REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pr-13227/2020-31

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu po sucu toga suda Jasminki Galešić, u pravnoj stvari tužitelja DS OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Franjo Ribić, odvjetnik iz Zagreba, protiv tuženika GERMANIA SPORT d.o.o. OIB: 75632766837 Zagreb, Radnička 34A, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 28. siječnja 2025. u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja Matee Kršić, odvjetnice i punomoćnika tuženika ŠS, dana **.**.2025.

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku GERMANIA SPORT d.o.o. OIB: 75632766837 Zagreb, Radnička 34A, da tužitelju DS OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], na ime pravične novčane naknade isplati iznos od 1.750,00 eur sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 29. prosinca 2020. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II Nalaže se tuženiku GERMANIA SPORT d.o.o. OIB: 75632766837 Zagreb, Radnička 34A, da tužitelju DS OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], na ime naknade imovinske štete (za tuđu pomoć i njegu) isplati iznos od 66,00 eur sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 27. veljače 2025. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

III Odbija se zahtjev tužitelja za isplatu zakonske zatezne kamate na dosuđeni iznos naknade imovinske štete od 66,00 eur tekuće od 29. prosinca 2020. do 26. veljače 2025. godine.

IV Odbija se dio tužbenog zahtjeva u iznosu od 1.684,00 eur sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom.

V Nalaže se tuženiku da tužitelju na ime parničnog troška isplati iznos od 1.012,50 eur sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 27. veljače 2025. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je ovom sudu dana 29. prosinca 2020. podnijela tužbu protiv tuženika radi naknade štete pretrpljene na radu. U tužbi je navela da je zaposlena kod tuženika u sportskoj kladionici "Germania" (Martićeva 67). Dana 20. rujna 2020. na radnom mjestu u tijeku radnog vremena između 15.05 i 15.15 sati nepoznati počinitelj je ušao u kladionicu te je tužiteljici kao zaposlenici prijetio riječima "ubit ću te p****, raskomadat ću te, ubit ću te ko p****, glupačo" za koje vrijeme je lupao željeznim košem po staklu. Navedene prijetnje su kod tužiteljice uzrokovale osjećaj straha za vlastiti život, a opisani događaj je doveo do narušenja psihičkog zdravlja tužiteljice te joj je povrijeđeno pravo osobnosti.

2. Konačno postavljenim tužbenim zahtjevom u podnesku od 27. siječnja 2025. tužiteljica na ime naknade neimovinske štete potražuje iznos od 3.000,00 eur sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 29. prosinca 2020. i na ime naknade imovinske štete potražuje iznos od 500,00 eur sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 29. prosinca 2020. do isplate.

