REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U

ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-3210/2021-28

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Snježani Lukša, u pravnoj stvari tužitelja HV, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku Danijelu Papak, odvjetniku iz Zagreba, Boškovićeva 13a, protiv tuženika CROATIA osiguranje d.d., Vatroslava Jagića 33, Zagreb, OIB: 26187994862, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 17. siječnja 2025. u nazočnosti punomoćnika tužitelja Danijela Papak, odvjetnika i punomoćnika tuženika FV, zaposlenice tuženika, dipl. pravnice, dana 27. veljače 2025. godine.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku CROATIA osiguranje d.d., OIB: 26187994862 da tužitelju HV, OIB: [osobni identifikacijski broj] isplati iznos od 52.272,00 EUR sa zakonskim zateznim kamatama od 10.4.2020. do isplate i to po kamatnoj stopi do 31.12.2022.g. određenoj, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. do 29. prosinca 2023. po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, kao i naknaditi mu parnični trošak u iznosu od 7.251,80 EUR za zakonskim zateznim kamatama od presuđenja tj. 27. veljače 2025. g. do isplate po kamatnoj stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, a sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se tuženik sa zahtjevom za naknadom parničnog troška.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je dana 22.03.2020. godine u Zagrebu u kući na adresi [adresa] prilikom potresa došlo do oštećenja stanova u vlasništvu tužitelja i to stana na I. katu (potkrovlje) površine 145 m2 te stana u prizemlju kuće površine 67 m2. Tužitelj ističe da je kao ugovaratelj osiguranja s tuženikom sklopio policu osiguranja imovine – građevinski dio i stvari u kućanstvu, broj: 078627094256, od 07.11.2019. godine, za razdoblje od 21.11.2019. do 21.11.2020. godine. Predmetna polica izdana je na temelju višegodišnjeg ugovora br. 078627016209 sklopljenog za razdoblje od 21.11.2015. do 21.11.2025. godine.

Predmetnom policom osiguranja osiguran je građevinski dio i stvari kućanstva stana na I. katu površine 145 m2 – stan u potkrovlju kuće, kao i građevinski dio samostalnog pomoćnog objekta površine 67 m2 - stana u prizemlju kuće, sve na adresi [adresa].

Ističe da je sukladno važećoj polici osiguranja tužitelj dana 26.03.2020. godine prijavio tuženiku štetu nastalu tijekom predmetnog štetnog događaja.

Tuženik je povodom predmetnog štetnog događaja utvrdio kako je tužitelj pretrpio štetu na stanovima u svome vlasništvu u ukupnom iznosu od 90.491,78 kuna (iznos bez PDV-a), za stan u potkrovlju iznos od 74.926,96 kuna te za stan u prizemlju iznos od 15.564,82 kune.

Nakon odbitka iznosa franšiza u visini od 10% iznosa štete, odnosno minimalno 4.500,00 kuna, tuženik je temeljem predmetne police osiguranja isplatio tužitelju nesporni iznos naknade štete u ukupnom iznosu od 78.499,08 kuna (iznos bez PDV- a), za stan u potkrovlju iznos od 67.434,26 kuna te za stan u prizemlju iznos od 11.064,82 kune.

Ističe kako je iz svega navedenoga vidljivo kako je tuženik tužitelju isplatio nesporni iznos naknade štete u visini od 78.499,08 kuna, međutim bez iznosa PDV-a, a na koji iznos PDV-a u iznosu od 19.624,77 kuna tužitelj ima pravo. Tužitelj ističe kako je sukladno praksi Vrhovnog suda RH iznos poreza na dodanu vrijednost dio novčanog iznosa potrebnog za popravljanje stvari, koji je potreban radi dovođenja materijalne situacije oštećenika u stanje prije štetne radnje.

