Pn-389/2022-13

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27

S P L I T

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sucu ovog suda Draganu Ramljaku kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja HS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Borisu Bulju, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Bulj & Srdelić d.o.o. sa sjedištem u [adresa] protiv tuženika BS, [adresa], OIB: 17353265847zastupanog po punomoćniku Vinku Gulišiji odvjetniku u Splitu, radi naknade štete, nakon glavne i javne rasprave zaključene dana 13. siječnja 2025 u nazočnosti zamjenika punomoćnika tužitelja OS odvjetničke vježbenice u Splitu te zamjenika punomoćnika tuženika Marina Radića odvjetnika u Splitu na ročištu za objavu dana 27. veljače 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana isplati tužiteljici na ime naknade štete za povredu prava osobnosti iznos od 4.200,00 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućima od 15. listopada 2022. godine pa do isplate, po stopi koja se određuje do 31. prosinca 2022. uvećanjem prosječne kamate na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. pa do isplate uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

II. Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana isplati tužiteljici na ime naknade imovinske štete iznos od 100,00 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 15. listopada 2022. godine pa do isplate, po stopi koja se određuje do 31. prosinca 2022. uvećanjem prosječne kamate na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. pa do isplate uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca

2023. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

III. Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana naknadi tužiteljici trošak parničnog postupka u iznosu od 1.000,00 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje na taj iznos teku od dana donošenja presude 27. veljače 2025. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

O b r a z l o ž e nj e

1.U tužbi zaprimljenoj kod ovog suda dana 14. listopada 2022 tužiteljica je navela:

Nadležnost Općinskog suda u Splitu određena je temeljem članka 52. stavak Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, dalje u tekstu: Zakon o parničnom postupku).

Dana 14. studenog 2019. Općinski sud u Splitu donio je presudu pod poslovnim brojem K-295/2016 kojom je ovdje tuženik proglašen krivim što je dana 3. ožujka 2015. u prostorijama jedriličarskog kluba “Split“ u nakani da teško povrijedi svoju suprugu HS, ovdje tužiteljicu, više puta istu udario zatvorenim dlanovima u predjelu glave uslijed čega je odmičući se ista pala na tlo te ju je nastavio udarati zatvorenim dlanovima u predjelu glave i lijeve ruke kojom se branila zbog čega je tužiteljica zadobila duboku ranu razderotinu hrpta nosa.

Naprijed istaknuta presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj K-295/2016 od 14. studenog 2019. je stekla svojstvo pravomoćnosti dana 25. studenog 2021. Naime, zbog počinjenog kaznenog djela tužiteljica je zadobila tjelesne ozljede uslijed kojih je došlo do značajnih zdravstvenih posljedica s obzirom na to da je tuženik zatvorenim dlanovima odnosno šakama udarao tužiteljicu u predjelu glave, lica te lijeve ruke kojom se tužiteljica branila.

Tužiteljica je zbog načina, trajanja i intenziteta fizičkog napada trpjela bolove i strah, a predmetno kazneno djelo je počinjeno u neposrednoj prisutnosti zajedničkog maloljetnog djeteta JS što je dodatno prestravilo tužiteljicu zbog utjecaja takvog događaja na psihofizičko zdravlje kćerke te negativnog utjecaja kaznenog djela i na njenu osobnost.

Također, tužiteljica je imala jake bolove danima te je zbog vidljivih modrica i ožiljaka trpjela sram i nelagodu što je pored pretrpljenog straha, znatno utjecalo na psihičku ravnotežu tužiteljice koja nakon predmetnog događaja noćima nije spavala zbog pretrpljene trauma.

Tužiteljica je imala otvorenu ranu koja je šivana te svako dva dana previjana dok je deset dana nakon kritičnog događaja tužiteljica skidala šavove, a koji svi zahvati su bili povezani s jakom boli i nelagodom. Uz to, tužiteljica je morala mirovati mjesec dana te nije bila u stanju raditi ni skrbiti za malodobnu djecu zbog čega joj je bila potrebna pomoć obitelji i prijatelja.

Pod pravima osobnosti kada je u pitanju fizička osoba podrazumijevaju se u smislu odredbe čl. 19. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, dalje u tekstu: ZOO) pravo na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i drugo.