3. U odgovoru na tužbu tuženik je osporio tužbu i tužbeni zahtjev navodeći da ne osporava činjenicu da je tužiteljica obavljala zadatke trgovca operatera u tuženikovoj poslovnici u Zagrebu, Martićeva 67 dana 20. rujna 2020. te da je za vrijeme radnog vremena došlo do predmetnog događaja. Tuženik je naveo da se štetni događaj nije dogodio na način kako ga opisuje tužiteljica jer nije riječ o nepoznatom počinitelju odnosno igraču koji je ušao u kladionicu, već se radi o tužiteljici poznatoj osobi – igraču koji je bio redoviti posjetitelj kladionice u kojoj tužiteljica radi što je tužiteljica potvrdila na način da je u nalazu od 22. rujna 2020. navedeno da je doživjela napad od redovitog posjetitelja. Tuženik tvrdi da se u ovom slučaju ne radi o ozljedi na radu jer iz tužiteljičinog ponašanja na radnom mjestu, što je vidljivo iz snimke video nadzora, proizlaze činjenice koje upućuje na skrivljeno, nesavjesno i neodgovorno ponašanje u obavljanju djelatnosti trgovca operatera. Iz snimke je vidljivo da je igrač u poslovnici ispunjavao listiće, došao do pulta za kojim je bila tužiteljica i predao joj ispunjeni listić koji tužiteljica nije uzela u obradu već je počinitelju listić bahato bacila natrag na pult bez pregleda, nakon čega je igrač očito izgubio živce i počeo galamiti u kladionici. Tuženik tvrdi da je igrač zbog ponašanja tužiteljice vjerojatno na trenutak izgubio kontrolu i neprimjereno se ponašao, ali samo kratko vrijeme i odmah nakon toga se udaljio iz poslovnice. Tužiteljica je cijelo vrijeme bila u ograđenom prostoru pa igrač nije mogao fizički doći do nje, bila je zaštićena od fizičkog kontakta s trećim osobama i ona je prekršila pravila ponašanja zaposlenih na uplatnim mjestima koja su regulirana Kodeksom ponašanja zaposlenih na uplatnim mjestima jer tužiteljica prema igraču nije postupala s pažnjom i ljubaznošću koja se od nje kao djelatnice u kladionici izričito zahtijeva, posebice uzimajući u obzir da je riječ o osobi koja je bila čest posjetitelj kladionice i koju je tužiteljica poznavala, bar iz viđenja. Tuženik tvrdi da je Kodeksom zaposlenicima izričito zabranjeno raspravljati sa igračima, a ukoliko bi došlo do greške ili nekog nesporazuma, dužnost je djelatnika ispričati se i smiriti situaciju. U kontaktu sa konfliktnim osobama radnici su dužni zadržati pristojnost i pristojan nivo komunikacije, ne koristiti povišene tonove, pogrdne riječi i psovke. Budući da je u konkretnom slučaju tužiteljica poznavala igrača bila je dužna uzeti listić i ukoliko neki podatak sa listića nije mogla pročitati, bila je dužna zamoliti igrača da joj pročita šifru događaja, odnosno događaj na koji je imao namjeru izvršiti uplatu klađenja. Tuženik tvrdi da je kao poslodavac poduzeo sve zakonom propisane mjere zaštite na radu, a u konkretnom slučaju radi se o šteti nastaloj isključivom radnjom treće osobe – igrača koju tuženik nije mogao predvidjeti, izbjeći niti otkloniti. Tužiteljica je od sklapanja ugovora o radu bila upoznata s profesionalnim rizikom koji nosi posao trgovca operatera u kladionici pa je na taj rizik pristala. Tuženik tvrdi da navodna prijetnja igrača ne može biti svrstana u kategoriju ozljede na radu jer igrač nema nikakve veze s poslodavcem niti je poslodavac mogao utjecati na dolazak igrača u poslovnicu u kojoj je radila tužiteljica.

4. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u potvrdu Policijske uprave zagrebačke od 16. listopada 2020. i 05. listopada 2020. (list 8-9 spisa), medicinsku dokumentaciju, odštetni zahtjev od 28. listopada 2020. (list 16-19), očitovanje na odštetni zahtjev od 08. prosinca 2020. (list 20), naslovno potpisni list i sigurnosnu proceduru (list 25-26), Kodeks poslovnog ponašanja zaposlenih na uplatnim mjestima (list 27-31), rješenje MUP-a od 12. srpnja 2012. (list 32), fotografije (list 37-39, 58-60). U postupku je proveden dokaz pregledavanjem snimke video nadzora (list 63, 68 i 72- 73). Proveden je dokaz saslušanjem tužiteljice i svjedoka LS (list 76-78). U postupku je provedeno medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku psihijatru dr. Lani Mužinić Marinić (list 90-96), koja je dopunski saslušana na ročištu

03. rujna 2024. (list 105-107).

