REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U POŽEGI

Sv. Florijana 2, POŽEGA

Poslovni broj: Pr-25/2023-16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Požegi po sutkinji ovoga suda Meliti Novak kao sucu pojedincu u parničnom predmetu tužitelja AĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Jurici Jeliniću, odvjetniku u Osijeku, protiv tužne Republike Hrvatske za ministarstvo unutarnjih poslova, Zagreb, Ulica grada Vukovara 33, OIB:36162371878, zastupana po Općinskom državnom odvjetništvu u Požegi, radi isplate razlike plaće po osnovi prekovremenog rada, 19.veljače 2025. nakon održane i dovršene glavne javne rasprave u nazočnosti punomoćnika tužitelja i zakonske zastupnice tužene ĐĆ, zamjenice ODO u Požegi, 27.veljače 2025.

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženoj Republici Hrvatskoj, OIB: 52634238587 za Ministarstvo unutarnjih poslova, Zagreb, Ulica grada Vukovara 33, OIB: 36162371878, isplatiti tužitelju AĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], s osnova isplate razlike u plaći na ime prekovremenog rada, novčanu tražbinu u iznosu od 1.001,64 EUR, s pripadajućim zateznim kamatama kako slijedi:

- na iznos od 28,71 EUR tekućim od 15.02.2020. godine pa do isplate,

- na iznos od 66,04 EUR tekućim od 15.03.2020. godine pa do isplate,

- na iznos od 180,11 EUR tekućim od 15.04.2020. godine pa do isplate,

- na iznos od 121,28 EUR tekućim od 15.07.2020. godine pa do isplate,

- na iznos od 72,50 EUR tekućim od 15.08.2020. godine pa do isplate,

- na iznos od 60,64 EUR tekućim od 15.10.2020. godine pa do isplate,

- na iznos od 121,28 EUR tekućim od 15.11.2020. godine pa do isplate,

- na iznos od 58,00 EUR tekućim od 15.01.2021. godine pa do isplate,

- na iznos od 67,68 EUR tekućim od 15.02.2021. godine pa do isplate,

- na iznos od 92,69 EUR tekućim od 15.04.2021. godine pa do isplate,

- na iznos od 132,71 EUR tekućim od 15.10.2021. godine pa do isplate, do 31. prosinca 2022. po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu, za 3 postotna poena, a od 1. siječnja 2023. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta, za 3 postotna poena, u roku od 15 dana.

II Nalaže se tuženoj naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 1.050,00 EUR s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta, za tri postotna poena, tekućim od dana 27.veljače 2025. do isplate, u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj AĆ podnio je tužbu protiv tužene Republike Hrvatske za Ministarstvo unutarnjih poslova radi isplate razlike plaće na ime prekovremenog rada. Tijekom 2020. i 2021. godine tužitelj je bio raspoređen na rad u PU požeškoj- slavonskoj te je u tom razdoblju ostvario pravo na uvećanje osnovne plaće po osnovi prekovremenog rada, na temelju članka 38. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike ("Narodne novine" broj: 112/2017. – dalje u tekstu: Kolektivni ugovor ili KU), no tužena mu nije isplatila svaki sat prekovremenog rada.

1.1. Kako to proizlazi iz evidencija radnog vremena tužitelj je među ostalim u navedenom razdoblju radio u turnusima. U tjednima koji su označeni u tim evidencijama tužitelj je radio na drugačiji način, radeći više od 40 sati. S obzirom da se radom organiziranim na drugačiji način smatra onaj rad kada službenik više nije u pravilnom smjenskom sustavu ili turnusu te mu u takvim slučajevima svaki rad duži od 40 sati tjedno predstavlja prekovremeni rad, a ukoliko je odradio manje od 40 sati tjedno, razliku do 40 sati ne mora odraditi u narednim tjednima, to je razvidno kako tužena u promatranom razdoblju tužitelju nije isplatila svaki sat prekovremenog rada, pri čemu se ističe kako tužitelj umjesto uvećanja osnovne plaće po osnovi prekovremenog rada nije koristio jedan ili više slobodnih radnih dana prema ostvarenim satima prekovremenog rada u omjeru 1:1,5, niti mu je izdano rješenje o korištenju slobodnih radnih dana sa osnove ostvarenog prekovremenog rada.

