REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ZADRU

Dr. Franje Tuđmana 35

Poslovni broj: Pp-2341/2022-13

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru, po sutkinji Nediljki Dereti, na temelju prijedloga sudske savjetnice Petre Barać, uz sudjelovanje zapisničarke Mihaele Žerjav, odlučujući u prekršajnom predmetu protiv prvookrivljenog AI zbog prekršaja iz članka 14. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“ broj: 5/1990., 30/1990., 47/1990., 29/1994., 114/2022.) i drugookrivljenog RI zbog prekršaja iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, u povodu optužnog prijedloga Policijske uprave zadarske, Druge policijske postaje Zadar, KLASA: 211-07/22-5/10424, URBROJ: 511-18-08-22-1 od 24. travnja 2022., nakon provedenog žurnog postupka, 27. veljače 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Na temelju članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018., 114/2022.)

prvookrivljeni AI, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin pok. A i R, djev. N, rođen **.**.1959. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, NKV, umirovljen, lošeg imovinskog stanja, oženjen, otac jednog djeteta, prekršajno osuđivan

o s l o b a đ a  s e  o p t u ž b e

da bi dana 23.04.2022. godine (subota) oko 18:00 sati u Murvici Gornjoj u ulici Hrvatskih branitelja 50 u dvorištu obiteljske kuće dakle na javnom mjestu AI narušio javni red i mir vrijeđajući moralne osjećaje građana tako da kada je uočio da su ga njegovi susjedi NI (1978) i KI (1968) koji su radili u polju nasuprot njegove kuće vidjeli, pokazao im svoje spolovilo, te se okrenuo, sagnuo se, skinuo hlače, te se u više navrata rukom udarao po goloj stražnjici,

čime da bi počinio prekršaj opisan i kažnjiv po članku 14. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

II. Na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona

drugookrivljeni RI, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin AI i K, djev. H, rođen **.**.2002. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, SSS, autolimar, samozaposlen, lošeg imovinskog stanja, neoženjen, bez djece, prekršajno osuđivan

o s l o b a đ a  s e  o p t u ž b e

da bi dana 23.04.2022. godine (subota) oko 19,00 sati u Murvici Gornjoj, ulica Hrvatskih branitelja u plasteniku u polju dakle na javnom mjestu RI je narušio javni red i mir na naročito drzak i nepristojan način tako da je došao u plastenik gdje su se nalazili NI (1978) i KI (1968), te nezadovoljan što su isti neposredno prije prijavili njegovog oca policiji, napao ih riječima vičući "platit ćete mi za ovo, ovo nije završilo sad je tek počelo, koštat će vas", da bi se potom vičući obratio NI "kurvo jedna lažljiva, majku ti jebem kurvo platit ćeš mi za ovo kurvetino", što je ponovio u više navrata, te pokušao fizički nasrnuti na nju u čemu ga je spriječio HI, nakon čega je otišao kući i prestao s daljnjim narušavanjem javnog reda i mira,

čime da bi počinio prekršaj opisan i kažnjiv po članku 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

III. Na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona troškovi postupka padaju na teret proračunskih sredstava ovog suda.

Obrazloženje

1. Policijska uprava zadarska, Druga policijska postaja Zadar je 24. travnja 2022. podnijela protiv okrivljenika optužni prijedlog, gornjeg broja, zbog prekršaja činjenično opisanih i pravno označenih kao u izreci presude.

2. S obzirom na to da su okrivljenici dovedeni na ovaj sud po policijskim službenicima, uz izvješće o uhićenju, to je protiv istih proveden žurni postupak.

3. Pozvani da se očituju o krivnji za prekršaj koji im se optužnim prijedlogom stavlja na teret, okrivljenici su se izjasnili da se ne smatraju krivim.

4. Na ročištu 17. veljače 2025. (list spisa 57) prvookrivljeni AI je iskazao da u cijelosti ostaje pri pisanoj obrani od 13. veljače 2025. Dodaje i ističe da je ovo sve jedna velika izmišljotina i da su im na ovaj način, njemu i njegovoj obitelji, narušili ugled, a zbog čega je njegova supruga otišla u prijevremenu mirovinu samo kako bi izbjegla upite o ovoj situaciji. NI nije psihički zdrava osoba, a to se manifestiralo i na njezinoj djeci. U životu do sada nije kažnjen i nikada ne bi učinio ovo što mu se stavlja na teret. Bio je u dvorištu svoje kuće i na mobitelu sam slušao glazbu, a NI i KI koji su bili u svom dvorištu su mislili da ih snima. Sjeća se da je u jednom trenutku došao njegov susjed HI i upitao ga što je to bilo, što mu nije bilo jasno jer nije znao o čemu govori, na što mu je rekao da se svukao, što ga je zaprepastilo jer takvo što nikada ne bi napravio. Nakon toga je ubrzo došla i policija te su mu rekli da mora poći s njima u stanicu, da je narušavao javni red i mir. Također ističe da je rekao da će, ako treba, otići u Crkvu svetog Šime i zakleti se da se to nije dogodilo, da bi dva dana nakon čuo od susjeda da mu je KI rekao da on nije vidio njegovo spolovilo, već da ga je vidjela njegova žena. Također ističe da su odnosi njega i njegovih susjeda NI i KI narušeni, i to još odavno, jer su mu pokojnog oca i strica novčano krali.