5. Cijeneći provedene dokaze sukladno članku 8 ZPP-a, sud je zaključio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

6. Na ročištu održanom 19. listopada 2023. sud je proveo dokaz saslušanjem tužiteljice koja je izjavila da je u vrijeme štetnog događaja radila kod tuženika u poslovnici u Martićevoj ulici, smjena joj je počela u 14.45, u kladionici je bila prisutna LS i u poslovnici se nalazio čovjek koji je svakodnevno dolazio u kladionicu i on je sjedio za stolom a tužiteljica ga je prilikom ulaska u poslovnicu pozdravila. U navedenoj poslovnici radija je dvije godine. Spomenuti čovjek je ustao od stola, prišao je pultu, tužiteljica je došla za pult, čovjek je stavio listić na pult, tužiteljica je uočila da je na listiću trebala biti upisana svota novca koju će uplatiti, nakon toga je ustala, stavila je listić na pult i rekla čovjeku da upiše na listić iznos novca koji će uplatiti. Nakon toga čovjek joj je rekao "ti ćeš meni, ja ću tebe ubiti, ja ću tebe raskomadati, ja ću te prosut po cijelom Zagreb" i za to cijelo vrijeme lupao je po staklu na pultu. Kolegica LS je, nakon što je čula lupanje, došla do pulta, čovjek je pružio šaku prema tužiteljici kroz otvor između stakla i pulta i šakom je tužiteljicu okrznuo po licu. Nakon toga je došao do vrata od pulta koja se nalaze bočno, nije ih otvorio ali je rekao "sad ćeš vidjeti što ću ti napraviti". Nakon toga se vratio ispred pulta i on je neprekidno tužiteljici govorio "ubit ću te, raskomadat ću te, nećeš živa izaći, kurvo, droljo". To je trajalo desetak minuta i on je neprekidno ponavljao navedene riječi. Nakon toga otkačili su se monitori koji su visjeli iznad tužiteljičine glave, jedan monitor se nagnuo, drugi se okrenuo u suprotnu stranu i visio je na žici.. Čovjek je krenuo prema vratima, mahao je rukom, prijetio je tužiteljici prstom i rekao joj je da će se svakako vratiti. nakon toga otišao je iz kladionice, tužiteljica je stisnula panik tipku, zaključala ulazna vrata i nakon nekoliko minuta došla je policija te je tužiteljica dala iskaz. O štetnom događaju obavijestila je nadređenog. Navela je da od poslodavca nije dobila uputu o načinu postupanja u slučaju takvih klijenata. Navela je da ranije nije bilo problema s ponašanjem navedenog klijenta. Slijedećeg jutra nakon štetnog događaja zatražila je liječničku pomoć.

7. Svjedok LS je navela da je u vrijeme štetnog događaja radila zajedno s tužiteljicom, nalazila se u WC-u od kojeg su vrata bila otvorena, ali ona nije čula razgovor tužiteljice i klijenta prije nego je nastala buka. Kad je čula buku pogledala je prema prostoriji u kojoj se nalazila tužiteljica i vidjela je da klijent udara košem po staklu na pultu koje služi kao zaštita. Čovjek je prijetio tužiteljici, ali se svjedokinja nije mogla sjetiti riječi kojima joj je prijetio. Događaj je trajalo 3 do 5 minuta, u poslovnici nije došlo do nikakvih oštećenja inventara, povodom štetnog događaja upotrijebljena je panik tipka pa je došla policija koja je s tužiteljicom i svjedokinjom obavila razgovor. O štetom događaju obavijestile su nadređenog voditelja ES. Spomenuti klijent bio je redovni igrač kod tuženika, često je dolazio u poslovnicu i ranije s njim nije bilo nikakvih neugodnosti niti incidenata. Navela je da je od poslodavca dobila uputu prema kojoj treba biti profesionalno ljubazan i igrač je uvijek u pravu. Navela je da je nakon štetnog događaja nastavila raditi u poslovnici i imala je svu potrebnu opremu.

8. Na ročištu održanom 12. rujna 2023. sud je pregledao snimku video nadzora od 20. rujna 2020. i prilikom pregleda snimke punomoćnici stranaka su potvrdili da se na snimci nalazi tužiteljica i u prostoriji se pojavljuje zaposlenica tuženika LS. Pregledom snimke je utvrđeno da je klijent tuženika sjedio za stolom u poslovnici, prišao je pultu iza kojeg se nalazila tužiteljica, pružio je tužiteljici listić, a tužiteljica je rukom primila listić i povukla ga natrag prema klijentu. Nakon toga klijent je zamahnuo rukom i udario po pleksiglasu nakon čega je s unutarnje strane pulta pao monitor. Nakon toga klijent je napustio poslovnicu. Nakon nekoliko minuta na slici je vidljiv dolazak policijskih službenika u poslovnicu.