Tijekom postupka tužitelj (list 388-389) ističe da je iz nalaza i mišljenja vještakinje vidljivo kako je ista utvrdila da se stan tužitelja nalazi na prvoj etaži unutar krovišta zgrade te da se u građevinsko tehničkom smislu stan tužitelja nalazi u prostoru jednog sustava krovišta. Dakle, sama konstrukcija krovišta (npr. stupovi, kosnici, stope, rogovi, vezne grede) nalazi se u stanu tužitelja te ista kao povezani sklop čini građevinski dio stana tužitelja. Drvene grede koje su sustav jednog krovišta predstavljaju stropnu konstrukciju stana tužitelja i kao takve građevinski su dio stana tužitelja. Nosivi zidovi u stanu tužitelja dijelom predstavljaju dimnjake ugrađene u nosivi zid, odnosno ukupni dimnjaci i zidovi čine nosive zidove stambenog prostora te su građevinski dio stana tužitelja. Također i dimnjaci su dio nosivih zidova koji predstavljaju građevinski dio dvoetažnog stana te zajedno čine nosivi zid. Vrijednost građevinsko obrtničkih radova sanacije štete u stanu tužitelja, a koja šteta je nastala kao izravna posljedica potresa iznosi 55.725,00 eura, uvećano za pripadajući PDV (13.931,25 eura), odnosno ukupno 69.656,25 eura.

S obzirom na franšizu koja je određena u iznosu od 10% od visine štete (6.965,63 eur), vidljivo je da tužitelj ima pravo na naknadu štete u daljnjem iznosu od 62.690,62 eur.

Ističe da je tuženik povodom predmetnog štetnog događaja isplatio tužitelju nesporni iznos naknade štete u ukupnom iznosu od 10.418,62 eur (78.499,08 kuna). Stoga, tužitelj potražuje od tuženika naknadu imovinske štete nastale u predmetnom štetnom događaju u daljnjem iznosu od 52.272,00 eur, zajedno sa zateznom kamatom tekućom od dana 10.04.2020. godine, odnosno protekom roka od 14 dana od dana prijave štete, a sukladno čl. 943. Zakona o obveznim odnosima te Općim uvjetima za osiguranje imovine, a potražuje i naknadu parničnog troška sa zakonskim zateznim kamatama od presuđenja do isplate.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu (list 52) ističe da ne spori činjenicu da je dana 22.03.2020. godine u Zagrebu u kući na adresi [adresa] prilikom potresa došlo do oštećenja stanova u vlasništvu tužitelja i to stana na I. katu (potkrovlje) površine 145 m2 te stana u prizemlju kuće površine 67 m2. Ne spori se činjenica da je tužitelj kao ugovaratelj osiguranja s tuženikom sklopio policu osiguranja imovine – građevinski dio i stvari u kućanstvu, broj: 078627094256, od 07.11.2019. godine, za razdoblje od 21.11.2019. do 21.11.2020. godine. Predmetna polica izdana je na temelju višegodišnjeg ugovora br. 078627016209 sklopljenog za razdoblje od 21.11.2015. do 21.11.2025. godine. Predmetnom policom osiguranja osiguran je građevinski dio i stvari kućanstva stana na I. katu površine 145 m2 – stan u potkrovlju kuće, kao i građevinski dio samostalnog pomoćnog objekta površine 67 m2 - stana u prizemlju kuće, sve na adresi [adresa]. Tužitelj ističe da se tuženiku obratio sa zahtjevom za naknadom štete tijekom mirnog postupka te je tuženik utvrdio kako je tužitelj pretrpio štetu na stanovima u svome vlasništvu u ukupnom iznosu od 90.491,78 kuna (iznos bez PDV-a) i to u predmetu br. 62 IM 8584 2020, za stan u potkrovlju iznos od 74.926,96 kuna te u predmetu br. 62 IM 11372 2020, za stan u prizemlju iznos od 15.564,82 kune.

Nakon odbitka iznosa franšiza u visini od 10% iznosa štete, odnosno minimalno 4.500,00 kuna, tuženik je temeljem predmetne police osiguranja isplatio tužitelju nesporni iznos naknade štete u ukupnom iznosu od 78.499,08 kuna (iznos bez PDV- a) i to prema predmetu br. 62 IM 8584 2020, za stan u potkrovlju iznos od 67.434,26 kuna te prema predmetu br. 62 IM 11372 2020, za stan u prizemlju iznos od 11.064,82 kune.