5. U pisanoj obrani od 13. veljače 2025. (list spisa 35-37) prvookrivljeni AI je naveo da u cijelosti poriče učin ovog prekršaja, te ističe da su to lažne insinuacije i grube neistine od strane NI i njezinog supruga KI, također napominje da više godina nisu u dobrim susjedskim odnosima, a koji nisu rezultirali nikada bilo kakvom međusobnom svađom. Iz optužnog prijedloga i njegovog činjeničkog opisa radnje prekršaja za koje se primjenjuje članak 14. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, kao zakonskog obilježja prekršaja, proizlazi da se prvookrivljeni u tom trenutku nalazio u dvorištu obiteljske kuće. Dakle, u ovom konkretnom slučaju se ne radi kako se to navodi u činjeničnom opisu o javnom mjestu, već o fiktivnom javnom mjestu dvorište privatne kuće, koja po svojoj namjeni nisu javna mjesta, a niti bi se takva radnja koja mu se stavlja na teret mogla vidjeti ili na koji bilo drugi način dostupna javnog jer je dvorište ograđeno u unutar istog ima dosta stabala voćki, niskog i visokog grmlja. Kod utvrđivanja ovih fiktivnih javnih mjesta postoje značajne poteškoće. Dakle, kod podnošenja optužnog prijedloga za pokretanjem prekršajnog postupka u ovom korektnom slučaju, a što nije učinjeno od strane ovlaštenog tužitelja policije, moraju se u činjeničnom opisu prekršaja utvrditi okolnosti koje su postojale u vrijeme izvršenja radnje prekršaja, kao što su vidljivost, vremenske prilike, konkretna udaljenost od okrivljenika i NI i KI, način i intenzitet izvršenja prekršaja što se u krajnjem slučaju može zahtijevati i uviđajem ili rekonstrukcijom. U ovom slučaju mora se točno utvrditi jačina i sadržaj, odnosno intenzitet uznemirenosti i nelagode, njegovo trajanje da bi kod bračnog para NI i KI izazvalo upravo uznemirenost i nelagodu kao subjektivne strane prekršaja iz članka 14. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, dakle namjera počinitelja okrivljenika mora obuhvaćati zakonsku posljedicu ponašanja – cilj za nastankom osjećaja uznemirenosti i nelagode. U ovom slučaju nema elemenata za tvrdnju tužitelja i NI i KI da je prvookrivljeni upravo išao u tom cilju već naprotiv ako je to učinjeno od strane prvookrivljenika, a što nije istina, je da odvrati neprestano i neopravdano gledanje u njegov Zakonom i Ustavom zaštićen prostor što on radi unutar svojeg privatnog dvorišta i doma, ako su obavljali radove u svom polju što stalno svojim pogledima imaju provocirati ukućane prvookrivljenika i njega samog. Navodi da u članku 14. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira koji se prvookrivljeniku stavlja na teret nije prekršaj niti su navedeni elementi uznemirenosti i nelagoda, zakonska obilježja ovog prekršaja, već omalovažavanje moralne osjećaje građana. Moral, po pravnom tumačenju shvaćamo kao opće prihvaćeni standard društvenog ponašanja, Neće se raditi o ovom prekršaju ako se vrijeđanje odnosi na moralne osjećaje građana osoba koji imaju strože zahtjeve glede moralnosti. Radnje prekršaja koja je dana alternativno, vrijeđanje ili omalovažavanje u pravilu predstavlja ponašanje koje znatnije odstupa od stavova sredine gdje se radnja odvija, a kojim se grubo vrijeđa osjećaj stida. U praksi je najčešći slučaju razgolićavanja-golo tijelo, seksualni egzibicionizam i bludne radnje. U ovoj prekršajnoj stvari prekršaj koji se prvookrivljeniku stavlja na teret nije prekršaj kako je to pravno kvalificirano, te radnje da ih je okrivljenik i počinio, a što nije, nije prekršaj, te se predlaže sudu da okrivljenika za prekršaj činjenično i pravno opisan u optužnom prijedlogu oslobodi optužbe jer prekršaj koji mu se stavlja na teret nije prekršaj.

6. Na ročištu 17. veljače 2025. (list spisa 57-58) prvookrivljeni RI je iskazao da u cijelosti ostaje pri svojoj pisanoj obrani od 13. veljače 2025. te se pridružuje navodima svog oca, prvookrivljenog AI. Dodaje da je u optužnom prijedlogu pogrešno napisano da je navedene prigode bio u plasteniku u polju, već je bio na glavnoj cesti koja vodi u polje i s njim je bio HI. Sve što im je rekao je da nije u redu da mu oca odvodi policija na takav način. Također dodaje da je njegova majka JI upitala NI zašto to čini, na što je NI počela trčati za njom, na što ju je njen suprug KI pozvao da dođe nazad. Nakon toga svega im se obratio. Uopće nije ulazio u plastenik i cijelo vrijeme je bio na glavnoj cesti.

