Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-786/2022-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Splitu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda i to Dragice Samardžić kao predsjednice vijeća, Vesna Kuzmičić kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice te Ankice Matić kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja BJ iz [adresa] (OIB: [osobni identifikacijski broj]), zastupa ga Tomislav Miličević, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Miličević i Šupuković d.o.o. Zagreb, protiv tuženika Euroherc osiguranje Zagreb, Ulica grada Vukovara 54 (OIB:22694857747), zastupaju ga odvjetnici u odvjetničkom društvu Grgić & Partneri iz Zagreba, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Pn-2440/2019-27 od dana 25. travnja 2022. godine, na sjednici vijeća održanoj 27. veljače 2025.,

p r e s u d i o  j e

i

r i j e š i o  j e

Preinačava se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Pn-2440/2019-27 od dana 25. travnja 2022. godine, i sudi:

I. Nalaže se tuženiku da isplati tužitelju iznos od 4.294,84 EUR-a sa zakonskim zateznim kamatama od 29. srpnja 2017. do isplate, s tim da zakonske zatezne kamate od dospijeća od 31. prosinca 2022. teku po prosječnoj kamatnoj stopi na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana ne financijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana, dok se tužitelj odbija sa preostalim tužbenim zahtjevom u iznosu od 2.996.03 eura.

II. Nalaže se tuženiku nadoknaditi tužitelju parnične troškove u iznosu od 1.303,06 eura, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom odlučeno je:

" I. Nalaže se tuženiku da plati tužitelju iznos od 53.900,32 kn sa zateznom kamatom od 29.7.2017. do isplate i parnični trošak od 15.298,00 kn sa zateznim kamatama od 26.4.2022. do isplate, sve po stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u 15 dana.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za isplatu iznosa od 1.000,00 kn sa zakonskom zateznom kamatom od 29.7.2017. do isplate i isplatu zakonske zatezne kamate na 14.000,00 kn od 17.11.2016. do 28.7.2017."

2. Protiv prvostupanjske presude tuženik je podnio žalbu zbog žalbenih razloga bitne povrede odredbi parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava iz odredbe članka 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23- u daljnjem tekstu: ZPP), s prijedlogom da drugostupanjski sud preinači pobijanu odluku podredno da ukine presudu i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba tuženika je djelomično osnovana.

5. Predmet spora je konačni tužbeni zahtjev tužitelja prema tuženiku za naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti i imovinske štete na ime tuđe pomoći i njege u ukupnom iznosu od 54.900,32 kuna/7.290,87 eura sa zakonskim zateznim kamatama, koju štetu je pretrpio kao vozač mopeda u prometnoj nezgodi dana 16. studenog 2016.

6. Među strankama nije sporan nastanak štetnog događaja. Sporna je pasivna legitimacija, odgovornost, osnova i visina zahtjeva, osim visine štete na mopedu.

7. Zakon o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23 – dalje: ZOO) je u članku 1046. definirao neimovinsku štetu kao povredu prava osobnosti. Odredbom članka 19. stavak 1. ZOO je propisano da svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenih zakonom. Pojam prava osobnosti ZOO-a daje u članku 19. stavku 2. gdje se kao prava osobnosti, kada se radi o fizičkoj osobi u smislu tog Zakona navode: pravo na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, sloboda i dr.

8. Prema odredbi članka 1100. stavka 1. ZOO-a u slučaju povrede prava osobnosti sud će, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema, time da je stavkom 2. istog članka propisano da će pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom. U smislu odredbi članka 19. stavak 1. i 2. ZOO-a, pravo je svake fizičke osobe na zdravlje, kako tjelesno tako i duševno.

9. U slučaju kumulacije više međusobno povezanih oblika povreda prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, kao što je ovdje slučaj, sud će dosuditi jedan iznos pravične novčane naknade za sve oblike neimovinske štete.

10. Potrebno je istaknuti da su dana 15. lipnja 2020. na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske izmijenjeni Orijentacijski kriteriji za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 29. studenog 2002.g., na način da se tada prihvaćeni iznosi naznačeni u novčanim jedinicama (kune) povećavaju za 50 %.

11. Navedena Izmjena Orijentacijskih kriterija primjenjuje se na sve parnične postupke za naknadu neimovinske štete u svim stupnjevima suđenja (ubuduće), odnosno od dana prihvaćanja na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske (15. lipnja 2020.). Na ovoj sjednici sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske odlučeno je da će se navedeni kriteriji i tako povećani iznosi (za 50%) u primjeni Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15. i 29/18. - dalje: ZOO/05) kada sudovi odlučuju o visini pravične novčane naknade neimovinske štete u slučaju povrede prava osobnosti, primjenjivati i na obvezne odnose nastale nakon 1. siječnja 2006. i stupanja na snagu ZOO/05.

