REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pr-794/2020-44

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sucu tog suda Dariu Partlu, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja LA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Mirku Kovaču, odvjetniku u Zagrebu, protiv tužene Republika Hrvatska, Ministarstvo pravosuđa, OIB: 52634238587, zastupane po Općinskom građanskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 14. siječnja 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja Mirka Kovača, odvjetnika, i u prisutnosti punomoćnice tužene RA, zamjenica u OGDO-u, 27. veljače 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženoj Republika Hrvatska, Ministarstvo pravosuđa, OIB: 52634238587, isplatiti tužitelju LA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u roku od 15 dana iznos od 761,44 EUR bruto sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa do 31. prosinca 2022. po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu, uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka prema članku 29. stavak 2. i 8. Zakona o obveznim odnosima, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja, koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta, za tri postotnih poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate prema stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, osim u dijelu koji se odnosi na isplatu zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u dosuđenom bruto iznosu od 761,44 EUR, kako slijedi:

- na iznos od 19,25 EUR od 16.05.2014. godine,

- na iznos od 19,25 EUR od 16.06.2014. godine,

- na iznos od 47,90 EUR od 16.07.2014. godine,

- na iznos od 20,17 EUR od 16.09.2014. godine,

- na iznos od 18,42 EUR od 16.11.2014. godine,

- na iznos od 36,83 EUR od 16.01.2015. godine,

- na iznos od 38,50 EUR od 16.02.2015. godine,

- na iznos od 19,34 EUR od 16.05.2015. godine,

- na iznos od 20,26 EUR od 16.06.2015. godine,

- na iznos od 58,02 EUR od 16.07.2015. godine,

- na iznos od 19,34 EUR od 16.11.2015. godine,

- na iznos od 18,50 EUR od 16.01.2016. godine,

- na iznos od 20,26 EUR od 16.02.2016. godine,

- na iznos od 18,58 EUR od 16.04.2016. godine,

- na iznos od 19,43 EUR od 16.06.2016. godine,

- na iznos od 19,43 EUR od 16.07.2016. godine,

- na iznos od 19,43 EUR od 16.12.2016. godine,

- na iznos od 19,43 EUR od 16.01.2017. godine,

- na iznos od 19,82 EUR od 16.02.2017. godine,

- na iznos od 21,90 EUR od 16.05.2017. godine,

- na iznos od 19,04 EUR od 16.06.2017. godine,

- na iznos od 39,82 EUR od 16.07.2017. godine,

- na iznos od 19,43 EUR od 16.09.2017. godine,

- na iznos od 20,71 EUR od 16.12.2017. godine,

- na iznos od 43,38 EUR od 16.01.2018. godine,

- na iznos od 19,81 EUR od 16.02.2018. godine,

- na iznos od 21,79 EUR od 16.05.2018. godine,

- na iznos od 39,81 EUR od 16.06.2018. godine,

- na iznos od 43,59 EUR od 16.07.2018. godine.

II. Nalaže se tuženoj Republika Hrvatska, Ministarstvo pravosuđa, OIB:52634238587 naknaditi tužitelju LA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] trošak parničnog postupka u iznosu od 2.362,50 EUR sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 28. veljače 2025. do isplate prema stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi i tijekom postupka navodi da je zaposlen u Ministarstvu pravosuđa, u Zatvorskoj bolnici u Zagrebu, na radnom mjestu strukovnog učitelja- kuhara.

2. U utuženom razdoblju, od travnja 2014. do lipnja 2018., tužitelj je kod tuženika prema rasporedu radnog vremena ostvarivao prekovremeni rad, koji mu nije plaćen, i to: u redovnom radu od ponedjeljka do petka jer je radio duže od 8 sati u tjednu, subotom i nedjeljom; u smjenama i turnusima jer je radio u smjenama i turnusima duže od redovne smjene od 8 sati i duže od turnusa od 12 sati, a duže od redovnog mjesečnog fonda radnih sati; u radu na drugačiji način jer je radio duže od 8 sati dnevno i 40 sati tjedno.