7. U pisanoj obrani od 13. veljače 2025. (list spisa 37-39) drugookrivljeni RI je naveo da iz činjeničnog opisa i mjesta navedenog njegovog počinjenja prekršaja proizlazi da je "došao u plastenik". Dakle, radilo bi se o nekakvom zatvorenom prostoru u kojem su zasađeni neki poljoprivredni proizvodi voće-povrće, određenja pojma javnog mjesta čini se ovisnim o većim ili manjim mogućnostima pristupa javnosti. Kod ovakvog mjesta prekršaja u optužnom prijedlogu nužno je utvrditi okolnosti koje su postojale u vrijeme izvršenja radnje prekršaja i sam intenzitet prekršaja koji mu se stavlja na teret iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Kako se to navodi u optužnom prijedlogu, razlog njegovog dolaska u plastenik, gdje su se nalazili NI i KI, je nezadovoljstvo i uznemirenost njihovog prijavljivanja oca AI policiji koja ga je privela u Policijsku postaju i zadržala u pritvoru. Iz činjeničnog opisa prekršaja proizlazi da je on narušavao javni red i mir na naročito drzak i nepristojan način, i da ih je napao riječima vičući: "Platit ćete mi za ovo, ovo nije završilo, sad je tek počelo i koštat će vas", da bi se potom obratio vičući NI: "Kurvo jedna lažljiva, majku ti jebem kurvo platit ćeš mi za ovo kurvetino". Članak 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira koji mu se stavlja na teret sadrži kvalificirani oblik prekršaja iz članka 13. i 17., a u pojedinim slučajevima i članka 14 i 21. "Naročito drsko i nepristojno ponašanje je ono koje svojim intenzitetom nadilazi zadnje iz čl. 13 i 17 i dr. Značajnu ulogu u ocjeni ponašanja ima način izvršenja radnje, prisutnost osoba prilikom izvršenja radnje, kao i odnos osobama ovdje NI i KI prema kojima je navodna radnja izvršenja." Tako se pri tumačenju odredbe članka 6 Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira mora imati stalno na umu da Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira služi zaštiti određenih vrijednosti, pa je zato uvijek potrebno za ispravno tumačenje točno znati što je objekt zaštite. Osim toga, važan je opseg zaštite koji se u određenoj normi pruža zaštićenom dobru, jer i to određuju granice do kojih se može ići u tumačenju: značenja fragmentiranog karaktera Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira za tumačenje njegovih propisa. Isto je tako za tumačenje značenja i predviđena kazna, posebno za utvrđivanje odnosa između više zakonskih bića djela; često upravo visina predviđene kazne pokazuje u kakvim su odnosima dva ili više zakonskih bića. Radnja prekršaja iz ovog prekršajnog članka može predstavljati i radnju izvršenja sljedećih kaznenih djela "teška tjelesna ozljeda", "učestvovanje u tučnjavi", a posebice "nasilničko ponašanje". Naročita drskost u ponašanju i njezino ponavljanje u vidu prekršaja nameće potrebu za kaznenim progonom za kazneno djelo "nasilničkog ponašanja". Navodi da nikada u svom životu nije kažnjen za bilo koji prekršaj ili kazneno djelo nasilničkog ponašanja, niti da je kažnjen novčanom kaznom za bilo koji prekršaj. Dakle, kod ovakvog njegovog navodnog ponašanja u samom plasteniku moraju se utvrditi sve okolnosti izvršenja samog ovog prekršaja čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, njegov prijašnji život i njegovo ponašanje, kao i njegove sklonosti takvom ponašanju i iživljavanju, samo da ih je pitao što su mu to učinili od oca i zašto, jer su NI i KI skloni iznošenju neistina i raznim konstrukcijama i u samom selu nitko od seljana nema nikakvog posla. Navodi da nije nikada nikoga u životu grubo vrijeđao, a što bi obuhvaćalo teške oblike na čast i ugled druge osobe, kao i teže povrede osjećaja druge osobe. Grubo zlostavljanje znači primjenu takvih postupaka koji izazivanju fizičke i psihičke nelagodnosti u većoj mjeri, sam intenzitet i njegovo trajanje. U ovom slučaju možda bi se radilo o običnoj uvredi, i njegova izjava bi morala biti ozbiljna, jer ako se smisao i forma izjave očito ne poklapaju nema niti bića djela uvrede koje se goni privatnom tužbom. Ovakvom prekršajno-pravnom kvalifikacijom njegovog ponašanja opisanog u članku 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, podnositelj optužnog prijedloga je u potpunosti pogrešno pravno kvalificirao, jer njegova navodna radnja prekršaja ne spada u pravnu kvalifikaciju navedenog članka, odnosno njegove radnje ne čine zakonsko-pravne elemente prekršaja koji mu se stavlja na teret. Slijedom svega gore iznesenog predlaže da prekršajni sud u cijelosti prihvati njegovu pisanu obranu te ga presudom oslobodi krivnje za prekršaj koji mu se optužnim prijedlogom tužitelja stavlja na teret.

8. Sud je u dokaznom postupku ispitao svjedoke NI (list spisa 58- 59), KI (list spisa 60-62), JI (list spisa 63-64) i HI (list spisa 68-69) te pročitao izvješće Policijske uprave zadarske, Druge policijske postaje Zadar od 23. travnja 2022. (list spisa 4), izvješće o uhićenju (list spisa 15-16, 17-18) i zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu (list spisa 19, 20). Na kraju dokaznog postupka pročitani su izvaci iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa za okrivljenike (list spisa 51-52, 53-54).