12. U smislu odredbe članka 365. stavka 2. ZPP-a ovaj drugostupanjski sud je ispitao prvostupanjsku presudu u granicama razloga navedenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. ZPP-a, kao i na pravilnu primjenu materijalnog prava. Prema ocjeni ovoga drugostupanjskog suda u postupku pred prvostupanjskim sudom nisu počinjene apsolutno bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

13. U provedenom dokaznom postupku sud prvog stupnja je utvrdio slijedeće činjenice:

- da je uzrok nastanka ovog štetnog događaja činjenica da je putnik vozila osiguranog kod tuženika otvorio vrata, čime je prepriječio put tužitelju, koji se po biciklističkoj stazi kretao motociklom pretječući kolonu vozila koja je stajala čekajući paljenje zelenog svjetla na semaforu, i da je osiguranik tuženika morao, prije nego je dozvolio putniku izlazak iz vozila, pogledati u lijevi retrovizor kako bi se uvjerio da se po slobodnoj biciklističkoj traci ne kreću bicikli, što nije učinio,

- da tužitelj nije imao razloga posumnjati da bi se vrata nekog od vozila koja su stajala u koloni na semaforu mogla otvoriti radi izlaska putnika,

- da je tužitelj u predmetnom štetnom događaju zadobio prijelom srednjeg dijela lijeve palčane kosti, prijelom vrata lijeve gležanjske kosti bez pomaka ulomaka i oguljotine lijevog koljena i lijeve potkoljenice, prijelom palčane kosti liječen je operativno, učinjena je osteosinteza palčane kosti pločicom i vijcima, nosio je imobilizaciju lijeve ruke do 12.12.2016.,

- da je prijelom lijeve gležanjske kosti liječen imobilizacijom gležnja do 9.1.2017.,

- da je tužitelj proveo fizikalnu terapiju, no i nakon provedenog liječenja zaostala je manja slabost lijeve ruke, povremeni bolovi u podlaktici i terminalno ograničena supinacija šake, što umanjuje njegovu životnu aktivnost za 5%,

- kao posljedica prijeloma vrata lijeve gležanjske kosti po završetku liječenja zaostali su bolovi kod većeg opterećenja noge (trčanje) i kod promjene vremena, a dorzalna fleksija u gležnju je ograničena u manjem stupnju, što uzrokuje umanjenje životne aktivnosti od 5%, a ukupno umanjenje životne aktivnosti po ovim osnovama iznosi 8%,

- da je tužitelj zbog zadobivenih ozljeda trpio fizičke bolove jakog intenziteta tri dana, srednje jake 10 dana i slabije 10 tjedana kumulativno, primarni strah jaki kratkotrajni, sekundarni jaki strah 1 dan, srednje jaki 5 dana i slabiji strah 4 tjedna. Bila mu je potrebna tuđa pomoć u razdoblju od 6 tjedana (za vrijeme imobilizacije lijeve ruke i lijevog gležnja) u opsegu od po 4 sata dnevno, nakon toga 2 tjedna po 3 sata dnevno, nakon toga 2 tjedna po 2 sata dnevno i potom 2 tjedna po 1 sat dnevno, dakle ukupno 252 sata takve pomoći,

- da je tužitelju na lijevoj podlaktici zaostao postoperativni ožiljak duljine 17 cm, širine 1 cm, svjetliji od okolne kože, što je naruženje manjeg stupnja.

14. Prvostupanjski sud zaključuje da je za nastanak ovog štetnog događaja isključivo odgovoran osiguranik tuženika koji je neoprezno i nenajavljeno otvorio vrata vozila čime je prepriječio put tužitelju koji se po biciklističkoj stazi kretao motociklom pretječući kolonu vozila koja je stajala čekajući paljenje zelenog svjetla na semaforu.

15. Prema čl. 43. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 74/11, 80/13, 92/14, 64/15, 108/17, 42/20 – dalje ZSP) vozač koji namjerava na cesti ili na drugoj površini obaviti neku radnju vozilom ne smije je početi, ako time dovodi u opasnost druge sudionike u prometu ili imovinu i prethodno je dužan uvjeriti se da to može učiniti bez opasnosti za druge, vodeći računa o položaju vozila, smjeru i brzini kretanja.

