Republika Hrvatska
Općinski sud u Koprivnici
Koprivnica, Hrvatske državnosti 5
Poslovni broj: P-370/2024-11
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Koprivnici po sucu Darku Magdiću kao sucu pojedincu u parničnom predmetu tužitelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, OIB:84397956623, A. Mihanovića 3, Zagreb, zastupane po punomoćnici CSN, zaposlenici tužitelja, protiv prvotuženika "Triglav osiguranje" d.d., OIB:29743547503, Antuna Heinza 4, Zagreb, zastupanog po punomoćniku Hrvoju Lui, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Mađarić & Lui iz Zagreba i drugotuženika CS, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi isplate, nakon održane glavne javne rasprave zaključene dana 18. veljače 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja, punomoćnika prvotuženika, a u odsutnosti uredno pozvanog drugotuženika, a odluke objavljene dana 27. veljače 2025.
p r e s u d i o j e
I.Odbija se u cijelosti kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, OIB: 84397956623, A. Mihanovića 3, Zagreb, koji glasi:
"Nalaže se prvotuženiku Triglav osiguranje d.d. Zagreb, Antuna Heinza 4, OIB: 29743547503 i drugotuženiku CS, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] solidarno isplate tužitelju Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, Zagreb, Antuna Mihanovića 3, OIB:84397956623 iznos od 6.127,92 € sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od dana podnošenja tužbe sudu do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne kamatne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana."
II. Nalaže se tužitelju Hrvatskom zavoda za mirovinsko osiguranje, OIB:84397956623, A. Mihanovića 3, Zagreb, da prvotuženiku "Triglav osiguranje" d.d., OIB:29743547503, Zagreb, Antuna Heinza 4, naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 1.250,00 € (slovima:tisućudvjestopedeseteura) u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio tužbu protiv tuženika radi naknade štete u kojoj tvrdi da se dana 22.siječnja 2017.g. dogodila prometna nesreća koju je skrivio drugotuženik CS koji je kao vozač osobnog automobila marke "Mazda" reg. oznake [registarska oznaka] osiguranim kod prvotuženika kojom prilikom je osiguranik tužitelja TS, osiguranik tužitelja zadobio teške tjelesne povrede kao pješak, uslijed čega je preminuo na mjestu nesreće.
1.2. Tužitelj je PS, udovici umrlog osiguranika TS priznao pravo na obiteljsku mirovinu zbog smrti osiguranika koju je prvotuženik podmirio do 31.12.2021.g. No budući da se mirovina isplaćuje i nadalje za razdoblje od 1.1.2022.g. do 31.10.2024.g. na ime obiteljske mirovine isplaćen je iznos od 6.127,92 €. Tužitelj se obratio prvotuženiku no budući da prvotuženik ne želi podmiriti nastalu štetu tužitelj potražuje štetu od oba tuženika solidarno.
2. Prvotuženik u odgovoru na tužbu navodi kako je stav ujednačene sudske prakse da tužitelj ima pravo na naknadu štete samo u vidu razlike između iznosa mirovine koju plaća i mirovine koji bi bila priznata po osnovi ozljede uzrokovane na radu, a budući da se primjenjuje prema ustaljenoj praksi Zakon o obveznom osiguranju u prometu u konkretnom slučaju prvotuženik kao osiguratelj motornog vozila štetnika se ne nalazi u istom pravnom statusu kao i sam vozač štetnik. Prvotuženik navodi kako bi trebalo primijeniti odredbu članka 27. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu kojom je propisano da obveza društva za osiguranje postoji samo onda postojala razlika između obiteljske mirovine utvrđene rješenjem koje je donio tužitelj i obiteljske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju smrti na radu, pa stoga predlaže da se odbije tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti.
3. Drugotuženik nije dao nikakav odgovor no sud smatra kako nisu postojali uvjeti da se u odnosu na drugotuženika donese presuda zbog ogluhe.
4. U svrhu dokazivanja pročitana je presuda br. K-16/2019-29 od 14.2.2020. ŽS u Bjelovaru i potvrda pravomoćnosti (list 5-15), rješenje HZMO, PU Koprivnica od 17.2.2017. (list 16-17), obavijest o zaprimljenom zahtjevu za isplatu odštete te isplatu I- tuženika i nalog (list 18-20), dopis HZMO-a, Središnje službe od 11.4.2024. I-tuženiku (list 21), kopija povratnice i urudžbeni broj (list 22-23),dopis Triglav osiguranja, Podružnica Koprivnica od 13.5.2024.g. tužitelju (list 24-25), obračun isplata (list 26), banka podataka doznačenih mirovinskih primanja (list 27-45), podnesak I-tuženika od 27.11.2024. uz sudsku praksu (list 48-75), podnesak tužitelja od 5.12.2024. (list 76-78) uz priloge (list 79-150), podnesak I-tuženika od 12.12.2024. (list 151-154), uz priloge (list 155-268), podnesak I-tuženika 2.1.2025.g. (list 269) i prilog presuda Visokog trgovačkog suda u RH broj Pž-237/2024-3 od 30.4.2024.g. (list 270-276). 7. Prema pravnom shvaćanju Vrhovnog suda Republike Hrvatske, sadržanom u brojnim odlukama, kao što su primjerice odluka broj Rev-1067/12 od 5. prosinca 2017., Rev-909/2021-3 od 8. rujna 2021., Rev-552/2022-2 od 17. svibnja 2022, za odluku u ovom sporu koji pokreće HZMO protiv osiguravatelja štetnika radi povrata iznosa isplaćenih na ime mirovine mjerodavan je Zakon o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine" broj 151/05, 36/09, 75/09, 76/13 i 152/14 – dalje: ZOOP) koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete HZMO- u, odnosno u trenutku kada su izvršene isplate mirovine.