9. Nakon provedenog postupka sud nije utvrdio dokazanim da bi prvookrivljeni AI počinio prekršaj iz članka 14. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, dok je utvrdio da djelo koje se drugookrivljenom RI stavlja na teret nije prekršaj iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

10. Sud je u postupku primjenjivao odredbe Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“ broj: 5/1990., 30/1990., 47/1990., 29/1994., 114/2022.) jer je isti najblaži za okrivljenike u smislu članka 3. Prekršajnog zakona.

11. U odnosu na prvookrivljenog AI: člankom 14. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira propisano je da će se onaj javnom mjestu vrijeđa ili omalovažava moralne osjećaje građana kazniti za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 20,00 do 100,00 eura ili kaznom zatvora do 30 dana.

12. Dakle, javnost mjesta je obilježje prekršaja iz članka 14. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Prema zakonu, prekršaj se čini na javnom mjestu ako se na tom mjestu vrijeđaju ili omalovažavaju moralni osjećaji građana. Javnost mjesta se prosuđuje po tome je li radnja počinjenja dostupna javnosti, odnosno je li se čula ili vidjela sa javnog mjesta.

13. Stoga je prije svega u postupku trebalo utvrditi element javnosti mjesta.

14. Prema recentnoj sudskoj praksi, dvorište obiteljske kuće spada u tzv. fiktivna javna mjesta koja po svojoj namjeni nisu javna mjesta, ali pod određenim uvjetima to mogu biti. Javnost takvog mjesta prosuđuje se po nastaloj posljedici na javnom mjestu. Stoga i djelo izvršeno na takvom mjestu može imati obilježja prekršaja, pod uvjetom da se radnja izvršenja reflektira na javnom mjestu. Dakle, iako dvorište privatne kuće nije javno mjesto, okolnosti koje su postojale u vrijeme izvršenja prekršaja, a koje su činile dostupnim radnju javnosti, bilo da su izložene pogledu javnosti, bilo da je posljedica nastupila na javnom mjestu, mogle su dvorište privatne kuće u takvim okolnostima učiniti javnim mjestom (tako Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u presudi poslovnog broja: Ppž-12225/2022-2 od 8. kolovoza 2023.).

15. U vezi navedenog, na sjednici Odjela za prekršaje iz područja javnog reda i mira i javne sigurnosti Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske održanoj 12. listopada 2022. zaključeno je: „Ukoliko je prekršaj počinjen na tzv. fiktivnom javnom mjestu, u činjeničnom opisu mora biti navedeno (opisano) da se ponašanje okrivljenika reflektiralo, znači da je bilo vidljivo ili čujno, na neograničenom javnom mjestu. Bez te okolnosti u činjeničnom opisu, djelo ne bi bilo prekršaj. Pritom, naravno, ta okolnost može biti na bilo koji način opisana (…) a može biti i samo navedeno da se radnja reflektirala na neograničenom javnom mjestu.“

16. Prvookrivljenom AI se optužnim prijedlogom stavlja na teret da bi 23. travnja 2022. godine oko 18:00 sati u [adresa], u [adresa], u dvorištu obiteljske kuće, narušio javni red i mir vrijeđajući moralne osjećaje građana tako da kada je uočio da su ga njegovi susjedi NI i KI, koji su radili u polju nasuprot njegove kuće vidjeli, pokazao im svoje spolovilo, te se okrenuo, sagnuo se, skinuo hlače, te se u više navrata rukom udarao po goloj stražnjici. Stoga je tužitelj u činjeničnom opisu ispravno označio javnost mjesta opisujući da se inkriminirana radnja prvookrivljenog AI reflektirala, u smislu da je bila vidljiva, na neograničenom javnom mjestu (polju).

17. Sud je nadalje u postupku trebao utvrditi je li prvookrivljeni AI narušio javni red i mir vrijeđajući ili omalovažavajući moralne osjećaje građana na način kako mu se to optužnim prijedlogom stavlja na teret.

18. S obzirom na obranu prvookrivljenog AI, sud je radi razjašnjenja spornih odlučnih činjenica ispitao svjedokinju NI koja je iskazala da su suprug i ona te prilike bili u plasteniku koji je blizu njihove kuće i presađivali sadnice te je slučajno podignula glavu, kada je vidjela AI kako drži mobitel u ruci i fotografira je. Pitala je svog supruga KI da što radi, da je fotografira, na što ga je KI rukom upitao što radi. U tom trenutku je AI skinuo hlače i pokazao im stražnjicu. Ubrzo nakon je podigao hlače i otišao s ovcama. Nakon toga je otišla doma i nazvala policiju. Nakon što je policija došla i nakon što su odveli AI, počeo je teror od strane njegovog sina RI i njegove supruge. Njegova supruga je vikala na nju riječima: "Laže kurva", što je ponovila nekoliko puta, da bi potom RI došao i vikao: "Plakat ćeš ti i svi tvoji", vikao je: "Kurvetino, kravetino" i krenuo je prema njoj da će je tući. U tom ga je spriječio HI koji se tu nalazio. Ona se tada još uvijek nalazila na glavnoj cesti jer je bila krenula prema svom suprugu u plastenik u kojem se nalazio. Nakon toga je morala piti tablete za smirenje od silnog šoka i uznemirenosti. Nazvala je policiju, bilo je strah jer su oni inače lovci i zna da imaju oružje, pa stoga ističe da nije zvala policiju da joj RI prijeti oružjem, već samo da joj prijeti, a potom je rekla i da ima oružje. Policija je ponovno došla i odvela RI, a JI nisu mogli odvesti jer nisu imali mjesta u zatvoru, međutim rekli su da ih nazove ako se njezino ponašanje ponovi. Na upit suda, svjedokinja je pojasnila da je prvookrivljeni AI skinuo hlače, pokazao stražnjicu, a nakon toga se okrenuo prema njoj tako da ga je vidjela i sprijeda i straga te da je točno da se udarao po stražnjici. Ispred njegove kuće se nalazi glavna cesta pa onda polje u kojem se nalazi njihov plastenik, dok je njihova kuća malo udaljena od kuće AI. Na upit prvookrivljenog AI zašto odmah u svom iskazu nije izjavila da je pokazao svoje spolovilo, već tek po upitu suda, svjedokinja je iskazala da nije mislila da je to bitno jer je golotinja njoj golotinja, a kao što je ranije rekla, nakon što je pokazao stražnjicu, okrenuo se prema njoj i dok je podizao hlače, vidjela je njegovo spolovilo, a kasnije se po selu hvalio kako su pozvali policiju od šoka kada su vidjeli njegovo spolovilo.

