Republika Hrvatska
Županijski sud u Velikoj Gorici
Ulica Hrvatske bratske zajednice 1
Poslovni broj Gž-670/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugoga stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca, Vesne Gašparuš-Horvat predsjednice vijeća, Verice Kos sutkinje izvjestiteljice i Gorana Škugora člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja DĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupaju punomoćnici iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Mira Boban i Gordan Lolić, odvjetnicima u Splitu, protiv tuženika AĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Srđan Granić, odvjetnik u Splitu, radi utvrđenja i ispravka uknjižbe, odlučujući o žalbama stranaka protiv presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-1369/2023-19 od 20. lipnja 2024., u sjednici vijeća održanoj 27. veljače 2025.,
p r e s u d i o j e
I. Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja DĆ i potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-1369/2023-19 od 20. lipnja 2024. pod točkom I. izreke i pod točkom II. izreke za iznos od 3.062,50 eur.
II. Preinačava se navedena presuda pod točkom II. izreke za iznos od 7.250,00 eur i
Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženika AĆ za naknadom troškova parničnog postupka u iznosu od 7.250,00 eur.
III. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja DĆ za naknadom troškova žalbenog postupka u iznosu od 1.562,50 eur.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom je presuđeno:
"I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:
"Utvrđuje se da je tužitelj DĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], naspram tuženika AĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], vlasnik nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] Z. K. uloška [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], pa se ovlašćuje tužitelj na temelju ove presude, a po njezinoj pravomoćnosti, zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva nekretnine pri zemljišnim knjigama nadležnog suda, na svoje ime i to za 1/16 dijela cjeline, odnosno za cijeli njegov suvlasnički dio, sve u roku od 15 dana, a što je tuženik dužan trpjeti."
II.Dužan je tužitelj u roku od 15 dana, pod prijetnjom ovrhe, naknaditi tuženiku AĆ troškove ovog postupka u iznosu od 10.312,50 Eura sa kamatom koja teče od dana presuđenja isplate po stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena do 29. prosinca 2022., a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referenta stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke."
2. Protiv te presude žalbu je podnio tužitelj zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava s prijedlogom da se presuda preinači na način da se usvoji tužbeni zahtjev u cijelosti te naloži tuženiku da naknadi cjelokupni parnični trošak, uvećan za sastav žalbe i zatezne kamate. Za sastav žalbe i sudsku pristojbu na žalbu zahtijeva naknadu od 1.562,50 eur.
3. Žalba nije osnovana glede glavne stvari, a djelomično je osnovana glede odluke o troškovima parničnog postupka.
4. Predmetom ovog postupka je zahtjev tužitelja za utvrđenje da je vlasnik čest. zem. [katastarska čestica] iz z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], uz zahtjev za uknjižbu toga prava u zemljišnim knjigama. Tužbeni zahtjev tužitelj temelji na tvrdnji da je u zemljišnim knjigama na predmetnoj nekretnini upisan u 1/16 dijela, a tuženik AĆ 1/16, ali da je stvarni vlasnik te isključivi, samostalni i mirni posjednik cijele nekretnine tužitelj, a kao posjednik je upisan za 1/5 dijela cjeline zajedno s drugim članovima obitelji. Nadalje tvrdi da predmetna nekretnina u naravi predstavlja pašnjak, da je u isključivom posjedu tužitelja kroz više generacija, te da je tužitelj podjelom zaključenom unutar obitelji sa KĆ, BĆ i UĆ prije više od 20 godina ostao isključivi mirni i faktični posjednik nekretnine.
4.1. Za napomenuti je da je tužitelj, osim protiv tuženika AĆ, tužbu podnio protiv još 14 osoba, a u odnosu na neke od tih tuženika je pravomoćno odlučeno o tužbenom zahtjevu, dok je u odnosu na neke od njih tužba povučena, tako da je ostalo odlučiti samo o dijelu zahtjeva podnesenog protiv tuženika AĆ.