3. Prekovremeni rad u navedenim oblicima rada tužitelj je ostvarivao na dane blagdana, neradne dane koji se utvrđuju sukladno odredbama Zakona o blagdanima i neradnim danima u RH, koji su u tjednu padali od ponedjeljka do petka, i na dane Uskrsa te je sve tako odrađene sate tužena bila u obvezi obračunati kao prekovremeni rad.

4. Tužitelj ima pravo da mu se osnovna plaća uveća za efektivno odrađene prekovremene sate rada ostvarene u noćnom dijelu dana za 40%, u drugoj smjeni za 10%, subotama 25%, za rad nedjeljom 35% i za rad blagdanom 150% jer se ovi dodatci međusobno ne isključuju.

5. Tužitelju zbog neisplate prekovremenog rada ostvarenog u naprijed navedenim oblicima rada nije u cijelosti isplaćena ni naknada za korištenje godišnjeg odmora zbog pogrešnog izračuna prosječne plaće.

6. Odredbama važećeg Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike te internim aktima tuženika određeno je da se prekovremenim radom, kada je rad službenika i namještenika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka, smatra svaki sat rada duži od 8 sati dnevno i svaki sat rada subotom i nedjeljom. Prekovremenim radom, kada je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama ili turnusu smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Tužitelj je ostvarivao i prekovremeni rad na drugačiji način, odnosno ostvarivao je sate rada koji su bili duži od dnevnog radnog vremena i duži od 40 sati tjedno. Isto tako je određeno da je redovni mjesečni fond radnih sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu na bazi 40 satnog radnog tjedna, te da mjesečni redovni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana, u koji ne ulaze blagdani, u tekućem mjesecu, pomnoženih s 8 sati. Napominje se da je tužitelj ostvarivao prekovremeni rad na dane blagdana i neradne dane i na Uskrs, koji su u tjednu padali od ponedjeljka do petka, a koji mu nisu plaćeni, pošto su mu tako odrađeni sati bili duži od predviđenog rada, utvrđenog dnevnim rasporedom tužene, kao i svaki sat rada dulji od redovnog mjesečnog fonda radnih sati.

7. Tuženik tužitelju nije obračunavao ni isplaćivao prekovremeni rad sukladno važećim odredbama Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike, slijedom čega, nakon provedenog knjigovodstvenog financijskog vještačenja, predlaže naložiti tuženoj da mu isplati razliku bruto plaće u iznosu od 761,44 eura za razdoblje od travnja 2014. do lipnja 2018., s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom.

8. U odgovoru na tužbu tužena je osporila tužbu i tužbeni zahtjev. Tijekom postupka tužena navodi da je iz isplatnih lista i evidencija rada tužitelja razvidno da je radio u smjenskom radu, organiziranom u dvije smjene. Prekovremenim radom, kada je rad organiziran u smjenama ili u turnusu, smatra se svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati, kao i svaki sat rada duži od predviđenog rada, utvrđenog dnevnim rasporedom rada (čl. 44 KU-a). Za svaki prekovremeni sat rada izdaje se nalog za prekovremeni rad u kojem slučaju službenik svojim potpisom potvrđuje trajanje prekovremenog rada i potraživanje s osnove prekovremenog rada, što znači da se izjašnjava da će prekovremeni rad biti plaćen, ili će koristiti slobodne sate rada (1 sat prekovremenog rada = 1 sat i 30 minuta slobodnih sati).

9. Tužena predlaže odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan

10. U tijeku postupka sud je izvršio uvid u: zahtjev za mirno rješenje spora (str. 5-6 spisa), obračunske liste za isplatu plaće i evidencije o korištenju radnog vremena za sporno razdoblje (str. 23-263 spisa), rješenje o rasporedu na radno mjesto (str. 269- 270, 280-281 spisa), te je proveo je dokaze saslušanjem svjedoka HA (str. 286-287 spisa), CA (str. 288-289 spisa), knjigovodstveno- financijsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku Petri Blašković iz Centra za financijska vještačenja (str. 295-304, 319-321 spisa), saslušanjem vještaka (str. 316 spisa)