U skladu s odredbom čl. 1100. ZOO-a tužiteljici pripada pravo na pravičnu novčanu naknadu jer je ovdje došlo do povrede prava osobnosti, znatnog intenziteta i trajanja.

S obzirom na to da je ovdje riječ o isključivoj odgovornosti tuženika za štetu, te uvažavajući sve navedene kvalifikatorne okolnosti, a na temelju odredbe čl. 1100. ZOO-a zbog povrede prava na tjelesno zdravlje tužiteljica potražuje iznos od 19.000,00 kn cijeneći posljedice objektivizirane u medicinskoj dokumentaciji koja govori o jačini povrede na tjelesno zdravlje što se očituje u pretrpljenom strahu, iskazanima u duljini trajanja, intenzitetu i opsegu, a koji iznos će tužiteljica precizirati nakon što se provedu predložena vještačenja.

Naime, tužiteljica smatra da je upravo gore naznačeni iznos pravična novčana naknada zbog povrede prava na tjelesno zdravlje, a na temelju utvrđenih manifestacija svih posljedica na fizičko i psihičko zdravlje iste, kako privremenih tako i trajnih, te na osobno funkcioniranje u trenutku povrede i tijekom liječenja.

Pored toga, traži se i imovinska šteta za tuđu pomoć i njegu te troškove liječenja u iznosu od 1.000,00 kn, a sve imajući u vidu vrijeme kroz koje je tužiteljici bila potrebna tuđa pomoć i njega te cijenu jednog sata tuđe pomoći i njege, a također joj pripada i kamata na sveukupne iznose od trenutka nastanka štete sukladno odredbi čl. 1086. ZOO-a.

2.U svom odgovoru na tužbu od 17. siječnja 2023 tuženik je naveo: U gore navedenoj tužbi tužiteljica potražuje od tuženika da isplati tužitelju na ime naknade štete zbog nanošenja tjelesnih ozljeda, iznos od 20.000,00 kuna, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom.

Tuženik prvenstveno želi istaknuti kako priznaje pasivnu legitimaciju za ovu tužbu. Tuženik se ovim putem još jednom ispričava tužiteljici za nanošenje predmetnih ozljeda te poziva tužitelja da na miran način riješe ovaj spor.

Ukoliko stranke ne postignu nagodbu, tuženik se ne protivi izvođenju dokaza medicinskim vještačenjem te čini nespornim visinu štete u iznosu od 1.000,00 EUR.

3. Tijekom dokaznog postupka sud je u dokazne svrhe pregledao i pročitao fotografiju tužiteljice, nalaz dr. TS od 15.06.2019 , nalaz ORL ambulante KBC-a Split od 03.03.2015, specijalistički nalaz od 03.03.2015, nalaz dr. PS od 18.03.2015 te nalaz i mišljenje sudskih vještaka dr. Njegoslava Bušića i dr. Nikole Sikirice.

. 4. Tužbeni zahtjev je osnovan.

5. Punomoćnici parničnih stranaka su popisali trošak.

6. Iz ovako provedenog dokaznog postupka među strankama nije sporna pasivna legitimacija i osnov odgovornosti.

7.Iz ovako provedenog dokaznog postupka među parničnim strankama se ukazalo spornim visina štete.

8. U odnosu na visinu štete sud je izveo dokaz vještačenjem po sudskim vještacima dr. Njegoslavu Bušiću, spec. masilo facijalnom kirurgu i dr. Nikoli Sikirici spec. psihijatru.

9. U svom nalazu i mišljenju sudski vještak Dr. Njegoslav Bušić, spec. masilofacijalni kirurg je naveo:

Pregledao sam sudski spis s medicinskom dokumentacijom i izvršio pregled tužiteljicu u improviziranim uvjetima sudnice. Tužiteljica je ozlijeđena kako je navedeno u sudskom spisu. Zadobila je više udaraca , u glavu, lijevu podlakticu i u područje nosa . Istoga dana obrađena je po spec. za uho, grlo , nos, koji opisuje reznu ranu na nosu , duboku do kosti , pri čemu je vidljiv i dio čeone kosti, rana je kirurški obrađena a šivan je u dva sloja. Učinjeni RTG glave i nosnih kostiju bio je bez nakova koštane traume,

Istoga dana tužiteljica je bila kod neurokirurga koji navodi dijagnoze udarca u glavu na tjemenu s desne strane, nagnječenje lijeve podlaktice i razdernu –gnječnu ranu na nosu. Dodatna radiološka obrada nije učinjena jer je navodno tužiteljica odbila dodatno snimanje rendgenom.