19. Svjedok KI je iskazao da su kao i inače radili u plasteniku sa sadnicama i u jednom trenutku je došla njegova supruga koja mu se požalila da AI cijelo vrijeme gleda u nju i da joj je neugodno. Također je rekla da ju fotografira mobitelom, na što se ustao na noge i pitao ga: "Što to radiš?". Ubrzo nakon toga AI je skinuo hlače i pokazao stražnjicu, a moglo se vidjeti i spolovilo. Njemu je to bilo tako uznemirujuće da nije mogao vjerovati što vidi. NI je došlo slabo i otišla je u kuću te mu je rekla da će ga prijaviti policiji, na što joj je rekao da radi što hoće. Nedugo nakon toga došla je njegova supruga JI i počela vikati: "Vidi, vidi, ćaći su pale gaće", da bi ubrzo nakon toga došla i policija. Nakon što su ga odveli, vratili su se svom poslu. U jednom trenutku je nastala buka, njegova žena je počela vikati: "Kurvo, kravo, što si napravila" i pitala ga što ga je to žena nagovorila da laže. Ona je očito mislila da on nije bio tu i vidio što je njezin suprug AI napravio. Kada joj je rekao da je i on bio tu i sve vidio, iznenadila se. I ona i njezin sin RI vikali su da će platiti za sve ovo i uporno su njegovu suprugu vrijeđali riječima: "Kurvo" i "Majku ti jebem". U jednom trenutku su oboje poletjeli prema njegovoj ženi, da bi se tu našao HI i spriječio RI. Ističe da se uznemiravanje nastavilo i nakon, dok su imali mjeru zabrane približavanja, pa bi se tako namjerno vozili ispred njihove kuće, ali kako se radi o glavnoj cesti, policija tu nije mogla napraviti ništa, a nakon što je isteklo trajanje mjere, AI bi se svaki put kada bi vidio njegovu suprugu počeo nakašljavati i hvatati za međunožje. On i njegov sin govore po selu da lažu, a AI se čak hvalio da su ostali šokirani nakon što su vidjeli njegov "alat". To se hvalio, između ostalog, i njegovom nećaku ŽI. Dodaje i da je AI i ranije bio nasilan u smislu da je tako napao i vrijeđao i njegovu nevjestu J. Također ističe da oni njih nisu prijavili za prijetnju oružjem, već samo za prijetnju, a znaju da imaju oružje jer je RI lovac, pa su se opravdano prestrašili. Nakon što je RI otišao u kuću, njegova supruga se bojala za sigurnost svoje djece i nakon toga je potražila liječničku pomoć jer je bila u teškom stanju zbog čega je i primala terapiju. Dvorište njihove kuće je ograđeno nekakvom mrežom, ali se unatoč tome sve može vidjeti s glavne ceste, a inače ih dijeli put. Nije mu jasno zašto se nakon tog događaja nije ispričao pa bi sve i povukli, već naprotiv bi se ispred njegove supruge NI hvatao za međunožje. On ga je osobno vidio kako se hvata za međunožje i da ne zna zašto laže i zašto ne kaže razlog svog ponašanja.