9. Temeljem pregleda snimke video nadzora sud je nedvojbeno utvrdio da je klijent zamahnuo rukom i udario po pleksiglasu na pultu uslijed čega je s unutarnje strane pao monitor, a za pultom je radila tužiteljica. Navedeno proizlazi i iz iskaza tužiteljice koja je navela da je klijent udarao po staklu na pultu te da je uslijed toga pao monitor.

10. Člankom 111 Zakona o radu (Narodne novine 93/14) propisano je da ako radnik pretrpi štetu na radu ili u vezi s radom, poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava.

11. Člankom 25 stavak 1 Zakona o zaštiti na radu (Narodne novine 71/2014) propisano je da ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca, smatra se da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti.

12. Sukladno članku 25 stavak 2 Zakona o zaštiti na radu poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći unatoč provedenoj zaštiti na radu.

13. Iz navedenih odredaba zakona proizlazi da poslodavac odgovara radniku za štetu pretrpljenu na radu po načelu objektivne odgovornosti, dakle na temelju činjenice da je radnik pretrpio štetu na radu, a može se osloboditi odgovornosti ako dokaže postojanje činjenica koje su zakonom propisane kao ekskulpacijski razlozi.

14. Osporavajući svoju odgovornost tuženik je naveo da je poduzeo sve zakonom propisane mjere u svrhu zaštite na radu, da je štetni događaj nastao uslijed radnje treće osobe, da se radi o osobi koja je redovito dolazila u poslovnicu pa nije bila nepoznata tužiteljici te da je tužiteljica svojim ponašanjem uzrokovala neprimjereno ponašanje klijenta.

15. Prema ocjeni ovog suda, trgovac u poslovnici tuženika pri obavljanju poslova svog radnog mjesta nužno dolazi u kontakt s osobama koje dolaze u poslovnicu i navedene osobe ne smatraju se trećom osobom. Te osobe svojim radnjama mogu uzrokovati štetu, a taj rizik uzrokovanja štete predstavlja profesionalni rizik koji snosi poslodavac. Stoga tuženik neosnovano tvrdi da je tužiteljica bila upoznata s profesionalnim rizikom koji nosi posao trgovca operatera u kladionici jer taj rizik snosi tuženik kao poslodavac, a ne tužiteljica kao radnik. Prema ocjeni ovog suda, neodlučna je činjenica što je sporni igrač redovito dolazio u poslovnicu tuženika (što proizlazi iz tuženikovih navoda i iz iskaza tužiteljice), jer se radi o osobi s kojom je tužiteljica prilikom obavljanja poslova svog radnog mjesta nužno morala doći u kontakt pa se ta osoba ne smatra trećom osobom. Činjenica što se radilo o redovitom klijentu tuženika ne opravdava postupanje tog klijenta prema tužiteljici. Tužiteljica je navela da je klijentu rekla da na listić treba upisati iznos novca koji će uplatiti, svjedokinja LS nije čula sadržaj razgovora tužiteljice i navedenog klijenta, a sadržaj razgovora ne proizlazi niti iz snimke video nadzora jer snimka ne sadrži zvučni zapis. Iz iskaza tužiteljice i temeljem snimke video nadzora sud nije utvrdio da je tužiteljica prema klijentu postupila na način koji bi mogao predstavljati namjeru ili krajnju nepažnju tužiteljice u smislu članka 25 stavak 2 Zakona o zaštiti na radu.

16. Tuženik je mogao predvidjeti štetnu radnju osoba koji dolaze u kladionicu jer je poduzeo sve mjere zaštite na radu propisane zakonom, ali navedena činjenica ne otklanja niti umanjuje tuženikovu odgovornost jer navedene mjere (video nadzor, panik tipka) nisu bile dovoljne da se šteta izbjegne.