11. Svi provedeni dokazi ocijenjeni su sukladno odredbi članka 8. Zakona o parničnom postupku.

12. Tužbeni zahtjev je osnovan.

13. Tužitelj se prije pokretanja ovog parničnog postupka obratio nadležnom Općinskom državnom odvjetništvu sa zahtjevom za mirnim rješenjem spora (prileži spisu na str. 5-6). Uvidom u isti utvrđeno je da tužitelj potražuje naknadu za prekovremeni rad za razdoblje od kolovoza 2013. do kolovoza 2018., a to je potraživanje i predmet ovog postupka. Slijedom navedenog, razvidno je da je tužitelj prije pokretanja ovog parničnog postupka postupio sukladno obvezi propisanoj u čl. 186 a ZPP-a.

14. Iz rješenja o rasporedu na radno mjesto Ministarstva pravosuđa, Uprava za zatvorski sustav, KLASA: UP/I-112-07/14-02/I, Urbr: 571-03-14-1 od 7.1.2014. utvrđeno je da je tužitelj sa 7.1.2014. na neodređeno vrijeme raspoređen na radno mjesto strukovni učitelj-kuhar u Odsjeku prehrane, u Odjelu upravnih poslova, u Zatvorskoj bolnici u Zagrebu. U isplatnim listama tužitelja za cijelo utuženo razdoblje navodi se kao njegovo radno mjesto strukovni učitelj-kuhar.

15. Među strankama nije sporno da je tužitelj u utuženom razdoblju od travnja 2014. do lipnja 2018. bio zaposlen na naprijed navedenom radnom mjestu kod tužene. Sporno je je li tužena tužitelju u naprijed navedenom razdoblju isplaćivala prekovremeni rad u skladu s važećim odredbama Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike, pri čemu se zahtjev tužitelja za neisplaćene prekovremene sate odnosi na prekovremene sate u mjesecima kada je padao blagdan ili drugi Zakonom utvrđeni neradni dan u dane od ponedjeljka do petka.

16. Prema odredbama važećih Kolektivnih ugovora za državne službenike i namještenike (NN 104/13 i 112//17) plaću službenika i namještenika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću. Osnovna plaća je umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen službenik ili namještenik i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža. Dodaci na osnovnu plaću su dodaci za poslove s posebnim uvjetima rada i druge uvećanje plaće. Osnovna plaće službenika prema čl. 44 KU/13 te 48 KU/17 uvećava se za rad noću 40%, za rad subotom 25%, za rad nedjeljom 35%, za rad na blagdane, neradne dane i Uskrs 150%, za prekovremeni rad 50%, za rad u drugoj smjeni 10%, i za rad u turnusu 5%. Dodaci se međusobno ne isključuju, osim dodataka za rad u turnusu i dodataka za rad u drugoj smjeni.

17. Nadalje, državnim službenicima i namještenicima koji rade na poslovima s posebnim uvjetima rada uvećanje plaće za prekovremeni rad i druga uvećanja plaće obračunavaju se za svaki sat rada na osnovnu plaći, uvećanu za dodatak za posebne uvjete rada i za zvanje.

18. Sukladno KU/13 i KU/17 radom u turnusu smatra se rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik i namještenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u smjenama po 12 sati dnevno u ciklusima 12-24-12-48.

19. Prekovremenim radom, kada je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama ili u turnusu, smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Prekovremeni rad ostvaren radom dužim od dnevnog radnog vremena ili redovne smjene i prekovremeni rad ostvaren radom dužim od mjesečnog ili tjednog fonda radnih sati međusobno se ne isključuju.

20. Redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje službenici ili namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati.

21. Umjesto uvećanja osnovne plaće po osnovi prekovremenog rada, sukladno važećim odredbama KU-a, službenik ili namještenik može koristiti jedan ili više slobodnih radnih dana prema ostvarenim satima prekovremenog rada u omjeru 1:1,5 te mu se u tom slučaju izdaje rješenje u kojem se navodi broj i vrijeme korištenja slobodnih dana, kao i vrijeme kada je prekovremeni rad ostvaren.