Tuženik smatra kako je navedenom isplatom tužitelju pravilno obračunata i isplaćena osigurnina po ugovorenoj polici i uvjetima osiguranja.

Slijedom navedenog tuženik predlaže tužbeni zahtjev tužitelja odbiti i traži trošak za pristup vještaka na ročište u iznosu od 33,18 EUR.

3. Na ročištu 10.5.2022. – list 89 između stranaka utvrđuje se nespornim da je tužitelj kao ugovaratelj osiguranja s tuženikom sklopio policu osiguranja imovine – građevinski dio i stvari u kućanstvu broj 078627094256 od 7.11.2019. za razdoblje od 21.11.2015. do 21.11.2025.

Na ročištu 9.9.2022. (list 135 spisa) između stranaka utvrđuje se nespornim da su sastavni dio predmetne police osiguranja broj [broj police osiguranja] Opći uvjeti za osiguranje imovine u primjeni od 10.5.2015., Uvjeti za osiguranje građevinskog dijela kuće i stana u primjeni od 1.5.2015., Uvjeti za osiguranje kućanstva u primjeni od 1.5.5015.

4. Tijekom postupka sud je proveo dokaz uvidom u policu osiguranja imovine – građevinski dio i stvari u kućanstvu broj 078627094256 od 7.11.2019., prijava štete od 24.3.2020. nastale potresom tužitelju, obavijest o zaprimljenoj prijavi štete od 26.3.2020., obavijest o isplati odštete od 23.12.2020. tuženika tužitelju – e-poruke, izvješće po očevidu-osiguranje dokaza po sudskom vještaku za graditeljstvo i procjenu nekretnina mr. sc. Mirsadu Kararić, dipl. ing. građ. provedenom prije utuženja sa prilozima, Uvjete za osiguranje građevinskog dijela kuće i stana tuženika u primjeni od 1.3.2021., Opće uvjete za osiguranje imovine u primjeni od 10.5.2015., Uvjete za osiguranje kućanstva u primjeni od 1.5.2015., Uvjete za osiguranje građevinskog dijela kuće i stana tuženika u primjeni od 1.5.2015., dokumentaciju za spise štete 62 IM 8584/2020, IM – 26621/2021, 62 IM – 11372/2020, IM – 2662/2021

– fotografije štete, polica i pripadajući uvjeti, procjena štete i izvatke iz transakcijskog računa, proveden je dokaz saslušanjem svjedoka OV i tužitelja, nalaz i mišljenje dao je stalni sudski vještak za graditeljstvo i procjenu nekretnina Kristina Kantoci Ivanišević, ing. građ., izvršen je uvid u izvadak iz ZK, zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], usmeno očitovanje sudskog vještaka Kristine Kantoci Ivanišević, odnosno izvršen je uvid u cjelokupnu dokumentaciju priloženu spisu.

5. Ocjenjujući rezultate provedenih dokaza, kako svakog zasebno, tako i u njihovoj međusobnoj povezanosti, sud je donio odluku kao u izreci.

Svako daljnje izvođenje dokaza bilo bi nepotrebno i protivno čl. 10 ZPP.

6. Uvjetima za osiguranje građevinskog dijela kuće i stana od 01.05.2015. godine i to čl. 2. st. 2., točka g), je taksativno navedeno koji zajednički prostori zgrade nisu predmet osiguranja i ne mogu se osigurati. Među taksativno navedenim zajedničkim prostorima se ne navode dijelovi koji su predmet ovog postupka te je tužitelj prilikom sklapanja police opravdano smatrao da je policom osiguranja pokrivena šteta i na spornim dijelovima zgrade.

Tužitelj predmetnom tužbom ne traži naknadu štete nastale na cijelom dimnjaku te krovnoj konstrukciji i pokrovu kuće, već isključivo na njihovim dijelovima koji su dio osiguranih stanova tužitelja.