1.2. Kada se nešto smatra radom na drugačiji način više puta je tumačenje dala Zajednička komisija za tumačenje odredaba i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike ("Narodne novine" broj: 104/2013) pa se tako niže ističu neka od tumačenja: Tumačenje br. 11/44 od 13. lipnja 2013. Rad službenika koji traje 12 sati dnevno ima obilježje rada u turnusu ako se rad obavlja u ciklusima 12- 24-12-48, dok u ostalim slučajevima takav rad ima obilježja rada organiziranog na drugačiji način iz članka 44. stavka 11. Kolektivnog ugovora…, Tumačenje br. 17/44 od 16. prosinca 2013. Rad organiziran na način: 12 sati rada – 36 sati odmora – 12 sati rada – 36 sati odmora, smatra se radom organiziranim na drugačiji način iz članka 44. stavka 11. Kolektivnog ugovora…, Tumačenje br. 31/44 od 31. listopada 2014. Rad organiziran na način: 9 sati rada – 23 sata odmora, 9 sati rada – 23 sata odmora, 9 sati rada – 47 sati odmora smatra se radom organiziranim na drugačiji način iz članka 44. stavka 11. Kolektivnog ugovora… Inače, odredba čl. 44. st. 11. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike ("Narodne novine" broj:104/2013) identična je odredbi čl. 38. st. 11. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike ("Narodne novine" broj: 112/2017).

1.3. Prije podnošenja ove tužbe, tužitelj se zahtjevom za mirno rješenje spora obratio Općinskom državnom odvjetništvu u Požegi, no do mirnog rješenja spora nije došlo.

1.4.Tužitelj smatra da je u konkretnom slučaju oštećen za iznos od najmanje 1.061,88 EUR te predlaže da sud donese presudu kojim će tuženoj naložiti da mu s osnova razlike plaće na ime prekovremenog rada isplati navedeni iznos s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od dospijeće svakog pojedinog mjesečnog iznosa razlike.

2. Tužena u odgovoru na tužbu Tužena osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti jer je isti neosnovan, a to imajući u vidu činjenicu da je tužitelju plaćen svaki sat prekovremenog rada iznad mjesečnog fonda radnih sati i svaki sat duži od turnusa (više od 12 sati), jer je radno vrijeme tužitelju organizirano u turnusu. Isto tako tužena ukazuje da sukladno tumačenju Zajedničke komisije za tumačenje odredaba i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike broj 7/38 od 14. lipnja 2018., poslodavac može u okviru organizacije radnog vremena za službenika koji radi u turnusu odrediti da najviše dva turnusa u mjesecu radi kraće ili da uopće ne radi, a u okviru radnog vremena njegovog turnusa. U tom slučaju ne radi se o promjeni organizacije rada, već se i dalje smatra da službenik radi u turnusu. Pri tome se mora osigurati puno radno vrijeme tijekom mjeseca, odnosno redovni mjesečni fond radnih sati. Nadalje, sukladno odredbi čl. 38. st. 10. Kolektivnog ugovora za državne službenike… ("Narodne novine" broj: 112/2017), koji je bio na snazi u spornom razdoblju, navedeno je da se prekovremenim radom, kada je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama ili u turnusu, smatra svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od mjesečnog fonda radnih sati. K tome tužena ističe da i u slučaju da službenik u nekom razdoblju radi smjenski, isti ostvaruje dodatak za rad u smjeni, a prekovremeni sati mu se kao i kod rada u turnusu određuju u slučaju ako je radio više sati od pojedine smjene, odnosno više od mjesečnog fonda radnih sati. Smatra da iz obračunskih lista tužitelja proizlazi da su tužitelju isplaćeni svi dodaci za ostvareni rad propisani čl. 38. tada važećeg Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike, slijedom čega je ovaj tužbeni zahtjev neosnovan u cijelosti. Tužena opreza radi ističe i prigovor zastare za sva potraživanja tužitelja dospjela do 29. rujna 2017., budući da je tužitelj zahtjev za mirno rješenje spora ovom odvjetništvu podnio dana 29. rujna 2022.

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u evidenciju radnog vremena za 2020 i 2021. godinu, u obračunske liste za tužitelja u zahtjev za mirno rješenje spora očitovanje ODO u Požegi na zahtjev za mirno rješenje spora od 12.siječnja 2023., u nalog za prekovremeni rad od 17.veljače 2020. u višekratni nalog za prekovremeni rad od 19.sbibnja 2020., u nalog za prekovremeni rado 4.slipnja 2020. i do 21.srpnja 2020, višekratni nalog za prekovremeni rad od 31.kolovoza 2020., 30.studenog 2020, 9.prosinca 2020., 27.lipnja 2021., nalog za prekovremeni rad od 23.srpnja 2021., od 27.srpnja 2021., višekratni nalog za prekovremeni rad od 15.listopaa 2021. i od 18.prosinca 2021., evidenciju radnog vremena, u nalaz i mišljenje financijskog vještaka Filipa Tolića od 27.prosinca 2024. te u sve priloge i podneske u spisu.

4. Nakon ovako provedenog dokaznog postupka, uz savjesnu i brižljivu ocjenu svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno sud je nedvojbeno utvrdio da su tužba i tužbeni zahtjev tužitelja osnovani.

5. Sporno je među strankama je li tužena tužitelju u razdoblju od siječnja 2020.godine do listopada 2021.godine pravilno obračunavala prekovremeni rad u skladu sa odredbama kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike te tumačenjima zajedničke komisije za tumačenje odredbe i praćenje primjene kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike broj 11/44 od 13.lipnja 2013., 17/44 od 16.prosinca 2013., 31/44 od 31.listopada 2014.