5. Tuženik AĆ se protivio tužbenom zahtjevu navodom da je suvlasnik i posjednik čest. zem. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u 436/4896 dijela od 1994., da je stekao suvlasništvo kupoprodajnim ugovorom od RĆ te da na njegov posjed nitko nije polagao pravo.
6. Ispitujući pobijanu presudu u okviru žalbenih navoda tužitelja, kao i po službenoj dužnosti, u smislu odredbe čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP), ovaj drugostupanjski sud nije našao da bi sud prvog stupnja počinio bilo koju povredu odredaba parničnog postupka na koje pazi po službenoj dužnosti, pa ni povredu iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP na koju sadržajem žalbe upire tužitelj. Pobijana presuda, naime sadrži razloge o odlučnim činjenicama, koji imaju podlogu u izvedenim dokazima te se može ispitati. Neosnovano upire tužitelj da je sud prvog stupnja odluku temeljio na dokazima koje je tuženik dostavio nakon zaključenja prethodnog postupka. Naime, svi dokazi izvedeni po prijedlogu tuženika, a odlučni za predmet spora, predloženi su prije zaključenja prethodnog postupka, a skica dostavljena vještaku Ivanu Barbaliću nakon očevida nije ni uzeta u obzir.
7. Nije osnovan ni žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, jer je sud prvog stupnja pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje relevantno za odluku.
8. Tako je sud prvog stupnja utvrdio:
-da je tuženik na čk.br. [katastarska čestica] pašnjak sa 1325 m2 iz z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upisan u 1/16 dijela na temelju rješenja Zemljišno-knjižnog odjela Općinskog suda u Splitu donesenog 29. veljače 2012. u postupku osnivanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] broj Z-8500/2005/5466,
-da je čkbr. [katastarska čestica] pašnjak sa 1325 m2 iz z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] formirana iz dijela čest. zem. [katastarska čestica] iz z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (stara izmjera), uknjiženog vlasništva ABC te dijela čest. zem. [katastarska čestica] iz z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (stara izmjera), uknjiženog vlasništva VĆ za 436/4896 dijela,
-da je tuženik AĆ kupoprodajnim ugovorom iz 1994. godine kupio dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u površini od 495 m2 od ABC te je rješenjem poslovni broj Z-12258/07 od 2. listopada 2007. Općinskog suda u Splitu upisan kao vlasnik za 436/4896 dijela čest. zem. [katastarska čestica], u novom z. k. ul. [broj ZK uloška], uz otpis te čestice iz Z. U. [broj ZK uloška] i brisanje ranijeg vlasništva LĆ za 306/4896 dijela i FĆ pok. DĆ za 130/4896 dijela,
-da je tužitelj u postupku osnivanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] izjavio da polaže pravo na kat. čest. [katastarska čestica],
-da je sporni dio čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na skici vještaka Zvonimira Rubića označen slovima A,B,C,K,J,A obojen žutom bojom površine 206 m2 dio stare čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],
-da je taj sporni dio na terenu vidljivo izdvojen podzidom na istočnoj strani i dijelom na sjevernoj strani,
-da je na očevidu utvrđeno da je predmetna nekretnina, pa i u spornom dijelu zarasla u gusto raslinje i nije obrađivana,
-da se prema iskazu tužitelja predmetna nekretnina ne obrađuje već 40 godina, da se prema iskazu svjedoka ĆĆ nekretnina ne obrađuje više od 70 godina i da nije vidio tužitelja da obrađuje tu zemlju,
-da tužitelj tvrdi da nekretninu ne obrađuje, ali da je redovito čisti, a nikad nikoga nije zatekao na parceli,
-da tuženik tvrdi da je nakon kupnje sporni dio nekretnine dolazio čistiti tri do četiri puta, ali je odustao, jer bi iznova sve zaraslo, a nikada nikoga nije zatekao na toj nekretnini,
-da ga je prije desetak godina tužiteljev sin pitao hoće li prodati nekretninu.