Prema sudskom medicinskoj dokumentaciji u konkretnom slučaju radilo se o lakoj tjelesnoj ozlijedi, koja nije ostavila trajne posljedice u smislu umanjenja životne aktivnosti . Tužiteljica je trpjela tjelesne bolove i to : bolove jakog stupnja 1 dan, bolove srednjeg stupnja ukupno 3 dana potom bolove lakog stupnja dodatna 4 dana a nakon toga još mjesec dana bolove lakog stupnja otprilike jedan sat dnevno što je vezano uz održavanja uobičajene tjelesne higijene. Zbog tjelesnih ozljeda tužiteljici je bila potrebna pomoć i skrb treće osobe u trajanju od 1 dana. Kod tužiteljice je nastalo naruženje vidljivo u običnom socijalnom kontaktu na vidljivom dijelu lica, na granici lakog i srednjeg stupnja.

10. U svom nalazu i mišljenju sudski vještak Dr. Nikola Sikirica spec. psihijatar, je naveo:

Pregledao sam spis i medicinsku dokumentaciju naime HS te iz svega toga saznajem da je tužiteljica zadobila ozlijede nakon fizičkog sukoba , a iste su detaljno opisane u vještačenju spec. masilofacijalne kirurgije. Osim toga u daljnjem nastavku lječenja tužiteljica je jednom pregledani ambulantno psihijatrijski te su joj postavljene dijagnoze poremećaja prilagodbe i anksiozno depresivnog poremećaja. Istoj je preporučeno uzimanje ljekova iz klase antidepresiva, anksiolitika i hipnotika. Uzevši u obzir sve navedeno mišljenja sam da je tužiteljica u trenutku samog događaja doživjela primarni strah u trajanju oko ½ min. , nastavio se sekundarni strah jakog intenziteta do 48 sati , zatim sekundarni strah umjerenog intenziteta do tjedan dana te sekundarni strah blažeg intenziteta u trajanju od mjesec dana. Daljnje nema što za izjaviti. Na posebno pitanje punomoćnika tužitelja da li vještak može obrazložiti primarni strah u trajanju od ½ min ako se po obrazloženju kaznene presude navodi da je trajao 3 min i zadano je10 do 15 udaraca. Vještak odgovara . S obzirom na činjenično stanje po samom traumatskom događaju koje je utvrđeno u presudi u kaznenom postupku mogu se korigirati u svom mišljenju u trajanju primarnog straha od 3 do 4 min. Na posebno pitanje punomoćnika tužitelja da li je poremećaj sna koji se navodi u medicinskoj dokumentaciji priloženoj u sudski spis i to poremećaj sna te da li se to uklapa u procjenu vještaka. Vještak odgovara da se uklapa.

11. U odnosu na nalaz i mišljenje spec. maksilofacijalnog kirurga dr. Njegoslava Bušića:

Navedeni vještak utvrdio je kako je tužiteljica kritične prigode opisane u tužbi predmetnog postupka ozlijeđena tako što je zadobila više udaraca u glavu, lijevu podlakticu i u područje nosa, nakon čega je obrađena od strane specijaliste za uho, grlo i nos koji zadobivenu ozljedu opisuje kao duboku reznu ranu do kosti, toliku da je pri pregledu bio vidljiv i dio čeone kosti. Po zaprimanju u bolnici, opisana rana je kirurški obrađena i šivana u dva sloja.

12. Nadalje navodi kako je tužiteljica istog dana zaprimljena i kod doktora neurokirurga koji je po izvršenom pregledu postavio dijagnozu udarca u glavu na tjemenu s desne strane, nagnječenje lijeve podlaktice i razdernu gnječnu ranu na nosu.

