi da blagdan ne ulazi u mjesečni fond radnih sati, već u mjesečni fond sati.

25. Vezano za slobodne dane, dano je tumačenje br. 16/44 od 16.12.2013. prema kojem u slučaju da se službenik ili namještenik odluči za korištenje slobodnih dana umjesto uvećanja plaće po osnovi prekovremenog rada, izdaje mu se rješenje u kojem se navodi broj i vrijeme korištenja slobodnih dana kao i vrijeme kad je taj prekovremeni rad ostvaren te je službenik i namještenik dužan poslodavcu podnijeti pisani zahtjev za korištenje slobodnog dana umjesto plaćenog prekovremenog rada prije isteka obračunskog razdoblja za obračun plaće za tekući mjesec.

26. Prema tumačenju br. 21/44 od 22.1.2014., obzirom na čl. 9 KU-a, poslodavac je dužan voditi evidenciju radnog vremena te isti opisuje sate rada službenika, i prekovremene sate, neovisno hoće li se za te sate službeniku isplatiti plaća uvećana za prekovremeni rad ili će službenik koristiti slobodne dane.

27. Prema tumačenju 35/44 službeniku koji bez svoje krivnje ne ostvari redovni mjesečni fond radnih sati u određenom mjesecu ne može mu se manjak sati prenositi u sljedeći kalendarski mjesec.

28. U ovoj pravnoj stvari provedeno je knjigovodstveno financijsko vještačenje po vještaku Lidiji Tkalec iz Vještak Tkalec d.o.o., te je ista u nalazu i mišljenju od 3.6.2024. utvrdila da ako fond radnih sati treba utvrditi na način da u fond radnih sati na ulaze blagdani koji su padali u dane od ponedjeljka do petka, odnosno broj dana u mjesecu bez subota nedjelja i blagdana, tada neobračunata plaća za prekovremeni rad, zajedno s razlikama naknade plaće za godišnji odmor, iznosi u utuženom razdoblju 893,13 EUR bruto. Vještak je navela da je prekovremeni rad obračunala kao razliku između broja odrađenih sati u mjesecu i mjesečnog fonda radnih sati, pri čemu u mjesečni fond radnih sati ne ulaze blagdani koji su padali u dane od ponedjeljka do petka, a prekovremeni rad predstavlja rad odrađen preko redovnog fonda radnih sati, a fond radnih sati tvori umnožak broja dana u mjesecu, bez subota nedjelja i blagdana, s 8 sati.

29. Vještak je nadalje utvrdila da tužiteljici nisu podmireni sati rada za lipanj 2014. a za ostale mjesece jesu te u konkretnom slučaju utvrđeno potraživanje dodatka za prekovremeni rad, obzirom tuženik pri izračunu prekovremenog rada nije primjenjivao fond radnih sati bez blagdana koji su padali u tjednu. Vještak je utvrdila da je tužiteljica uvijek radila najmanji fond sati i u spornom razdoblju nema mjeseca u kojem bi tužena platila sate koje tužiteljica nije odradila (slobodni sati/dani).

30. Na nalaz i mišljenje vještaka parnične stranke nisu imale primjedaba. Tužena se pisano očitovala da nema primjedbi na nalaz i mišljenje, odnosno na matematički obračun (podnesak tužene od 12.7.2024.), a tužiteljica je tužbeni zahtjev uskladila s izračunom vještaka iz nalaza i mišljenja. Sud u cijelosti prihvaća nalaz i mišljenje vještaka kao stručan i objektivan, vještak je u cijelosti odgovorila na zadatak vještačenja, na temelju dokumentacije koju je tužena dostavila u spis, a parnične stranke nisu isticale primjedbe na pisani nalaz i mišljenje.

31. Utvrđeno je iz nalaza i mišljenja vještaka da su tužiteljici isplaćeni odrađeni sati, osim za lipanj 2014, a potraživanje koje je utvrdila odnosi se na dodatak za prekovremeni rad (te na razliku naknade bruto plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora), pri čemu je prekovremeni rad obračunala kao razliku između odrađenih sati u mjesecu i mjesečnog fonda radnih sati, pri čemu mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana u mjesecu, bez subota, nedjelja i blagdana, pomnožen s osam, a tužena nije mjesečni fond radnih sati utvrđivala na navedeni način. Takav obračun prekovremenog rada, kako ga je izvršila vještak u nalazu i mišljenju, sukladan je čl. 44 KU-a za državne službenike i namještenike iz 2008 i čl. 38. st. 10. KU-a iz 2017.i tumačenju Zajedničke Komisije za tumačenje odredaba i praćenje primjene KU-a od 1. 11. 2013.