9. Na temelju ovih utvrđenja, a rukovodeći se načelom o teretu dokazivanja, prvostupanjski sud odbija kao neosnovan tužbeni zahtjev, jer da tužitelj nije dokazao u odnosu na sporni dio da bi vršio faktičnu vlast na nekretnini, neprekidno u razdoblju od 20 godina pa da nisu ispunjene pretpostavke za stjecanje vlasništva.
10. Ovako utvrđeno činjenično stanje nije dovedeno u pitanje ni žalbom tužitelja koji svoju ocjenu izvedenih dokaza suprotstavlja ocjeni prvostupanjskog suda, no ocjena tužitelja u izvedenim dokazima nema podlogu. Valja reći i to da je sud prvog stupnja pravilno zaključio da tužbeni zahtjev kojim zahtijeva utvrđenje vlasništva tužitelj temelji na dosjelosti, jer iz sadržaja tužbe i tužbenog zahtjeva ne proizlazi da se radi o tužbi za ispravak. Naime, u tužbi tužitelj ističe da je predmetna nekretnina uvijek bila u isključivom posjedu tužitelja, kroz više generacija, da nitko nije sporio pravo vlasništva, a on je podjelom unutar obitelji od prije više od 20 godina zaključenom sa KĆ, BĆ i UĆ ostao isključivi mirni i faktični posjednik predmetne nekretnine pa je sud prvog stupnja osnovano zaključio da je osnova stjecanja prava vlasništva posjedovanje kroz zakonom određeno vrijeme tj. dosjelost, iako tužitelj nije izričito naznačio dosjelost kao temelj stjecanja.
11. Odredbom čl. 114. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 – dalje: ZVDSP) propisano je da se vlasništvo može steći temeljem pravnog posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona, a čl. 114. st. 2. istog Zakona je propisano da je na temelju stavka 1. toga članka stečeno pravo vlasništva kada su ispunjene sve pretpostavke određene zakonom.
12. Odredbom čl. 388. st. 2. ZVDSP propisano je da se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ovoga Zakona prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka. Prema odredbi stavka 3. toga članka, rokovi za stjecanje i prestanak stvarnih prava određeni tim Zakonom, ako su bili počeli teći prije nego što je on stupio na snagu, nastavljaju teći u skladu s odredbom stavka 2. toga članka ali ne dulje nego što bi trebao isteći rok određen tim Zakonom ako bi počeo teći u času njegova stupanja na snagu.
13. Prema čl. 159. st. 1. ZVDSP, vlasništvo stvari stječe se dosjelošću samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Prema čl. 159. st. 2. ZVDSP samostalni posjednik čiji je posjed pokretne stvari zakonit, istinit i pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom 3 godine, a takav posjednik nekretnine protekom 10 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja. Prema čl. 159.st. 3. ZVDSP samostalni posjednik pokretne stvari kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom 10 godina, a takav posjednik nekretnine protekom 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja.
14. Prema odredbi čl. 219. st. 1. ZPP svaka stranka je dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika. Kako tužitelj tvrdi da je stekao vlasništvo predmetne čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pa i dijela u zemljišnim knjigama upisanog kao suvlasništvo tuženika AĆ, samostalnim, nesmetanim posjedovanjem koji traje više od 20 godina, to tužitelj mora dokazati postojanje pretpostavki za stjecanje prava vlasništva dosjelošću i to samostalnost posjeda određene kakvoće, zakonom predviđeno vrijeme trajanja takvog posjeda (točan početak i završetak dosjedanja), sposobnost posjednika da bude vlasnik određene stvari i sposobnost same stvari, kao i granice posjeda i površinu, s obzirom da se dosjelošću vlasništvo može steći samo na onoj površini koju netko drži u posjedu.
15. Iz dokaza izvedenih u prvostupanjskom postupku ne proizlazi da bi tužitelj bio u samostalnom posjedu spornog dijela kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], odnosno da bi vršila samostalne posjedovne čine na spornome dijelu, pa je sud prvog stupanja, jer sa sigurnošću nije utvrdio odlučnu činjenicu o posjedu predmetnog dijela primjenom pravila o teretu dokazivanja osnovano tužbeni zahtjev tužitelja odbio.