13. S tim u vezi, vještak je utvrdio kako je tužiteljica pretrpjela fizičke boli u smislu bolova jakog stupnja u trajanju od 1 dan, bolova srednjeg stupnja u trajanju od 3 dana, zatim bolove lakog stupnja dodatna 4 dana, a nakon toga još mjesec dana bolova lakog stupnja otprilike jedan sat dnevno.

Isto tako, vještak je pravilno utvrdio posljedicu zadobivene ozljede glave koja se manifestirale u fizičkoj naruženosti tužiteljice vidljive već u običnom socijalnom kontaktu na granici između srednjeg i lakog stupnja, uzimajući u obzir da se radi o ozljedi na vidljivom dijelu lica.

14. Dakle imenovani vještak je cijenio da je zadobivena razderna gnječna rana, obrađena šivanjem u dva sloja, uzrokovala naruženost tužiteljice vidljive pri osnovnom socijalnom kontaktu koji se ostvari već samim izlaskom iz doma, a koja naruženost uz sažaljenje i druge negativne reakcije okoline utječe i na psihičku neravnotežu tužiteljice.

15. Uz to, radi se o rani zadobivenoj na vidljivom dijelu lica koju tužiteljica nije bila u mogućnosti prekriti nikakvim adekvatnim komadima odjeće ili dodacima i time učiniti manje upečatljivim. Budući da se prema navodima vještaka radi o naruženosti vidljivoj u običnom socijalnom kontaktu, očito je kako je bilo kakav izlazak tužiteljice iz doma utjecao negativno na njezino psihičko stanje u cjelini.

S druge strane, procjena vještaka masilofacijalnog kirurga u pogledu pomoći i skrbi treće osobe u trajanju od 1 dan ne može se uzeti kako osnovana budući da je sukladno prethodno navedenom tužiteljici nastala do kosti duboka rezna rana sanirana sa šavovima u dva sloja, kao i naruženje između srednjeg i lakog stupnja zbog čega je očito kako ista nije mogla već drugi dan po zadobivenoj ozljedi samostalno funkcionirati i obavljati svakodnevne obveze za sebe i svoju maloljetnu djecu, već je istoj bila nužna pomoć obitelji i prijatelja u dužem vremenskom periodu.

16. Uz to, nesporno je kako tužiteljici uz naknadu imovinske štete za tuđu njegu ipomoć pripada i naknada za troškove liječenja, sve imajući u vidu vrijeme za koje je tužiteljici takva pomoć bila potrebna, kao i troškove odlaska na brojne preglede i previjanja nastale rane.

17.Nadalje, u odnosu na nalaz i mišljenje spec. psihijatra dr. Nikole Sikirice, Navedeni vještak je utvrdio kako je tužiteljica u procesu liječenja od zadobivenih tjelesnih ozljeda pregledana i od strane doktora psihijatra pri čemu joj je postavljena dijagnoza poremećaja prilagodbe i anksiozno depresivnog poremećaja, slijedom čega je istoj preporučeno uzimanje lijekova iz klase antidepresiva, anksiolitika i hipnotika. Navedeno utvrđenje imenovanog vještaka primjereno je ocijenjeno budući da sami događaj zadobivanja tjelesnih ozljeda višestrukim udarcima zatvorenim dlanovima s namjerom na takvo ozljeđivanje od strane bračnog druga nužno izaziva pojavu anksioznosti s kliničkim simptomima depresije koji otežavaju funkcioniranje u svim područjima privatnog i poslovnog života. Upravo u skladu s postavljenom dijagnozom, uzrokovanom proživljenim traumatskim događajem, tužiteljica je podložna precjenjivanju rizika u budućim situacijama i podcjenjivanju vlastitih sposobnosti zbog manjka samopoštovanja za suočavanje sa potencijalnim preprekama.

18. Ipak, imenovani je vještak propustio adekvatno ocijeniti pretrpljeni strah tužiteljice prilikom odvijanja kritičnog događaja, kao i intenzitet sekundarnog straha u nastavku liječenja.