16. Po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, tužitelj je postupio suprotno odredbi članka 43. ZSP na način da je pretjecao/obilazio kolonu vozila motociklom, po biciklističkoj stazi gdje je zabranjeno kretanje motociklistima, time dovodeći u opasnost druge sudionike u prometu, čime je doprinio nastanku štete zajedno sa putnikom taksi vozila osiguranog kod tuženika, koji je otvorio vrata, čime je prepriječio put tužitelju, koji se po biciklističkoj stazi kretao motociklom.

17. Odredbom članka 1092. stavka 1. ZOO propisano je da oštećenik koji je pridonio da šteta nastane ili bude veća nego što bi inače bila, ima pravo samo na razmjerno sniženu naknadu.

18. Ovo žalbeno vijeće ocjenjuje da se radi o suodgovornosti za nastanak ove nesreće u omjeru 60% na strani tužitelja, prema 40% na strani putnika u taxi vozilu osiguranog kod tuženika.

19. Polazeći od tako utvrđenog omjera suodgovornosti sukladno članku 1092. stavak 1. ZOO-a, tužitelju pripada 60 % od utvrđene visine naknade neimovinske i imovinske štete, a koju visinu je prvostupanjski sud pravilno utvrdio u smislu odredbe čl. 1100. i 1095. ZOO-a.

20. Uzimajući u obzirom da je tužitelj doprinio nastanku štetnog događaja u omjeru od 60%, istome pripada pravo na naknadu štete u iznosu od 4.294,84 EUR-a, u kojem smislu je prvostupanjska presuda zbog pogrešne primjene materijalnog prava preinačena sukladno članku 373. točka 3. ZPP-a.

21. S obzirom na ishod ovog žalbenog postupka valjalo je preinačiti i odluku o parničnom trošku. Naime, odredbom čl. 154. st. 2. ZPP-a propisano je ako su stranke djelomično uspjele u parnici, sud će najprije utvrditi postotak u kojemu je svaka od njih uspjela, zatim će od postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela oduzeti postotak one stranke koja je u manjoj mjeri uspjela, nakon toga će utvrditi iznos pojedinih i iznos ukupnih troškova stranke koja je u većoj mjeri uspjela u parnici koji su bili potrebni za svrhovito vođenje postupka te će toj stranci odmjeriti naknadu dijela takvih ukupnih troškova koji odgovara postotku koji je preostao nakon navedenog obračuna postotaka u kojima su stranke uspjele u parnici. Omjer uspjeha u parnici ocjenjuje se prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva.

22. Cijeneći da je uspjeh u ovoj parnici tužitelja po osnovi 60 %, a po visini 98 %, odnosno ukupno 79 %, dok uspjeh tuženika iznosi 21 %, sukladno odredbi članka 154. stavak 2. ZPP-a je potrebno od postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela oduzeti postotak one stranke koja je u manjoj mjeri uspjela, i nakon utvrditi iznos pojedinih i iznos ukupnih troškova stranke koja je u većoj mjeri uspjela u parnici koji su bili potrebni za svrhovito vođenje postupka, što znači da je u ovoj parnici u većoj mjeri uspio tužitelj i da mu pripada 58 % od potrebnih troškova postupka. Tužitelju je valjalo kao potrebne priznati troškove: za sastav odštetnog zahtjeva i tužbe nagrada po 100 bodova prema Tbr. 7. točka 1. Tarife, za zastupanje na ročištima 16.9.2020., 18.5.2021. i 2.3.2022. po 100 bodova svako ročište prema Tbr. 9. točka 1. Tarife, za sastav podnesaka od 24.3.2020., 28.7.2021. i 17.12.2021. po 100 bodova prema Tbr.8. točka 1. Tarife, više pdv, što ukupno iznosi 265,60 eura. Navedenim troškovima treba dodati trošak vještačenja, pristojbe na tužbu i presudu, trošak žalbe i pristojbe na žalbu, što sveukupno iznosi 2.246,67 eura. S obzirom na uspjeh tužitelja u ovoj parnici od 58 % (članak 154. stavak 2. ZPP), pripada mu 58 % od navedenog parničnog troška što iznosi 1.303,06 eura, koji iznos troškova postupka je dužan tužitelju naknaditi tuženik, stoga je odlučeno temeljem članka 380. točka 3. ZPP-a kao pod toč II. izreke.

23. Slijedom naprijed navedenog, odlučeno je kao u izreci.

U Splitu, 27. veljače 2025.

Predsjednica vijeća

Dragica Samardžić