5. Prvotuženik kao osiguratelj motornog vozila štetnika ne nalazi se u istom pravnom statusu kao i sam vozač – štetnik. Obveza tuženika regulirana je Zakonom o obveznim osiguranjima u prometu temeljem kojeg Zakona je i zaključen ugovor o obveznom osiguranju od automobilske odgovornosti i tuženik može odgovarati samo u okviru odredbi predmetnog Zakona i njime preuzetih ugovornih obveza, a koje su propisane Zakonom o obveznim osiguranjima u prometu. Osiguravajuća društva nisu štetnici nego temeljem zaključenog ugovora o osiguranju s vlasnikom opasne stvari/motornog vozila imaju obvezu (u slučaju da su ispunjene ZOOP-om propisane pretpostavke) naknaditi štetu umjesto odgovorne osobe/štetnika (konkretnog vozača štetnika) i to u okviru obveza preuzetih ugovorom o osiguranju, a koji je Ugovor o obveznom osiguranju od automobilske odgovornosti uređen posebnim zakonom i to Zakonom o obveznim osiguranjima u prometu. Slijedom navedenog, u ovoj pravnoj stvari trebalo je odlučiti primjenom odredbi ZOOP i to čl. 27. ZOOP koji uređuje „subrogacijske zahtjeve nositelja socijalnog osiguranja“.
6. Prema čl. 27. st. 1. ZOOP-a društvo za osiguranje obvezno je zavodima koji obavljaju poslove mirovinskog osiguranja nadoknaditi stvarnu štetu u okviru odgovornosti svoga osiguranika i u granicama obveza preuzetih ugovorom o osiguranju. Člankom 27. st. 2. ZOOP-a stvarnom štetom u smislu stavka 1. ovog članka smatraju se troškovi liječenja i drugi nužni troškovi učinjeni sukladno propisima o zdravstvenom osiguranju, kao i razmjerni iznos mirovine oštećene osobe, odnosno članova njezine obitelji. Stavkom 3. istog članka propisano je da se razmjerni iznos mirovine određuje prema propisima o mirovinskom osiguranju u visini razlike između invalidske mirovine utvrđene rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu.
7. Sud stoga smatra kako bi tužitelj imao pravo na naknadu stvarne štete od društva za osiguranje ako bi postojala razlika između obiteljske mirovine utvrđene rješenjem koje je donio tužitelj i obiteljske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju smrti na radu.
11. U ovoj pravnoj stvari obveza tuženika prema tužitelju na isplatu sukladno članku 27. ZOOP-a može se utvrditi financijsko- knjigovodstvenim vještačenjem razlike isplaćene između obiteljske mirovine utvrđene rješenjem koje je donio tužitelj i obiteljske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju smrti na radu, a tužitelj, na kojem je teret dokazivanja visine štete, no budući da tužitelj nije predlagao financijsko knjigovodstveno vještačenje a niti je predložio dokazna sredstva kojima bi se visina potraživanja mogla utvrditi, sukladno navedenoj zakonskoj odredbi koja se ima u ovom slučaju primijeniti, pa je sud odbio tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti na način naveden u točki I izreke presude.
12. U odnosu na drugotuženika nije sporno kako je skrivio prometnu nezgodu, međutim isti u trenutku štetnog događaja, nije bio alkoholiziran niti je isti odgovoran za počinjenje štete namjerno, već iz nehaja, pa bi za bilo koju štetu nanesenu osiguraniku, prema stajalištu ovog suda, bio odgovoran I. tuženik, kao njegov osiguratelj. U konkretnom slučaju odgovornost drugotuženika nije propisana ni jednom odredbom Zakona o mirovinskom osiguranju, niti Zakona o obveznim odnosima pa je sud odbio tužbeni zahtjev u cijelosti.
14.Budući da su tuženici uspjeli u cijelosti u parničnom postupku sud im je dosudio parnični trošak temeljem članka 154.st.1. Zakona o parničnom postupku, odnosno prvotuženiku jer se drugotuženik nije odazivao niti tražio trošak. Prvotuženiku je priznat trošak sastava odgovora na tužbu u iznos od 200,00 €, za podnesak od dana 12.12.2024.g. u iznosu od 200,00 €, te zastupanje na ročištima od dana 8.siječnja 2025.g., 4.veljače 2025.g. te 18.veljače 2025.g. u iznosu od 200,00 € svaki odnosno ukupno 1.000,00 € te na to zbrojeni PDV od 25% tako da je ukupno 250,00 €, odnosno sveukupno 1.250,00 €.
15. Slijedom navedenog odlučeno je kao izreci presude.
Koprivnica, 27. veljače 2025.
Sudac
Darko Magdić
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi pismeno putem ovoga suda u tri istovjetna primjerka u roku od 15 dana, od dana dostave ili objave i uručenja ovjerenog prijepisa presude.
Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojemu se presuda objavljuje.
Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud će presudu dostaviti prema odredbama Zakona o parničnom postupku o dostavi pismena (čl. 335. st. 8., 9. i 11. Zakona o parničnom postupku).
Dostaviti:
1. HZMO Zagreb, A. Mihanovića 3, n/r pun. TSN preko e-oglasne ploče
2. Odvj. Hrvoje Lui, Zagreb, Zelinska 4-preko e-oglasne ploče
3. CS, [adresa]-preko e-oglasne ploče