Iz čl. 2. st. 2., tč. g. Uvjeta za osiguranje građevinskog dijela kuće i stana od 1.5.2015. (list 128 spisa) vidljivo je da kod osiguranja stanova, prema ovim Uvjetima predmet osiguranja nisu i ne mogu se osigurati: g) zajednički prostori zgrade: predvorje, stubište i površine izvan stanova, podrum, sklonište, sušionica i praonica rublja, potkrovlje, nadstojnički stan, bazeni, prostor za odlaganje kućnog otpada i druge zajedničke društvene prostorije.

7. Svjedok OV u svom odlučnom, logički povezanom i stoga uvjerljivom iskazu (list 357 – roč. 11.7.2023.) navodi da je po prijedlogu tužitelja izradio vještačenje izvansudskim putem kao stalni sudski vještak za graditeljstvo i procjenu nekretnina, a vezano za oštećenja nastala u potresu na kući u [adresa]. Sačinio je nalaz i mišljenje te izvršio očevid na tzv. licu mjesta 22.5.2020. Zatečeno stanje opisao je u izvješću po očevidu od 29.5.2020. koje mu je predočeno i priloženo na listu 19 do 48 spisa te u cijelosti ostaje kod svih navoda iz tog izvješća. Isto tako sačinio je fotodokumentaciju koja je sastavni dio tog nalaza (to je dio fotodokumentacije u izvješću), a cjelokupna dokumentacija zbog opsežnosti je odaslana elektronskim putem naručitelju tj. tužitelju.

U elaboratu vještačenja ističe da je egzaktno navedeno da se osiguranje dokaza odnosi na posebni dio HV što dakle podrazumijeva samo ono što je njemu kao vještaku prezentirano kao posebni dio HV. Svi prostori koji su vještačeni su prikazani u elaboratu, dakle sve što je u elaboratu predstavlja ili posebni dio ili pripadak posebnom dijelu.

8. Tužitelj NV (list 358) u svom odlučnom i logički povezanom iskazu navodi da je 2015. godine sklopio policu osiguranja na 10 godina koja je uključivala tada cijelu nekretninu koja se sastoji od stana na 1. katu i prostora u prizemlju koji je u potpunosti uređen za stanovanje. Tada je sa djelatnicima tuženika - prodajnim predstavnikom H tražio maksimalno osiguranje nekretnine i osigurao štetni događaj u smislu potresa. To su izričito razgovarali. Ta je polica bila osigurana tada na maksimalni iznos koji je tuženik nudio - u smislu građevinskih dijelova na 1. katu i prizemlju (koji se vodi kao garaža, a zapravo u naravi predstavlja jedan ured tj. uređen prostor gdje on radi i piše, odnosno prostor koji koristi za svoj profesionalni rad.

Nadalje, ističe da se 22.3.2020. dogodio potres i njegova obitelj je bila u stanu dok on nije bio u stanu, već na putu, a u stanu je nastala šteta, značajna na 1. katu jer stan na prvom katu je dijelom potkrovni stan i ima vrlo kosi krov. Objekt je sagrađen 1921. godine. Taj kosi krov je dio stana. Šteta koja je prouzročena, prouzročena je padom dimnjaka. Tada je bila nužna sanacija tj. da se rupa u krovu sanira jer je drugi dan padao snijeg i sakupljala se voda u stanu. Nakon te hitne sanacije kontaktirao je tuženika koji ga je izvijestio da sam popiše štetu koja je nastala na predmetu osiguranja što je i učinio i poslao je osiguravajućem društvu. Nakon toga je dobio odgovor da zbog odštetne franšize osiguravajuće društvo neće isplatiti štetu jer je šteta manja od odštetne franšize tj. ona šteta koju je on popisao i poslao popis tuženiku. U tom trenutku angažirao je sudskog vještaka za građevinu da izradi stručni nalaz. Projektni zadatak je bio izričito definiran na način da je sudski vještak upoznat sa policom osiguranja i vlasništvom nekretnine i detaljno je objasnio vještaku koja je svrha i da je nastala šteta i da želi vjerodostojan sudski dokument s obzirom na spor koji je nastao sa tuženikom u pisanoj dokumentaciji. Ističe da je šteta danas dijelom sanirana, a veći dio u stanu na 1. katu nije saniran zbog postojanja procesa. Dimnjaci i krov su sastavni dio stana na 1. katu. Ističe da se sam stan sastoji od 4 sobe na 1. katu, pripadajućom kuhinjom, kupaonicom i spremištem na 1. katu. Samostalni pomoćni objekt 67 m[2] sastoji se od garaže i 2 prostorije. Ističe da je policu detaljno pročitao, prokomentirao sa proizvodnim predstavnikom nakon što je tražio maksimalno osiguranje. U sklopu toga, prodajni predstavnik mu je objasnio da osigurava stan na 1. katu i razizemlju sa svim pripadajućim građevinskim dijelovima. Ističe da pri čitanju uvjeta nije primijetio da dimnjaci i krovni pokrov nisu predmet osiguranja, jer to nije niti navedeno.