19. Naime, vještak psihijatar je naveo kao je tužiteljica u trenutku samog događaja pretrpjela primarni strah u trajanju od 3 do 4 minute, a nakon kojeg da je nastupio sekundarni strah jakog intenziteta u trajanju od 48 sati, zatim sekundarni strah umjerenog intenziteta do tjedan dana te sekundarni strah blažeg intenziteta u trajanju od mjesec dana. Imenovani vještak je cijenio samo strah koji je tužiteljica doživjela za sebe u trenutku zadobivanja tjelesnih ozljeda, međutim propustio je uzeti u obzir i prisutnost njihove maloljetne kćeri u trenutku počinjenja kaznenog djela što je za tužiteljicu prouzročilo dodatan intenzivan strah, kako za sigurnost djeteta u tom događaju, tako iza njezino psihofizičko zdravlje u budućnosti i negativni utjecaj prisustva djeteta pri nanošenju opisanih ozljeda na njezinu osobnost u razvoju.

20. Međutim u pogledu popratnih pretrpljenih posljedica, vještak pravilno utvrđuje i nastali poremećaj sna koji je nastao kod tužiteljice, a koji je u uzročno- posljedičnoj vezi s dugotrajnim i intenzivnim pretrpljenim strahom te koji dovodi do otežane prilagodbe novonastalim životnim okolnostima.

21. Sve prethodno opisane činjenice, kao i procjena iznesena od imenovanih vještaka predstavljaju negativne utjecaje na tjelesno i duševno zdravlje tužiteljice, te su, cijeneći značaj i težinu ukupnih posljedica na njezino zdravlje, činjenična podloga za utvrđivanje težine povrede i okolnosti slučaja kao pretpostavke za odlučivanje o osnovanosti i visini dosude pravične novčane naknade.

22. Isto tako, dodatno se ukazuje kako orijentacijski kriteriji za utvrđivanje parnične novčane naknade ne znače samo za sebe jednostavni matematički zbroj, već upućuju na to da se treba imati na umu i posebne okolnosti svakog slučaja ponaosob, pa se u konkretnom predmetu ima uzeti u obzir da je tužiteljica u vrijeme odvijanja kritične prigode bila u braku s tuženikom, dakle s osobom u koju je imala povjerenje i koji je otac njihove zajedničke djece, te da je zadobila ozljede koje su promijenile njezin život ponajprije u psihičkom pogledu, a zatim i fizičkom.

23. Točnije, radilo se o tuženikovom namjernom i agresivnom fizičkom nasrtanju na tužiteljicu prilikom kojeg je tužiteljicu opetovano udarao zatvorenim dlanovima u predjelu glave pri čemu je istu nakon što je pala na pod i počela krvariti nastavio udarati s ciljem nanošenja teške tjelesne ozljede, a sve to u prisutnosti njihove maloljetne kćeri koja je proživjela strah i zadobila nepopravljive ožiljke u svojoj svijesti i razvoju.

24. Cijeneći nalaz i mišljenje sudskih vještaka dr. Njegoslava Bušića spec. masilo facijalnog kirurga te sudskog vještaka dr. Nikole Sikirice spec. psihijatra te cijeneći intenzitet trajanja fizičkih bolova i straha te stupnja naruženosti da se radi o kozmetskom defektu sud je tužiteljici dosudio iznos od 4.200,00 eura na ime naknade štete zbog povrede prava osobnosti.

25. U odnosu na potraživanje tuđe njege i pomoći sud je dosudio tužiteljici na ime imovinske štete tuđe njege i pomoći iznos od 100,00 eura, , a poklanjajući u cjelosti vjeru nalazu i mišljenju sudskog vještaka dr. Njegoslava Bušića.

26.Zbog svega iznesenog odlučeno je kao u izreci ove presude.

27. Odluka o trošku se temelji na odredbi čl. 154 st. 1 ZPP-a a isti troškovi se sastoje od sastava tužbe 200,00 eura, zastupanje na ročištu od 05.12.2023,28.11.2024,13.01.2025, te podneska od 11.12.2024, svaka radnja po 200,00 eura odnosno ukupno 1.000,00 eura koji iznos je i naveden u izreci ove presude.

U Splitu, 27. veljače 2025.,

S U D A C

Dragan Ramljak

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda za Županijski sud u 3 primjerka.

DNA:

1. pun. tužitelja

2. pun. tuženika

3. u spis