22. Komisija za tumačenje odredbi i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u državnim službama je na sjednici 11.1.2013. utvrdila da se redovni mjesečni fond radnih sati dobiva na način da se broj radnih dana od ponedjeljka do petka pomnoži s 8 sati i radi se o danima koji ne uključuju blagdane i neradne dane koji padaju od ponedjeljka do petka. Sukladno navedenom, redovni fond radnih sati treba obračunati na način da se broj radnih dana pomnoži s 8 sati, s time da se u radne dane ne uračunavaju dani blagdana, slijedom čega tužitelj, kada je radio na blagdan 8 sati, ima pravo na naknadu za 8 sati odrađenog prekovremenog rada. Isto proizlazi iz Tumačenja br. 2/35 prema kojem su redovan mjesečni fond radnih sati, sati koje svaki službenik i namještenik treba raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana (dani od ponedjeljka do petka, bez državnih blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom) u tekućem mjesecu pomnoži s 8.

23. Odredba čl. 44 st. 11 KU-a propisuje način utvrđivanja broja prekovremenih sati rada tako da se od ukupnog broja odrađenih sati rada odbije mjesečni fond radnih sati, dok mjesečni fond radnih sati čini broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnožen s 8 sati. Kako je blagdan neradni dan, koji je u konkretnom slučaju padao u razdoblju od ponedjeljka do petka, to proizlazi da blagdan ne ulazi u mjesečni fond radnih sati, već u mjesečni fond sati.

24. Vezano za slobodne dane, dano je tumačenje br. 16/44 od 16.12.2013. prema kojem u slučaju da se službenik ili namještenik odluči za korištenje slobodnih dana umjesto uvećanja plaće po osnovi prekovremenog rada, izdaje mu se rješenje u kojem se navodi broj i vrijeme korištenja slobodnih dana kao i vrijeme kada je taj prekovremeni rad ostvaren te je službenik i namještenik dužan poslodavcu podnijeti pisani zahtjev za korištenje slobodnog dana umjesto plaćenog prekovremenog rada prije isteka obračunskog razdoblja za obračun plaće za tekući mjesec.

25. Prema tumačenju br. 21/44 od 22.1.2014., obzirom na čl. 9 KU-a, poslodavac je dužan voditi evidenciju radnog vremena te isti opisuje sate rada službenika, i prekovremene sate, neovisno hoće li se za te sate službeniku isplatiti plaća uvećana za prekovremeni rad ili će službenik koristiti slobodne dane.

26. Prema tumačenju 35/44 službeniku koji bez svoje krivnje ne ostvari redovni mjesečni fond radnih sati u određenom mjesecu ne može mu se manjak sati prenositi u sljedeći kalendarski mjesec.

27. Svjedok HA je iskazao da radi u Zatvorskoj bolnici kao dežurni nadzornik, odnosno voditelj smijene pravosudne policije. Poznaje tužitelja, te je u utuženom razdoblju obavljao iste poslove kao i tužitelj. Tužitelj je radio u utuženom razdoblju u kuhinji. Rad je bio organiziran u smjenama, a tužitelj je radio u toku tjedna ili u jutarnjoj ili u popodnevnoj smjeni, a ponekad je dolazio na posao i vikendom, ovisno o rasporedu, a znalo se raditi i vikendom. Nadalje, ponekad se radilo prekovremeno, ako je to zahtijevala potreba posla. Tužitelju je bio nadređen samo u poslijepodnevnim smjenama i vikendom, dakle kada upraviteljica Zatvorske bolnice, po isteku radnog vremena, napusti istu, a do tada mu je ona bila nadređena. Tužitelj je radio u poslijepodnevnoj smjeni i vikendom, a svjedok je kao njemu nadređeni djelatnik to znao. To ne znači da mu je svjedok pisao raspored rada, raspored rada radi ili šef kuhinje ili glavni medicinski tehničar. Popodnevna smjena je bila organizirana od 13-20 ili do 21. Evidencije rada su radili isti djelatnici koji su određivali smjene rada, a ne svjedok. Tjedno radno vrijeme je trebalo iznositi 40 sati kroz 5 radnih dana. Po saznanju svjedoka zaposlenicima koji su ostvarivali prekovremene sate nije bilo omogućeno korištenje prekovremenih sati. Ako je netko nešto koristio, to bi moralo biti vidljivo iz evidencija rada. Djelatnik koji je određivao raspored rada bio je zadužen za određivanje slobodnih dana. Nije mu poznato postoje li pisani nalozi za prekovremeni rad, kao ni usmeni.