9. Sud je prihvatio tvrdnje svjedoka i tužitelja koje su međusobno povezane, a nisu u suprotnosti sa rezultatima stručno i objektivno provedenog građevinskog vještačenja te su stoga uvjerljive.

Naime, u ovom predmetu provedeno je vještačenje po stalnom sudskom vještaku za graditeljstvo i procjenu nekretnina Kristini Kantoci Ivanišević, ing. građ. (iz Vještačenje Kantoci d.o.o.) koja je svoj nalaz i mišljenje izradila stručno, objektivno, jasno i obrazloženo, kako pismeno tako i usmeno na ročištu 17.1.2025. te jasno odgovorila na sva pitanja i primjedbe pa stoga sud ovaj nalaz i mišljenje vještaka u cijelosti prihvaća i nije provodio po prijedlogu tuženika dokaz novim građevinskim vještačenjem jer bi to bilo suprotno čl. 10 ZPP i vodilo daljnjem bespotrebnom odugovlačenju postupka i izazivanju nepotrebnih troškova, a u nalazu i mišljenju vještaka nema nikakvih proturječnosti ili nedostataka.

Na osnovi nalaza i mišljenja vještaka utvrđeno je da ukupna vrijednost građevinsko obrtničkih radova sanacije štete u stanu tužitelja, a koja šteta je nastala kao izravna posljedica potresa iznosi 55.725,00 €.

Policom osiguranja osiguran je građevinski dio stana površine 145,00 m². Pregledom stambenog prostora vještak je utvrdio da se stan tužitelja nalazi na prvoj etaži unutar krovišta zgrade, a u građevinsko tehničkom smislu stan tužitelja nalazi se u prostoru jednog sustava krovišta, a koje se sastoji od više komponenti koje zajednički djeluju kako bi osigurale stabilnost. Konstrukcija krovišta kao npr. stupovi, kosnici, stope, rogovi, vezne grede nalaze se u stanu tužitelja, te upravo kao povezani sklop čine građevinski dio stana tužitelja. Drvene grede, a koje su sustav jednog krovišta predstavljaju stropnu konstrukciju stana tužitelja te građevinski dio stana. Nosivi zidovi u stanu tužitelja dijelom predstavljaju dimnjake, a koji su ugrađeni u nosivi zid, odnosno ukupni dimnjaci i zidovi čine nosive zidove stambenog prostora te su građevinski dio stana tužitelja. Dimnjaci koji u dijelu stambenog prostora su dio nosivih zidova predstavljaju građevinski dio dvoetažnog stana te zajedno čine nosivi zid.

Usmenim očitovanjem vještaka na ročištu 17.1.2025. potvrđeno je da je vještak u nalazu i mišljenju cijenio samo one prostore i oštećenja za koje vještak smatra da su dio tužiteljevog stana u građevinskom smislu. One dijelove za koje vještak smatra da su u građevinskom smislu zajednički dijelovi zgrade vještak nije niti cijenio u svom nalazu i mišljenju. S obzirom na navedeno prigovor tuženika u smislu opsega osiguranja zajedničkih dijelova zgrade se ukazuje bespredmetnim.