20. Svjedokinja JI je iskazala da ju je dva dana prije tog događaja NI slikala mobitelom dok je prolazila javnim putem i pokazala joj srednji prst, da bi im nakon toga Ivičin brat zagradio put, koji je inače javni put i svi se njime služe, nakon čega su zvali policiju pa su AI samo opomenuli. Tog dana, **.**.2022., AI je sjedio u dvorištu na stolici i slušao glazbu na mobitelu, a ona je primijetila kako se KI i NI stalno okreću prema njima i gledaju. Također je primijetila da im smeta kada se smiju i pjevaju pa im zato prigovaraju. U jednom trenutku AI je ugasio mobitel, uzeo motiku i počeo kopati krumpire, nakon čega je došao HI i upitao ih što se to dogodilo, da KI priča po selu da je AI pokazao svoju stražnjicu i da oni od toga povraćaju. Nije joj bilo jasno o čemu govori. Ubrzo je došla policija i rekli su da već drugi put dolaze zbog njega i da ga sada moraju odvesti u stanicu. Sjeća se da je nakon toga otišla zatvoriti kokoši kod staklenika i srela je Ivičinu mater i KI i pitala je što je to nevjesta napravila, pritom je mislila na NI, da bi NI izašla i krenula put mene, dok ju je KI dozivao natrag. S obzirom na to da je radila kao spremačica u policiji, to je sve uznemirilo i nanijelo joj veliku sramotu. Tada je cijelo vrijeme bila sa svojim suprugom. RI je došao naknadno, kada je čuo kako NI viče na nju. RI je rekao da neće na tome ostati, što su to napravili i nanijeli sramotu njegovom ocu i svima njima. Otišli su u kuću, a nakon toga je došla policija i odvela RI. Ona tada nije rekla da su njenom suprugu pale hlače. Izmišljaju jer ih ne vole, a sve je ovo na kraju dospjelo i u novine. Smatra bitnim istaknuti i da je NI isto tako imala situaciju pa je zvala vatrogasce da je jednoj želi u selu, sada pokojnoj, SI, gori štala, a što uopće nije bila istina. I sjeća se da ju je također maltretirala. Može se pitati bilo koga u selu o njenom ponašanju, a isto tako smatra bitnim reći da se sve ovo radi zbog ljubomore jer su njih troje sve postigli sami svojim trudom.

21. Svjedok HI je iskazao da nije nazočio događaju koji se odnosi na AI no sjeća se da mu je KI rekao da se AI skinuo gol, što je odmah prenio AI. Bio je prisutan kada je RI, ljut jer su mu oca priveli, stajao na cesti i vikao na KI, NI i Ivičinu majku, no isto tako su oni vikali na njega, i to više nego što je on vikao, a to nisu bile nikakve uvredljive psovke, više nešto u smislu: "pizda ti materina". RI je stajao na cesti, na početku njegovog posjeda koji je nekih 20 metara udaljen od posjeda obitelji KI. Nije bilo prijetnji ni s jedne ni s druge strane, već klasične dalmatinske psovke. Sjeća se da je Ivičina majka najviše vikala i psovala. RI je te prilike bio sam. Došao je do RI i rekao da se ne da isprovocirati i da ode, a on se s njim složio i odmah otišao. Ističe da se radi o finom i kulturnom momku koji samo radi svoj posao, a koji je stvorio iz ničega, i da nije agresivan, a to ističe jer osim što ga poznaje, radi kao zaštitar i u svom dosadašnjem poslu imao je prilike upoznati svakakve karaktere ljudi. RI je inače tih i miran, ali je sasvim životno da je te prilike bio ljut jer su mu oca odveli u zatvor. On bi vjerojatno puno gore reagirao. Ističe da s obitelji KI uvijek postoje nekakvi problemi i da su do sada 100 puta zvali policiju. I on sam je imao sukob s njima. Misli da se tu radi o mržnji od prije. Također smatra da je NI labilnih živaca. Tako bi NI dobacivala svakakve riječi Darkovoj ženi, fotografirala je, a njegova žena to nikada nije prijavila. Od tog događaja s njim ne razgovaraju, već tri godine, iako su prije toga bili u koliko-toliko normalnim odnosima. Isto tako ističe da se s udaljenosti gdje se nalazi njihov plastenik, a ujedno i njegov posjed, ne može jasno vidjeti određeni dio tijela ili pak cijela osoba, već samo silueta, a uz to je dvorište AI ograđeno zidom od metra i pol te živicom, tu se nalazi i veliko stablo, nekada su parkirani bageri, a sve to gledano u smjeru plastenika obitelji KI odnosno u smjeru njegovog posjeda pa mu je nejasno kako bi išta s te udaljenosti mogli vidjeti. Isto tako ističe da bi ga jako rastužilo da RI bude proglašen krivim jer to zaista nije zaslužio. Naveo je da nije točno da bi RI pokušao fizički nasrnuti na NI. Bio je na udaljenosti nekih 20 metara od njihovog plastenika, točnije stajao je na cesti, pa se i tu može vidjeti iskonstruiranost njihovih navoda kada govore da bi RI došao u njihov plastenik prijetiti im. Također nije točno da se s RI nalazila i njegova majka jer je RI tada bio sam.

22. Sud je cijenio istinitim iskaz prvookrivljenog AI jer je isti iskazivao iznimno uvjerljivo, ukazujući na dugotrajnu narušenost njegovih odnosa s obitelji KI kao motiv za predmetne optužbe, a nije zanemarivo niti da je prvookrivljeni AI inzistirao na gledanju u oči svjedoka KI dok je ovaj iskazivao.

23. Iako svjedok HI nije imao neposredna saznanja o događaju koji se prvookrivljenom AI stavlja na teret, isti je iskazivao i o pozadini odnosa obitelji AI i obitelji KI kao i o općenitom ponašanju obitelji KI u smislu svakojakih prijavljivanja policiji, ne samo u odnosu na AI, već i u odnosu na njega, ali i druge.