28. Svjedok CA je iskazao da radi kao pravosudni policajac u Svetošimunskoj 107. Tužitelja poznaje, on radi u kuhinji, i tako je radio i 2013. -2018. Tužitelj zbog podjele hrane dolazi pet puta tijekom radnog vremena, odnosno višekratno tijekom radnog vremena, zbog dijeljenja hrane, ali i skupljanja posuđa i sl. Tada ga svjedok vidi i po tome je zaključio da je tužitelj najčešće radio ujutro, a po potrebi i popodne, radio je i subotom, nedjeljom, u dane blagdane i neradne dane. Iz Uprave su ga znali zvati u utuženom razdoblju da dođe raditi i nedjeljom, i tada je radio po 12 sati. Inače se kontrolira ulazak i izlazak zaposlenika, odnosno to se bilježi na ulazu u zatvorsku bolnicu, stoga postoje i evidencije za djelatnike iz kojih se može vidjeti kada je tko ušao, a kada je napustio radno mjesto. Nije bio tužitelju nadređen djelatnik. Tužitelj i još neki djelatnici znali su se svjedoku kao sindikalnom povjereniku žalili na tempo rada i da ne mogu izdržati, a sve zbog manjka osoblja. Zbog navedenog se obraćao upravitelju sa zahtjevom da se radnicima plate barem prekovremeni sati, ali od njega je dobio odgovor da on misli da je sve plaćeno. Vidio je tužitelja da radi i praznikom.

29. Iz iskaza saslušanih svjedoka, koje sud ocjenjuje kao životne i uvjerljive, jer su njihovi iskazi u bitnome suglasni, proizlazi da je tužitelj u spornom razdoblju radio i u smjenama, i u poslijepodnevnim smjenama, subotom i nedjeljom i u dane blagdana, te je radio i prekovremeno te da su se vodile za djelatnike, pa tako i za tužitelja, evidencije rada. U navedenom dijelu iskazi ovih svjedoka se poklapaju, a radi se o svjedocima koji su ili radili s tužiteljem ili ga viđali na njegovom radnom mjestu.

30. U ovoj pravnoj stvari provedeno je knjigovodstveno financijsko vještačenje po vještaku Petri Blašković iz Centra za financijska vještačenje, te je ista u nalazu i mišljenju od 6.6.2023. utvrdila da pod pretpostavkom da redovni mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana, bez blagdana subota i nedjelja u tekućem mjeseci i 8 radnih sati dnevno, visina potraživanja po osnovi prekovremenog rada za sporno razdoblje iznosi 744,16 eura. Iz nalaza i mišljenje razvidno je da je vještak koristila obračunske isprave za isplatu plaće (platne liste) te evidencije o korištenju radnog vremena, radi se o dokumentaciji koju je dostavila tužena. Provjerom obračunskih isprava za isplatu plaće te usporedbom istih s evidencijama o korištenju radnog vremena utvrdila je da u pojedinim mjesecima tuženik nije iskazao sve sate koji su iskazani u evidencijama o korištenju radnog vremena, a koje bi predstavljale sate iznad mjesečnog fonda radnih sati, kao prekovremeni rad tužitelja. Za svaki utuženi mjesec vještak je utvrdila mjesečni fond sati te fond sati blagdana u tjednu od ponedjeljka do petka te izračunala mjesečni fond radnih sati na način da je od mjesečnog fonda radnih sati oduzela sate blagdana koji padaju u tjednu od ponedjeljka do petka. Nadalje je vještak utvrdila uvidom u dokumentaciju da je tužena tužitelju prekovremene sate obračunavala i isplaćivala na način da je uzela u obzir vrijednost osnovnog sata, uvećanog za posebne uvjete rada i vrijednost dodatka za prekovremeni rad, kao i da je tužena evidentirala i obračunavala dodatke za rad tužitelja, za rad u turnusu, kad je to primjenjivo, rad na dane blagdana, rad subotom i nedjeljom i u ostale dane, ovisno o dobu dana kada je tužitelj radio, primijenivši propisana uvećanja iz KU-a, ne isključujući međusobno dodatke. Po osnovi prekovremenog rada tužena je obračunala iznos koji se odnosi na umnožak u obračunskim listama iskazanog broja prekovremenih sati i vrijednosti osnovnog sata uvećanog za pripadajuća uvećanja te za dodatke za prekovremeni rad.