17. U ovom sporu na poslodavcu je teret dokaza da nije odgovoran za štetu koju je tužiteljica pretrpjela, ali poslodavac nije dokazao da postoje okolnosti koje ga oslobađaju odgovornosti, odnosno nije dokazao da je šteta nastala uslijed više sile, namjerom ili krajnjom nepažnjom tužiteljice ili treće osobe na koje tuženik nije mogao utjecati niti izbjeći njihove posljedice. Dakle, polazeći od utvrđenja da igrač nije treća osoba u smislu članka 25 Zakona o zaštiti na radu, da tužiteljica nije uzrokovala štetni događaj namjerom ili krajnjom nepažnjom, sud je zaključio da tuženik nije dokazao da postoje ekskulpacijski razlozi propisani navedenom odredbom Zakona.

18. Stoga je sud zaključio da je tuženik odgovoran za štetu koju je tužiteljica pretrpjela u štetnom događaju.

19. Radi utvrđenja intenziteta i trajanja straha, stupnja smanjenja životne i radne aktivnosti te trajanja potrebe za tuđom pomoći i njegom uslijed štetnog događaja provedeno je medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku psihijatru dr. Lani Mužinić Marinić, koja je u svom nalazu i mišljenju navela da je tužiteljica uslijed štetnog događaja razvila akutnu reakciju na stres i anksiozno depresivni poremećaj. Psihijatrijski se liječila nakon štetnog događaja zbog simptomatologije akutne stresne reakcije i anksiozno depresivnog poremećaja. Stabilizacija stanja nastupila je u prosincu 2020. godine. Prema podacima iz zdravstvenog kartona od studenog 2021. psihijatrijski je liječena zbog stresnog događaja na drugom radnom mjestu. Vještačenjem nisu utvrđene trajne psihičke smetnje povezane sa štetnim događajem već je posljedično štetnom događaju nastupilo privremeno smanjenje životnih aktivnosti tužiteljice kroz tri mjeseca prosječno u iznosu od 5%. Navedeno se očitovalo napetošću, ustrašenosti, sniženim raspoloženjem, smetnjama spavanja i poteškoćama socijalnog funkcioniranja. Kod tužiteljice je bila potreba tuđe pomoći 5 sati tjedno kroz četiri tjedna u vidu pomaganja u kućanskim poslovima, odlaska u nabavu i na liječničke kontrole. Tužiteljica je trpjela intenzivni primarni strah u vrijeme štetnog događaj. Sekundarni strah u vidu zabrinutosti za zdravlje i smirivanje akutnih simptoma traume bilo je jačeg intenziteta dva dana, srednjeg intenziteta tri tjedna, te lakšeg intenziteta mjesec dana kumulativno.

20. Povodom prigovora tuženika sud je na ročištu 03. rujna 2024. saslušao vještaka dr. Lanu Mužinić Marinić koja je izjavila da je vještačenje izrađeno na temelju medicinske dokumentacije u kojoj su navedene psihičke smetnje tužiteljice a odnose se na simptome akutne reakcije na stres te anksiozno depresivnog poremećaja. Navela je da je u ocjeni smanjenja životnih aktivnosti uzela u obzir redovitost dolazaka u ambulantu, uzimanja terapije i mogućih drugih problema koji su mogli uzrokovati stres i poteškoće. Ocjena je dana na temelju objektivizacije kliničke slike u nalazima psihijatra koji su priloženi u sudski spis. Navela je da je razgraničila druge okolnosti od štetnog događaja jer su za ocjenu dominantno bili važniji podaci vezani za štetni događaj koji su pisani po psihijatru, a također je ograničeno na smanjenje životnih aktivnosti od 5% u trajanju od tri mjeseca. Ocjena intenziteta straha je ocijenjena kumulativno što znači da ne mora biti dan za danom određeni intenzitet. Tužiteljičino stanje je fluktuiralo u okviru reakcije na stresni događaj što se vidi i u drugim nalazima psihijatra koji su obuhvaćeni ocjenom vještaka. Navela je da je cijenila privremene psihičke poteškoće u ocjeni od 5% na tri mjeseca uvažavajući da tužiteljica nakon par mjeseci nije uzimala terapiju te da je imala nuspujave na propisanu terapiju. Navela je da pet sati tjedno tuđe pomoći nije visoka ocjena jer je imala poteškoće vezane za akutnu reakciju na stres i poteškoće samostalnog kretanja izvan kuće.

21. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje vještaka psihijatra jer je sačinjen objektivno i prema pravilima struke, a osim toga vještak je detaljno obrazložio svoj nalaz na ročištu 03. rujna 2024. i očitovao se na prigovore tuženika.

22. Cijeneći stupanj smanjenja životne aktivnosti tužiteljice u razdoblju od tri mjeseca i cijeneći intenzitet i trajanje straha te činjenicu da je tužiteljica u času štetnog događaja bila u strahu za svoj život, te činjenicu da je kod nje uslijed štetnog događaja došlo do akutne stresne reakcije, sud je zaključio da tužiteljici na ime naknade neimovinske štete pripada ukupni iznos od 1.750,00 eur (1.000,00 eur za strah i 750,00 eur za smanjenje životne aktivnosti).

23. Tužiteljici je temeljem članka 1100 stavak 1 i 2 ZOO-a na ime pravične novčane naknade dosuđen ukupni iznos od 1.750,00 eur.

24. Pravična novčana naknada sukladno članku 1103 ZOO-a dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe. Tužiteljica je podnijela tužbu sudu 29. prosinca 2020. pa joj je na iznos pravične novčane naknade dosuđena zakonska zatezna kamata tekuća od dana podnošenja tužbe 29. prosinca 2020. godine do isplate.

25. Medicinskim vještačenjem je utvrđeno da je tužiteljici bila potrebna tuđa pomoć i njega pet sati tjedno kroz četiri tjedna, što znači da joj je tuđa pomoć bila potrebna u trajanju od ukupno 20 sati. Uzimajući da cijena sata tuđe pomoći i njege iznosi 3,30 eur, tužiteljici je na ime naknade imovinske štete za tuđu pomoć i njegu dosuđen ukupni iznos od 66,00 eur.

26. Tužiteljici je na iznos naknade imovinske štete za tuđu pomoć i njegu od 66,00 eur dosuđena zakonska zatezna kamata tekuća od dana donošenja presude 27. veljače 2025. jer je donošenjem presude utvrđen točan iznos naknade za tuđu pomoć i njegu koji je tuženik dužan isplatiti tužiteljici. Iz navedenog razloga sud je odbio tužiteljičin zahtjev za isplatu zakonske zatezne kamate na iznos naknade za tuđu pomoć i njegu tekuće od 29. prosinca 2020. do 26. veljače 2025. godine. Tužiteljica je na ime naknade imovinske štete za tuđu pomoć i njegu zatražila iznos od 500,00 eur što iznosi 25,00 eur po satu, ali nije dokazala ni predložila izvođenje niti jednog dokaza radi utvrđenja činjenice da cijena sata tuđe pomoći i njege iznosi 25,00 eur.

27. Tužiteljici je na ime naknade neimovinske i imovinske štete dosuđen ukupni iznos od 1.816,00 eur, dok je preostali iznos od 1.684,00 eur sud odbio kao neosnovan.

28. Odluka o kamatama temelji se na odredbi članka 29 Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine 35/05, 78/15, 156/22 i 155/23).

29. Odluka o parničnom trošku tužiteljice temelji se na odredbi članka 154 stavak 2 u vezi članka 155 ZPP-a, a sastoji se od troška zastupanja tužiteljice po punomoćniku odvjetniku, sukladno važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika.