24. Svjedokinja JI je potvrdila navode svog supruga prvookrivljenog AI da isti navedene prigode nije skidao hlače niti pokazivao svoju stražnjicu i spolovilo NI i KI, uvjerljivo opisujući cijeli događaj, pri čemu je tijekom svog iskazivanja, zbog potresenosti i uznemirenosti od ovog događaja, plakala. Svjedokinja JI je također iskazivala o narušenosti njihovih odnosa s obitelji KI, kao i o narušenosti odnosa obitelji KI s drugima, o čemu da mogu potvrditi ljudi iz sela. Iako je svjedokinja supruga prvookrivljenog AI, i time izravno zainteresirana za ishod ovog postupka, sud je njezin iskaz ocijenio istinitim i uvjerljivim.

25. Iskazi svjedoka NI i KI su u međusobnom suglasju kada isti navode da bi im prvookrivljeni AI navedene prigode pokazao stražnjicu i spolovilo, a isti su u postupku iskazivali uvjerljivo.

26. Stoga, s jedne strane svjedoci NI i KI suglasno opisuju predmetni događaj, uvjerljivo iskazujući, no isto tako zbog dugotrajno narušenih odnosa, imaju motiv lažno teretiti prvookrivljenog AI. S druge strane, iako je iskaz svjedokinje JI suglasan s iskazom prvookrivljenog AI, koje iskaze je sud cijenio uvjerljivima, ista također ima razloga svjedočiti u njegovu korist budući da je kao njegova supruga izravno zainteresirana za ishod ovog postupka. Nadalje, svjedok HI nije neposredno nazočio samom događaju, već o istom ima saznanja jedino po kazivanju KI, dok drugih nepristranih svjedoka spornog događaja nema.

27. U zakonitom dijelu izvješća Policijske uprave zadarske, Druge policijske postaje Zadar od 23. travnja 2022. navodi se da su 23. travnja 2022. u 18:25 sati od operativnog dežurstva Policijske postaje Zadar upućeni u [adresa] po dojavi NI da ima problema sa susjedima. Preostali dio izvješća, kojim se prepričava sadržaj obavijesnih razgovora s NI i KI te prvookrivljenim AI, sud nije čitao u dokaznom postupku jer u tom dijelu nije zakonit dokaz.

28. Sud u dokaznom postupku nije čitao zapisnike o ispitivanju svjedoka NI i KI jer isti nisu sastavljeni na propisan način pa kao takvi nisu zakoniti dokazi.

29. Presudu kojom se okrivljenik proglašava krivim sud će izreći ako nedvojbeno utvrdi da je okrivljenik počinio prekršaj za koji je optužen. Prema stajalištu sudske prakse (VSRH, I Kž-406/1998-3 od 2. listopada 2002.) "in dubio pro reo" znači da se postojanje jedne takve činjenice, koja je za okrivljenika povoljnija, utvrđuje već i onda, kada je vjerojatnost njenog postojanja samo osnovana, pa dakle takva činjenica ne mora biti izvjesna, za razliku od odlučne činjenice koja ide na teret optuženiku, koja mora biti utvrđena do takve izvjesne mjere da čak ne postoji ni mogućnost postojanja neke druge činjenice koja bi ovu prethodnu isključila. Njegova krivnja mora biti pouzdana, sigurna i ne smije ostavljati nikakvu dvojbu.

30. Kada postoje proturječni dokazi, dakle i oni čiji sadržaj upućuje kao i oni čiji sadržaj ne upućuje na postojanje neke odlučne činjenice, tada sud mora ocijeniti koji je od tih dokaza vjerodostojan i na temelju te ocjene donijeti odluku. Takvo postupanje suda slijedi iz dužnosti svestranog raspravljanja predmeta i dužnosti savjesne ocjene dokaza „pojedinačno i u vezi s ostalim dokazima“. Tek ako nakon takvog postupanja nije moguće otkloniti dvojbe oko (ne)postojanja neke odlučne činjenice, sud će primijeniti pravilo „in dubio pro reo“. Radi se, dakle, o pravnologičkom pomagalu, a ne o dokaznom pravilu ili načelu, koje se primjenjuje tek ako dvojbe oko postojanje neke odlučne činjenice nije moguće otkloniti i tada se (ne)postojanje takve činjenice uzima u korist okrivljenika (I Kž-us 94/13., III Kr 222/10.). Drugim riječima, kod postojanja proturječnih dokaza, pogrešno je postupanje koje bi u svojoj srži imalo zaključak da zbog proturječnosti dokaza nije moguće utvrditi neku odlučnu činjenicu pa tada u sumnji odlučiti u korist okrivljenika. Sumnja postoji tek kada iz dokaza nije moguće izvesti zaključak o (ne)postojanju neke pravno odlučne činjenice ili kada dokaz dopušta mogućnost zaključiti da neka činjenica postoji, ali i da ne postoji. Tek tada se radi o dvojbi koju rješava navedeno pravnologičko pomagalo (Iz odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske, I Kž-139/15-4 od 28. travnja 2015.).

31. Stoga kako nakon provedenog dokaznog postupka sud nije sa izvjesnom sigurnošću odnosno izvan svake razumne sumnje utvrdio da bi prvookrivljeni AI počinio prekršaj koji mu se optužnim prijedlogom stavlja na teret, to je istog na temelju članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona oslobodio optužbe.

32. U odnosu na drugookrivljenog RI: člankom 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira propisano je da će se onaj tko se na javnom mjestu ponaša na naročito drzak i nepristojan način vrijeđajući građane ili narušavajući njihov mir kazniti za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 20,00 do 170,00 eura ili kaznom zatvora do 30 dana.

