Republika Hrvatska

Županijski sud u Vukovaru

Vukovar, Županijska 33

Broj: Gž Zk-11/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Vukovaru, OIB: 92599990351, kao drugostupanjski sud, po sucu Vesni Vrkić Perak, kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagateljice ZS, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi pojedinačnog ispravnog postupka, odlučujući o žalbi predlagateljice, protiv rješenja Općinskog suda u Pazinu, broj: Z-5166/2024. od 2. siječnja 2025., dana 27. veljače 2025.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba predlagateljice kao neosnovana, te se prvostupanjsko rješenje Općinskog suda u Pazinu, broj: Z-5166/2024. od 2. siječnja 2025. potvrđuje.

II. Određuje se brisanje zabilježbe odbijenog prijedloga za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

Obrazloženje

1. Rješenjem Općinskog suda u Pazinu, broj: Z-5166/2024. od 2. siječnja 2025. odbijen je prijedlog predlagateljice za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka te naložen upis zabilježbe odbijenog prijedloga u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

2. Protiv navedenog rješenja žalbu je podnijela predlagateljica navodeći da pobijano rješenje nije zakonito jer da su ispunjeni uvjeti za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka. Predložila je da se pobijano rješenje preinači i prihvati njezin prijedlog ili ukine i predmet vrati na ponovno odlučivanje.

3. Žalba predlagateljice nije osnovana.

4. Prvostupanjski sud je potpuno i istinito utvrdio činjenično stanje i na tako utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo te nije počinio niti jednu od bitnih povreda odredaba postupka iz članka 354. stavak 2. Zakona o parničnom postupku, a na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

5. Prvostupanjski sud je prijedlog predlagateljice za pokretanje i vođenje pojedinačnog ispravnog postupka odbio jer je utvrdio da ona svoj zahtjev temelji na činjenici posjedovanja predmetne nekretnine kroz određeno razdoblje i na stjecanju prava vlasništva dosjelošću.

6. Odredbom članka 208. stavak 1. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" broj: 63/19., 128/22., 155/23.) propisano je naime da je pojedinačni ispravni postupak poseban zemljišnoknjižni postupak u kojem se ispravljaju zemljišnoknjižni upisi a provodi se kad postoji opravdan razlog. Pojedinačni ispravni postupak može se provesti glede jednog ili više zemljišnoknjižnih uložaka, a opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i zbog čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje prema odredbama istoga zakona može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa.

7. Prema odredbi članka 209. stavak 4. Zakona o zemljišnim knjigama prijedlogu treba priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka odnosno isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga (npr. isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, javno ovjerovljene izjave zemljišnoknjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i sl.).

8. U ovom slučaju iz zemljišnoknjižnog uloška [broj ZK uloška]. k. o. [katastarska općina] proizlazi da je predmetna k. č. [katastarska čestica] u vlasništvu ĐS žene Z rođene Đ, a prema prijepisu posjedovnog lista Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar Pula-Pola, Odjel za katastar nekretnina Pazin od 4. ožujka 2024. proizlazi da je kao posjednik iste upisana predlagateljica.

Rješenjem o nasljeđivanju broj O-216/1987. od 29. srpnja 1988. u ostavinskom postupku iza pok. DS, pok. D njegovom nasljednicom na temelju oporuke proglašena je njegova supruga LS ali ostavinskom imovinom nije utvrđena i predmetna k. č. [katastarska čestica].

Nadalje, LS je prema oporuci od 3. studenoga 1987. sve nekretnine koje je naslijedila od svog supruga pok. DS ostavila svojoj nećakinji odnosno predlagateljici.

Iza pok. LS vođen je ostavinski postupak i utvrđena njezina ostavinska imovina, a rješenjem o nasljeđivanju broj: O-55/1988. od 13. lipnja 1989. njezinim nasljednicima na temelju oporuke i sporazuma proglašeni su MS, PS i predlagateljica ali ni u tom postupku nije utvrđeno da bi ostavinsku imovinu ostaviteljice LS činila i predmetna k. č. [katastarska čestica].

9. Dakle, predmetna nekretnina nije činila ostavinsku imovinu pok. DS, pa prema tome niti ostavinsku imovinu pok. LS a onda predlagateljica oporukom iza pok. LS nije mogla steći predmetnu k. č. [katastarska čestica].

10. Pojedinačni ispravni postupak je posebna vrsta zemljišnoknjižnog postupka čija je osnovna svrha rješavanje pojedinačne neažurnosti zemljišne knjige.

11. Predlagateljica u svom prijedlogu tvrdi da je vlasništvo predmetne k.č. stekla nasljeđivanjem iza pok. LS a ona od svog supruga pok. DS odnosno da upisani zemljišnoknjižni vlasnik nikada nije bio u posjedu te nekretnine, pa se predlagateljica kao temeljem stjecanja prava vlasništva poziva na dosjelost.

Dosjelost je stjecanje prava vlasništva neke stvari neprekidnim samostalnim posjedovanjem te stvari kroz zakonom određeno vrijeme.

12. Iz odredbe članka 208. Zakona o zemljišnim knjigama proizlazi da opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano u zemljišnoj knjizi.

Predlagateljica svoj zahtjev za provođenje pojedinačnog ispravnog postupka ne temelji na takvim ispravama kojima bi upravo njoj pripadalo pravo vlasništva na predmetnoj k.č. nego svoj zahtjev temelji na činjenici dugotrajnog posjeda a koje činjenice bi trebalo utvrditi saslušanjem predlagateljice i svjedoka.

Stoga se i prema mišljenju ovoga suda stjecanje prava vlasništva dosjelošću ne može utvrđivati u pojedinačnom ispravnom postupku nego u parničnom postupku izvođenjem dokaza i utvrđivanjem činjenica koje se u zemljišnoknjižnom postupku ne mogu provoditi.

13. Vrhovni sud Republike Hrvatske je također o tome u svojoj odluci broj:

Rev-346/2023. od 13. lipnja 2023. izrazio pravno shvaćanje prema kojem se u pojedinačnom zemljišnoknjižnom ispravnom postupku ne može dokazivati stjecanje prava vlasništva dosjelošću na način da svoje izvan knjižno vlasništvo predlagatelj dokazuje osim ispravama i drugim dokazima kao što su svjedoci, očevid i dr.

14. Kako dakle, nisu bili ispunjeni uvjeti za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka iz članka 208. stavak 1. i 3. Zakona o zemljišnim knjigama, pravilno je prvostupanjski sud prijedlog predlagateljice odbio.

15. Slijedom izloženog, valjalo je primjenom odredbe članka 380. točka 2. Zakona o parničnom postupku žalbu predlagateljice odbiti, a rješenje prvostupanjskog suda potvrditi.

Vukovar, 27. veljače 2025.

SUDAC

Vesna Vrkić Perak