16. Svi drugi žalbeni navodi tužitelja nisu odlučni za odluku pa nisu posebno cijenjeni (čl. 375. st. 1. ZPP).
17. Tužitelj je izgubio parnicu pa je na temelju odredbe čl. 154. st. 1. ZPP dužan tuženiku AĆ naknaditi troškove izazvane vođenjem parnice. Međutim, odlučujući o visini troškova koji kao opravdani pripadaju tuženiku, sud prvog stupnja je djelomično pogrešno primijenio materijalno pravo, kako to ističe tužitelj.
18. Iz spisa proizlazi da je tužitelj podnio tužbu protiv 15 tuženika i u tužbi u odnosu na sve tuženike vrijednost predmeta spora naznačio iznosom od 200.001,00 kn, što sada iznosi 26.544,69 eur. Kako je tužitelj vrijednost predmeta spora naznačio u jednom iznosu za sve tuženike, u smislu odredbe čl. 37. st. 2. ZPP vrijednost predmeta spora se određuje tako da se naznačeni iznos od 200.001,00 kn, sada 26.544,69 eur podijeli sa brojem tuženika, pa u odnosu na svakog vrijednost predmeta spora iznosi 1.769,64 eur. Prema tome, iznos od 1.769,64 eur predstavlja osnovicu za obračun troškova parničnog postupka u odnosu na zahtjev tuženika AĆ za naknadom troškova parničnog postupka.
18.1. Slijedom toga, tuženiku AĆ za sastav odgovora na tužbu pripada 100 bodova po Tbr. 8. t. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/23 – dalje: Tarifa), po 100 bodova za zastupanje na ročištima od 6. ožujka 2019., 16. svibnja 2019., 29. siječnja 2020., 21. siječnja 2021., 12. svibnja 2021., 27. listopada 2021., 16. veljače 2022. i 1. lipnja 2023. (svako po Tbr. 9. t. 1. Tarife), 100 bodova za zastupanje na očevidu 14. listopada 2019. (po Tbr. 9. t. 7. Tarife), 25 bodova za zastupanje na ročištu 27. studenog 2018. (po Tbr. 9. t. 5. Tarife), po 100 bodova za sastav podnesaka od 28. veljače 2018 i 11. svibnja 2021., što sve uz vrijednost boda od 2,00 eur i PDV od 25 % iznosi 3.062,50 eur.
18.2. Preostali iznos od 7.250,00 eur na ime troškova postupka tuženiku je neosnovano dosuđen. Pri tome valja reći da je sud prvog stupnja neosnovano tuženiku priznao trošak zastupanja na ročištima od 6. ožujka 2029. i 22. rujna 2020., jer punomoćnik tuženika na ta ročišta nije pristupio, neosnovano je priznat trošak zastupanja za ročišta od 21. svibnja 2021. i 1. listopada 2023., jer ta ročišta, prema stanju spisa nisu održana, kao i trošak sastavljanja podneska od 19. listopada 2021., u kojem iznosi navode koje je mogao iznijeti u podnesku od 11. svibnja 2021.
19. Zbog svega navedenog je na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP valjalo kao neosnovanu odbiti žalbu tužitelja i potvrditi prvostupanjsku presudu pod točkom I. izreke i pod točkom II. izreke za iznos od 3.062,50 eur, a na temelju odredbe čl. 373. t. 3. ZPP presudu preinačiti za iznos od 7.250,00 eur i zahtjev tuženika za naknadom troškova postupka u tome iznosu odbiti kao neosnovan.
20. Odluka pod točkom III. izreke ove drugostupanjske presude se temelji na odredbi čl. 166. st. 1. i 2. ZPP u vezi čl. 154. st. 1. ZPP. Zahtjev tužitelja za naknadom troškova žalbenog postupka je odbijen kao neosnovan, jer je njegova žalba neosnovana glede glavne stvari.
U Velikoj Gorici 27. veljače 2025.
Predsjednica vijeća
Vesna Gašparuš-Horvat