33. Dakle, i kod ovog prekršaja jedno od bitnih obilježja je element javnosti mjesta.

34. Drugookrivljenom RI se optužnim prijedlogom stavlja na teret da bi 23. travnja 2022. oko 19:00 sati u [adresa], u Ulici Hrvatskih branitelja, u plasteniku u polju, dakle na javnom mjestu, narušio javni red i mir na naročito drzak i nepristojan način tako da je došao u plastenik gdje su se nalazili NI i KI te nezadovoljan što su isti neposredno prije prijavili njegovog oca policiji, napao ih riječima vičući: "Platit ćete mi za ovo, ovo nije završilo sad je tek počelo, koštat će vas", da bi se potom vičući obratio NI: "Kurvo jedna lažljiva, majku ti jebem kurvo platit ćeš mi za ovo kurvetino", što je ponovio u više navrata, te pokušao fizički nasrnuti na nju, u čemu da ga je spriječio HI, nakon čega je otišao kući i prestao s daljnjim narušavanjem javnog reda i mira.

35. Dakle, kao mjesto počinjenja tužitelj označava plastenik u polju, što je tzv. fiktivno javno mjesto, međutim kao što je navedeno u točki 15. obrazloženja ove presude, ako je prekršaj počinjen na tzv. fiktivnom javnom mjestu, u činjeničnom opisu mora biti navedeno (opisano) da se ponašanje okrivljenika reflektiralo, znači da je bilo vidljivo ili čujno, na neograničenom javnom mjestu. Bez te okolnosti u činjeničnom opisu, djelo ne bi bilo prekršaj. Pritom, naravno, ta okolnost može biti na bilo koji način opisana (…) a može biti i samo navedeno da se radnja reflektirala na neograničenom javnom mjestu.

36. U konkretnom slučaju je takvo opisivanje (reflektiranje radnji na neograničenom javnom mjestu) u činjeničnom opisu djela prekršaja koji se drugookrivljenom RI stavlja na teret izostalo.

37. Zakonski opis odnosno kvalificiranje prekršaja je podvođenje odlučnih činjenica sadržan u činjeničnom opisu djela pod biće odgovarajućeg prekršaja, a sve odlučne činjenice moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja. U nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića djela u činjeničnom opisu, tako opisano djelo nije prekršaj.

38. Pritom sud smatra bitnim istaknuti da se presuda može odnositi samo na osobu protiv koje je podnesen optužni prijedlog i proveden postupak i samo na djelo iz podnesenog ili na raspravi izmijenjenog ili proširenog optužnog prijedloga (subjektivni i objektivni identitet optužbe). Sud je vezan činjeničnim opisom djela, onako kako je ono konkretizirano i opisano u optužnom aktu, i intervencije u činjenični opis od strane suda su dopuštene samo u određenim slučajevima (poput preciziranja činjeničnog opisa, ispuštanja nebitnih detalja i sl.), pri čemu je bitno da sud takvom intervencijom ne prekorači optužbu. O prekoračenju optužbe, kao bitnoj povredi odredbi prekršajnog postupka, svakako bi se radilo kada bi sud intervenirao u činjenični opis na način da okrivljenika stavi u nepovoljniji položaj odnosno, u konkretnom slučaju, kada bi ispravljao bitno obilježje djela.

39. Drugookrivljeni RI, svjedok HI i svjedokinja NI su u svojim iskazima naveli da se događaj, koji se odnosio na drugookrivljenog RI, odvio na glavnoj cesti, koja je tzv. realno javno mjesto i u odnosu na koje element javnosti stoga ne bi bio sporan, međutim, u činjeničnom opisu optužnog prijedloga tužitelj je kao mjesto počinjenja prekršaja označio plastenik u polju, što je tzv. fiktivno javno mjesto, a da pritom nije opisao da bi se radnje drugookrivljenog RI reflektirale (vidno ili čujno) na neograničenom javnom mjestu, a u kojem slučaju se jedino može govoriti o ispunjenju elementa javnosti mjesta, stoga bi ispravljanje oznake mjesta počinjenja prekršaja iz tzv. fiktivnog u realno svakako predstavljalo prekoračenje identiteta optužbe odnosno bitnu povredu odredbi prekršajnog postupka jer bi time sud išao na štetu okrivljenika.

40. Stoga kako jedno od bitnih obilježja prekršaja iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (javnost mjesta) nije dobro opisano u činjeničnom opisu, to se sud nije upuštao u analizu i ocjenu dokaza radi utvrđenja postojanja prekršajnopravne odgovornosti drugookrivljenog RI jer je isto postalo bespredmetno, pa kako djelo za koje se okrivljenik optužuje, a na način kako je to činjenično opisano u optužnom prijedlogu i za koji činjenični opis je sud vezan, po propisu nije prekršaj, sud je okrivljenika na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona oslobodio optužbe.

41. Budući da je postupak okončan oslobađajućom presudom, to je odlučeno da troškovi ovog prekršajnog postupka na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava ovog suda.

42. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci presude.

Zadar, 27. veljače 2025.

Sudska savjetnica

Sutkinja

Petra Barać

Nediljka Dereta

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od osam dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi ovom Sudu u dovoljnom broju primjeraka za prvostupanjski i drugostupanjski sud, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

Dostaviti:

1. Tužitelju

2. Okrivljenicima

3. U spis