31. Vještak je za svaki mjesec utvrdila mjesečni fond sati, mjesečni fond radnih sati i broj prekovremenih sati, izvršivši usporedbu sati rada iz obračunskih isprava za isplatu plaće i evidencija o korištenju radnog vremena tužitelja.

32. Tužena je prigovorila nalazu i mišljenju vještaka na ročištu 7.5.2024. i u podnesku od 28.8.2024., odnosno da izračun vještaka nije precizan.

33. Očitujući se na prigovor tužene na ročištu 11.9.2024. vještak je navela da je izvršila kontrolu nalaza i mišljenja te je utvrdila omašku u izračunu za travanj, svibanj i lipanj 2014., stoga je priložila za sud i stranke ispravan izračun u kojem je iskazana visina potraživanja u iznosu od 761,44 eura. Navedeni je izračun izvršila je uzevši u obzir prigovor tužene iz podneska 28.8.2024. te na ročištu 7.5.2024.

34. U pisanom očitovanju predanom na ročištu 11.9.2024. vještak je navela da je obzirom na prigovor tužene, vezano za utvrđenje razlike plaće, izvršila kontrolu izračuna te utvrdila da je omaškom pogrešno iskazano potraživanje na ime neplaćenog prekovremenog rada za razdoblje od 4. do 6. mjeseca 2014. te je pojasnila gdje je došlo do greške u računanju, a pravilnim obračunom visina potraživanja po osnovi prekovremenog rada za utuženo razdoblje iznosi 761,44 eur.

35. Nakon pisanog očitovanja vještaka tužitelj se očitovao da nema primjedaba na nalaz i mišljenje, a tužena se očitovala da nema primjedaba na nalaz i mišljenje vještaka, odnosno izračun predan na ročištu 11.9.2024. te se na ročištu 14.1.2025. očitovala da izračun vještaka prihvaća kao stručan i objektivan.

36. Sud ocjenjuje nalaz i mišljenje vještaka i njegovu pisanu dopunu kao stručan i objektivan. Vještak je u cijelosti odgovorila na zadatak vještačenja te je u osnovnom nalazu i mišljenju iscrpno pojasnila na koji način je tužena vršila obračun plaće tužitelja, kao i prekovremene sate te na koji način je to učinila vještak (pod pretpostavkom da redovni mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana, bez blagdana subota i nedjelja, u tekućem mjesecu i 8 radnih sati dnevno). Nakon prigovora tužene koji se odnosi na pogreške pri izračunu, vještak je nakon ponovne analize izračuna izvršila korekciju izračuna u pisanoj dopuni nalaza i mišljenja, a nakon toga ni tužitelj ni tužena nisu imale primjedaba na nalaz i mišljenje i izračun vještaka.

37. Vještak je prekovremeni rad obračunala kao razliku između odrađenih sati u mjesecu i mjesečnog fonda radnih sati, pri čemu mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana u mjesecu, bez subota, nedjelja i blagdana, pomnožen s osam, a tužena nije mjesečni fond radnih sati utvrđivala na navedeni način. , što je vještak utvrdila uvidom u dokumentaciju koju je dostavila tužena. Takav obračun prekovremenog rada, kakvog je izvršila vještak u nalazu i mišljenju, sukladan je čl. 44 KU-a za državne službenike i namještenike iz 2008 i čl. 38. st. 10. KU-a iz 2017.i tumačenju Zajedničke Komisije za tumačenje odredaba i praćenje primjene KU-a od 1. 11. 2013.