6. Na navedenu okolnost sud je proveo vještačenje po financijskom vještaku mr.sc. Filipu Toliću koji je u svom nalazu od 27.prosinca 2024. na temelju dokumentacije koja se nalazi u spisu u tablici 1. prikazao utvrđene prekovremeni sati u utuženom razdoblju od siječnja 2020. godine do listopada 2021. godine. Do navedenih prekovremenih sati došao je na način da je pregledao Evidencija rada tužitelja u razdoblju od siječnja 2020. godine do listopada 2021. godine, te utvrdio da je u pojedinim radnim tjednima tužitelj radio u nepravilnim turnusima. Rad u takvim „nepravilnim“ turnusima je odstupao od rada u turnusu (12-24-12-48) propisanog Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike (čl. 38. st. 8. "Narodne novine" broj: 112/2017). Stoga je za razdoblja navedena u Tablici 1. primijenio tumačenje Zajedničke komisije za tumačenje odredbi i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike broj 11/44 od 13. lipnja 2013. Mišljenja je da je takav rad organiziran na drugačiji način sukladno čl. 44. st. 11. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike ("Narodne novine" broj: 112/2017), te je svaki radni sat tužitelja više od 40 sati tjedno utvrdio kao prekovremeni rad. Tako je na primjer u siječnju 2020. god., gdje je u tjednu od 20.siječnja do 26.siječnja 2020. god. tužitelj radio u nepravilnom turnusu od ukupno 44 sata, pa je razliku od 4 sata utvrdio kao prekovremeni rad (kako je naveo u Tablicama 1. i 2.). Navedena 4 sata je obračunao sukladno čl. 38. st. 1. "Narodne novine" broj: 112/2017 i podacima iz Obračunskih isprava za isplatu plaće-naknade, a koje su tiči Dodataka za posebne uvjete rada, Dodataka za stručno zvanje/inspekcijske poslove MUP i Dodatka po Sporazumu za policijske službenike MUP. Navedenu metodologiju je primijenio u razdoblju od siječnja 2020. godine do listopada 2021. godine, a sve kako je prikazao u Tablici 2. Mišljenja je da tužena tužitelju u razdoblju od siječnja 2020. godine do listopada 2021. godine nije pravilno obračunavala prekovremeni rad u skladu sa odredbama Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike te tumačenjima Zajedničke komisije za tumačenje odredbi i praćenje primjene kolektivnog ugovora za državne službenike i 7 namještenike broj 11/44 od 13. lipnja 2013., 17/44 od 16. prosinca 2013., 31/44 od 31. listopada 2014. te je stoga nastala utvrđena razlika u iznosu od 1.001,64 EUR-a, kako je specificirao u tablici 3. Nalaza.

7. Stranke nisu imale primjedbi na nalaz vještaka te je tužitelj svoj tužbeni zahtjev uskladio s nalazom vještaka te od tužene potražuje isplatu iznosa od 1.001,64 EUR. 8. Tužena nema primjedbi na uređeni tužbeni zahtjev jer je isti postavljen sukladno vještačkom nalazu na koji nema primjedbi.

9. Budući je provedenim financijskom vještačenjem nedvojbeno utvrđeno da tužitelju nisu isplaćeni dodaci za ostvareni prekovremeni rad propisani čl. 38. tada važećeg Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike i to u iznosu do ukupno 1.001,64 EUR koji iznos tužitelj potražuje, a tužena ga ne osporava sud je prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja te je tuženoj naložio da tužitelju s osnova isplate razlike u plaći na ime prekovremenog rada isplati traženi iznos od 1.001,64 EUR.

10. Budući je sud u cijelosti prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja tuženoj je na temelju članka 154. stavak 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. -Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08., 57/11.; 148/11., 25/13., 89/14. -OUSRH i 70/19., 80/22 i 114/22 dalje: ZPP), naložio da tužitelju na ime troškova parničnog postupka plati iznos od 1.050,00 EUR koji trošak se odnosi na sastav prijedloga za mirno rješenje spora (150,00 EUR), sastav tužbe (150,0 EUR), zastupanje na 2 ročišta (2x150,00 EUR), sastav obrazloženog podneska (150,00 EUR) te trošak financijskog vještačenja (300,00 EUR).

11. Zbog svega navedenoga odlučeno je kao u izreci presude.

Požega, 27.veljače 2025.

Sutkinja:

Melita Novak

Uputa o pravu na žalbu: Protiv ove presude dozvoljena je žalba u roku 15 dana od dana objave presude. Žalba se podnosi ovome sudu, a o istoj odlučuje županijski sud.

Dna:

1. Jurica Jelinić, odvjetnik, Osijek

2. ODO u Požegi