Kako iz mišljenja vještaka proizlazi ukupna vrijednost građevinsko obrtničkih radova sanacije štete u stanu tužitelja, a koja je šteta je nastala kao izravna posljedica potresa u iznosu od 55.725,00 EUR (uvećano za pripadajući PDV 13.931,25 EUR – na PDV tužitelj ima pravo kao dio novčanog iznosa potrebnog za popravljanje štete), odnosno ukupno 69.656,25 EUR.

S obzirom na franšizu koja je određena u iznosu od 10% od visine štete (6.965,63 EUR), vidljivo je da tužitelj ima pravo na naknadu štete u daljnjem iznosu od 62.690,62 EUR.

Tuženik je povodom predmetnog štetnog događaja isplatio tužitelju nesporni iznos naknade štete u ukupnom iznosu od 10.418,62 EUR (78.499,08 kuna). Stoga, tužitelj opravdano potražuje od tuženika naknadu imovinske štete nastale u predmetnom štetnom događaju u daljnjem iznosu od 52.272,00 EUR, zajedno sa zateznom kamatom tekućom od dana 10.04.2020. godine (s obzirom da je datum prijave štete nesporno – list 13 – 26.3.2020.), odnosno protekom roka od 14 dana od dana prijave štete, a sukladno čl. 943. Zakona o obveznim odnosima te Općim uvjetima za osiguranje imovine.

10. Zbog svega navedenog odlučeno je kao u izreci.

11. Kamatna stopa dosuđena je po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje HNB prema čl. 29. st. 2. i 8. ZOO-a do 31.12.2022. a od 1.1.2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, a kamate na parnični trošak sukladno odredbi čl. 30 Ovršnog zakona.

12. Parnični trošak dosuđen je primjenom čl. 154 st. 1. ZPP. jer je tužitelj u potpunosti uspio u sporu kako glede osnove tako i visine pa je stoga odbijen zahtjev tuženika za naknadom parničnog troška.

Tužitelju je priznat trošak (vrijednost predmeta spora u tužbi 152.926,06 kuna / 20.296,78 EUR[1] za radnje do 8.12.2024., a od 9.12.2024. 52.272,00 EUR)

- sastava tužbe 16.12.2021. po tbr 7/1 - 250 bodova

- sastava podneska od 29.4.2022. po tbr 8/1 - 250 bodova

- zastupanja na ročištu 10.5.2022. po tbr 9/1 - 250 bodova

- zastupanja na ročištu 9.9.2022. po tbr 9/1 - 250 bodova

- sastava podneska od 27.2.2023. po tbr 8/1- 250 bodova

- zastupanja na ročištu 11.7.2023. po tbr 9/1 - 250 bodova

- sastava podneska od 21.2.2024. po tbr 8/4- 25 bodova

- sastava podneska od 9.12.2024. po tbr 8/1- 500 bodova

- zastupanja na ročištu 17.1.2025. po tbr 9/1 – 500 bodova

- trošak PDV 25 % 1.262,50 EUR

- trošak vještačenja u iznosu od 530,00 EUR

- trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 124,71 EUR po tbr 1 t.1 TSP odnosno zbog e-komunikacije ½ sudske pristojbe

- trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu od 284,59 EUR po tbr 2 t.1 TSP u svezi čl. 7 tč.3 ZSP odnosno zbog e-komunikacije ½ sudske pristojbe ili ukupni parnični trošak u iznosu od 7.251,80 EUR.

Trošak ročišta za objavu i uručenje presude nije priznat jer se ne smatra neophodnim troškom, a s obzirom da se presuda može preuzeti i u zgradi suda na dan objave, a ne samo na ročištu povodom objave presude.

17. Sve je dosuđeno primjenom čl. 155 ZPP i Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika

U Zagrebu, 27. veljače 2025.g.

Sutkinja:

Snježana Lukša

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana računajući od dana primitka prijepisa ove presude. Žalba se predaje putem ovog suda na Županijski sud.

Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi (čl. 73 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku-Narodne novine 25/13).

DNA:

- pun. tužitelja

- tuženiku

- zvati tužitelja na sudsku pristojbu za presudu