38. Tužitelj je tužbeni zahtjev uskladio s izračunom vještaka iz pisane dopune nalaza i mišljenja, te je zatražio isplatu iznosa od 761,44 EUR bruto na ime neisplaćenog prekovremenog rada, stoga je usvojen tako postavljeni tužbeni zahtjev. 39. Odluka o zakonskoj zateznoj kamati temelji se na članku 29. stavak 1. ZOO- a, a odluka o visini zakonske zatezne kamate temelji se na članku 29. stavak 2. ZOO- a do 31.07.2015., od 01.08.2015. do 31.12.2022. na članku 3. ZID ZOO (NN 78/15), a od 1.1.2023. do isplate na Uredbi o izmjenama Zakona o obveznim odnosima (NN 156/22), a teče od svakog 16.-og u mjesecu na razliku plaće za prethodni mjesec, izuzev zakonske zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak.

40. Odluka o parničnom trošku temelji se na članku 154. stavak 1. i 155. stavak 1. i 2. ZPP-a, a u svezi s člankom 164. stavak 1. istog Zakona, a tužiteljici zastupanoj po punomoćniku odvjetniku odmjeren je parnični trošak prema zadnje istaknutoj vrijednosti predmeta spora, u skladu s važećom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (OT) i to za: sastav zahtjeva za mirno rješenje spora 75 bodova OT (tbr. 32), sastav tužbe 75 bodova OT (tbr. 7/1), podnesak 18.7.2019. kojim se očitovao na odgovor na tužbu 75 bodova OT (tbr. 8/1), ročište 3.10.2019. 18,75 bodova OT (tbr. 9/5), ročište 13.10.2020. 75 bodova OT (tbr. 9/1), ročište 7.12.2022. 75 bodova OT (tbr. 9/1), ročište 5.4.2023. 75 bodova OT (tbr. 9/1), podnesak 8.9.2023. kojim se očitovao na nalaz i mišljenje 75 bodova OT (tbr. 8/1), ročište 7.5.2024. 75 bodova OT (tbr. 9/1), ročište 11.9.2024. 75 bodova OT (tbr. 9/1), podnesak 11.9.2024. kojim je uredio tužbeni zahtjev o kojem je sud odlučivao 18,75 bodova OT (tbr. 8/4), ročište 14.1.2025. 75 bodova OT (tbr. 9/1), ročište za objavu presude 37,50 bodova OT (tbr. 9/3) - dakle ukupno 825 bodova OT, što obračunato s vrijednošću boda s paušalom od 2,00 eur za jedan bod iznosi 1.650,00 eur, a što uz obračunati PDV od 25% iznosi 2.062,50 eur.

41. Na navedeni iznos od 2.062,50 eur valja pridodati iznos plaćenog predujma za financijsko vještačenje od 300,00 eur, obzirom je provedba ovog dokaza bila neophodna za ishod ove parnice, slijedom čega parnični trošak priznat tužitelju u ovoj pravnoj stvari iznosi 2.362,50 eura.

42. U parnični trošak tužitelju nisu priznati podnesci s nadnevcima 16.1.2020., 14.10.2020. i 18.12.2021. jer nisu bili potrebni za vođenje ovog postupka, te podnesak 2.5.2023. jer ne prileži spisu.

43. Iz navedenih razloga valjalo je odlučiti kao u izreci ove presude.

U Zagrebu 27. veljače 2025.

Sudac:

Dario Partl

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana, računajući od dana dostave prijepisa ove presude. Žalba se podnosi Županijskom sudu, putem ovog suda, pismeno u četiri jednaka primjerka.

DNA:

1. Tužitelju po punomoćniku

2. Tuženoj po OGDO