30. Sud je utvrdio tužiteljičin uspjeh u parnici temeljem vrijednosti predmeta spora od 3.500,00 eur sukladno konačno postavljenom tužbenom zahtjevu u podnesku od 27. siječnja 2025. godine. Sud je zaključio da tužiteljičin kvalitativni uspjeh u sporu iznosi 100% jer je tužiteljica u cijelosti dokazala odgovornost tuženika i osnovanost tužbenog zahtjeva, a u kvantitativnom dijelu tužiteljica je uspjela u sporu sa 52%. Temeljem navedenog sud je ocijenio da je tužiteljica u ovom sporu uspio sa 76%.

31. Sukladno članku 154 stavak 2 ZPP-a sud je utvrdio da je tuženik uspio u sporu sa 24%, što znači da tužiteljici pripada naknada parničnog troška u omjeru od 52%.

32. Tužiteljici je priznata nagrada za sastav tužbe od u iznosu od 200,00 eur (Tbr. 7/1), za sastav podneska od 01.03.2021. u iznosu od 200,00 eur (Tbr. 8/1), za zastupanje na ročištu 12.10.2021. u iznosu od 200,00 eur (Tbr. 9/1), za zastupanje na ročištu 12.09.2023. u iznosu od 200,00 eur (Tbr. 9/1), za zastupanje na ročištu 19.10.2023. u iznosu od 200,00 eur (Tbr. 9/1), za sastav podneska od 07.03.2024. u iznosu od 50,00 eur (Tbr. 8/3), za zastupanje na ročištu 03.09.2024. u iznosu od 200,00 eur (Tbr. 9/1).

33. Ukupan trošak tužiteljice iznosi 1.250,00 eur, a s obzirom da je tužiteljica uspio u sporu sa 76%, što umanjeno za uspjeh tuženika od 24% iznosi 52%, tužiteljici na ime parničnog troška pripada iznos od 650,00 eur. Navedenom iznosu dodan je PDV od 25% u iznosu od 162,50 eur i trošak medicinskog vještačenja u iznos od 200,00 eur pa je tužiteljici na ime parničnog troška ukupno dosuđeno 1.012,50 eur.

34. Tužitelju je temeljem članka 151 stavak 3 ZPP-a dosuđena zatezna kamata na parnični trošak.

35. Tužiteljici nije priznata nagrada za sastav podnesaka od 03. studenog 2023. i 18. prosinca 2023. jer navedeni podnesci nisu bili potrebni za vođenje parnice, u smislu članka 155 ZPP-a. Tužiteljici nije priznata nagrada za sastav podneska od 14. veljače 2022. i 29. studenog 2024. jer navedeni podnesci nisu predani u spis. Tužiteljici nije priznata nagrada za zastupanje na ročištu za objavu presude 27. veljače 2025. jer punomoćnik tužiteljice nije pristupio na navedeno ročište.

36. Tužiteljici nije priznata nagrada za zastupanje na ročištu za glavnu raspravu 03. rujna 2024. jer je navedeno ročište odgođeno iz razloga što punomoćnik tužiteljice nije uskladio tužbeni zahtjev s nalazom i mišljenjem medicinskog vještaka koji mu je dostavljen 21. veljače 2024., a punomoćnik tužiteljice je od zaprimanja nalaza i mišljenja medicinskog vještaka do dana održavanja glavne rasprave 03. rujna 2024. imao dovoljno vremena za uređenje tužbenog zahtjeva. Osim toga, punomoćnik tužiteljice nije uskladio tužbeni zahtjev s važećom valutom u Republici Hrvatskoj, već je tužbeni zahtjev naznačen u tužbi bio izražen u kunama, a punomoćnik tužiteljice je naznačio tužbeni zahtjev u eurima tek u podnesku od 27. siječnja 2025. godine.

37. Slijedom navedenog sud je odlučio kao u izreci presude.

U Zagrebu 27. veljače 2025.

Sudac:

Jasminka Galešić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe Županijskom sudu u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba se podnosi pismeno, u 5 (pet) istovjetnih primjeraka, putem ovog suda.

DNA:

1. Punomoćnik tužiteljice

3. Tuženik