32. Tužiteljica je tužbeni zahtjev uskladila s izračunom vještaka iz nalaza i mišljenja, te je zatražila isplatu iznosa od 893,13 EUR bruto na ime neisplaćenih dodatka za prekovremeni rad i naknade bruto plaće za vrijeme korištenje godišnjeg odmora, ako se za izračun prosječne plaće ostvarene u 3 mjeseca prije korištenja godišnjeg odmora uzmu u obzir iznosi bruto plaća koji uključuju dodatka izračunate od strane vještaka, stoga je usvojen tako postavljeni tužbeni zahtjev te se napominje da tužiteljica osnovano potražuje i zakonsku zateznu kamata koja na razliku plaće teče od 16-og u mjesecu u odnosu na potraživanje za prethodni mjesec, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak.

33. Odluka o zakonskoj zateznoj kamati temelji se na članku 29. stavak 1. ZOO- a, a odluka o visini zakonske zatezne kamate temelji se na članku 29. stavak 2. ZOO- a do 31.07.2015., od 01.08.2015. do 31.12.2022. na članku 3. ZID ZOO (NN 78/15), a od 1.1.2023. do isplate na Uredbi o izmjenama Zakona o obveznim odnosima (NN 156/22), a teče od svakog 16.-og u mjesecu na razliku plaće za prethodni mjesec, izuzev zakonske zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak.

34. Odluka o parničnom trošku temelji se na članku 154. stavak 1. i 155. stavak 1. i 2. ZPP-a, a u svezi s člankom 164. stavak 1. istog Zakona, a tužiteljici zastupanoj po punomoćniku odvjetniku odmjeren je parnični trošak prema zadnje istaknutoj vrijednosti predmeta spora, u skladu s važećom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (OT) i to za: sastav zahtjeva za mirno rješenje spora 75 bodova OT (tbr. 32), sastav tužbe 75 bodova OT (tbr. 7/1), podnesak 18.7.2019. kojim se očitovala na odgovor na tužbu 75 bodova OT (tbr. 8/1), ročište 3.10.2019. 18,75 bodova OT (tbr. 9/5), ročište 13.10.2020. 75 bodova OT (tbr. 9/1), ročište 12.9.2022. 75 bodova OT (tbr. 9/1), podnesak 1.12.2023. 18,75 bodova OT (tbr. 8/4), podnesak 12.6.2024. kojim se očitovala na nalaz i mišljenje 75 bodova OT (tbr. 8/1), ročište 15.1.2025. 75 bodova OT (tbr. 9/1), ročište za objavu presude 37,50 bodova OT (tbr. 9/3) - dakle ukupno 600 bodova OT, što obračunato s vrijednošću boda s paušalom od 2,00 eur za jedan bod iznosi 1.200,00 eur, a što uz obračunati PDV od 25% iznosi 1.500,00 eur.

35. Na navedeni iznos od 1.500,00 eur valja pridodati iznos plaćenog predujma za financijsko vještačenje od 350,00 eur, obzirom je provedba ovog dokaza bila neophodna za ishod ove parnice, slijedom čega parnični trošak priznat tužiteljici u ovoj pravnoj stvari iznosi 1.850,00 eura.

36. U parnični trošak tužiteljici nisu priznati podnesci s nadnevcima 16.1.2020., 28.3.2022., 10.5.2022., 13.2.2023., 23.10.2023. i 29.11.2023. jer nisu bili potrebni za vođenje ovog postupka, te za pristup na ročište 9.12.2024. budući je navedeno ročište odgođeno zbog činjenice da je tužiteljica na istom dostavila daljnju dokumentaciju, a tužena je zatražila rok za očitovanje te predložila da teret održavanja tog ročište padne na tužiteljicu neovisno o ishodu parnice, a ročište je odgođeno zbog činjenice da je tužiteljica na tom ročištu dostavila dokumentacije (tumačenje zajedničke komisije) koju je mogla dostaviti već uz tužbu, dakle ročište je odgođeno krivnjom tužiteljice.

37. Iz navedenih razloga valjalo je odlučiti kao u izreci ove presude.

U Zagrebu 27. veljače 2025.

Sudac:

Dario Partl

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana, računajući od dana dostave prijepisa ove presude. Žalba se podnosi Županijskom sudu, putem ovog suda, pismeno u četiri jednaka primjerka.

DNA:

1. Tužitelju po punomoćniku

2. Tuženoj po OGDO