REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pr-1956/2022-23

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sucu tog suda Dariu Partlu, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja MP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Igoru Svilaru odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o., [adresa], OIB: 85584865987, zastupanog po punomoćniku Denisu Bajsu, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Mihočević & Bajs, u Zagrebu, radi nedopuštenosti otkaza, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 14. siječnja 2025. u prisutnosti tužitelja, zamjenika punomoćnika tužitelja, Vedrana Ivankovića, odvjetnika, i punomoćnika tuženika, Denisa Bajsa, odvjetnika, 27. veljače 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja MP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] koji glasi:

"I. Utvrđuje se da je nezakonita i nedopuštena odluka o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu od 01.08.2022.g. kojom je tuženik Zagrebački holding d.o.o., sa sjedištem u [adresa], OIB: 85584865987, otkazao tužitelju MP, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], ugovor o radu od 22.07.2016.g., te da tužitelju nije prestao radni odnos kod tuženika.

II. Nalaže se tuženiku da tužitelja vrati na poslove iz ugovora o radu od 22.07.2016.g., a ukoliko takvo radno mjesto više ne postoji, na poslove koji odgovaraju njegovoj stručnoj spremi i radnim sposobnostima, u roku od petnaest dana."

II. Nalaže se tužitelju MP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] naknaditi tuženiku Zagrebački holding d.o.o., [adresa], OIB: 85584865987, trošak parničnog postupka u iznosu od 500,00 eur sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 28. veljače 2025. do isplate prema stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

2  P o s l

o

v

n i b r

o

j: P r

-

1 9

5 6 /

2022-23

Obrazloženje

1. Tužitelj navodi u tužbi i tijekom postupka da je bio zaposlen kod tuženika na radnom mjestu referent u Službi pravnih poslova, temeljem ugovora o radu na neodređeno vrijeme od 22.07.2016.g. Tužitelj je bio u radnom odnosu kod tuženika od 2005.g. Tuženik je 01.08.2022.g. donio odluku o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu, kojom je tužitelju otkazao ugovor o radu, a koju je tužitelj zaprimio 29.08.2022.g., a u zakonskom roku protiv tuženikove odluke o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu podnio 09.09.2022.g. zahtjev za zaštitu prava radnika, koji je tuženik zaprimio 12.09.2022.g. Tuženik u roku od 15 dana od dana primitka zahtjeva za zaštitu prava nije udovoljio istom. Tužitelj osporava tuženikovu odluku o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu kao nezakonitu u cijelosti jer nisu bili ispunjeni uvjeti za otkazivanje ugovora o radu, a razlozi koje je tuženik naveo nisu transparentni te ih nije moguće provjeriti.

2. Obrazloženje odluke o otkazu i u njemu opisani razlozi i postupci prije otkazivanja ne upućuju na to da se radi o utemeljenoj odluci, odnosno iz njih ne proizlazi da je odluka poslodavca opravdana i zakonita, i to kako u smislu razloga za otkazivanje tako i u smislu zadovoljenja potrebne zakonske procedure, te primjene odgovarajućih kriterija prilikom izbora radnika kojima je potrebno otkazati. Tuženik u obrazloženju svoje odluke u bitnom navodi da su razlozi prestanka potrebe za radom radnika opisani u postupku Kolektivnog viška radnika a da se mogu sažeti u centralizaciji tzv. "korporativnih funkcija", odnosno "korporativnih servisa", jer da su se kod tuženika kao poslodavca grupe tzv. funkcionalnih poslova "korporativnih funkcija" obavljale decentralizirano, unutar više organizacijskih jedinica/podružnica ( i to samo za potrebe te org. jedinice/podružnice, a ne za potrebe cijelog društva), što da je već samo po sebi dovelo do nedovoljne procesne i organizacijske učinkovitosti te do prevelikog broja izvršitelja i neopravdano velikog troška poslovanja. Stoga da novom organizacijom tuženik provodi centralizaciju "korporativnih funkcija" na način da se uvodi nova organizacija, prema kojoj se u potpunosti prestaju obavljati "korporativne funkcije" u različitim organizacijskim jedinicama/podružnicama i u njima se u potpunosti ukida obavljanje poslova koji spadaju u "korporativne funkcije" te se poslovi "korporativnih funkcija" obavljaju centralizirano ( što da uključuje i poslove radnog mjesta na kojem je radnik radio ) unutar samo jedne nove organizacijske jedinice naziva "korporativni servisi", i to unutar odgovarajućih sektora i službi kao nižih organizacijskih jedinica.

3. U svrhu primjene kriterija odabira radnika koji su višak poslodavac je primijenio kriterije koji su iskazani u tablici čiji dio je sadržan i u odluci o otkazu. Iz obrazloženja proizlazi da je tuženik odluku donio sukladno odredbi čl. 127. Zakona o radu, odnosno utvrđenjem Kolektivnog viška radnika. Međutim, ne proizlazi niti iz obrazloženja odluke niti iz činjenica poznatih tužitelju da je tuženik postupao u potpunosti u skladu s procedurom propisanom predmetnom odredbom. Tako je tuženik u svrhu otkazivanja izvršio savjetovanje s predstavnicima radnika, sindikatima, ali ne i s radničkim vijećem, što je po izričitoj odredbi čl. 127. st. 1. Zakona o radu bio dužan učiniti. Naime, u podružnici tuženika Zagrebparking nije bilo legitimnih izbora za radničko vijeće koje je po zakonu trebalo biti osnovano. Dakle, tuženik nije postupio sukladno svojoj dužnosti da se savjetuje s radničkim vijećem, te time nije postupio u skladu sa Zakonom. Pored toga, ukoliko neki oblik savjetovanja i jest proveden, to nije 3  P o s l

o

v

n i b r

o

j: P r

-

1 9

5 6 /

2022-23

učinjeno transparentno jer radnici o tome nisu bili obaviješteni niti od tuženika niti od sindikata, niti putem oglasnih ploča, niti je iz odluke o otkazu jasno je li tuženik u potpunosti u tom dijelu postupio sukladno svojoj zakonskoj obvezi. Osim toga, ne proizlazi niti da je tuženik postupio sukladno odredbi čl. 128. ZOR-a kojom je propisano da radnicima koji su utvrđeni viškom radni odnos ne smije prestati tijekom razdoblja od 30 dana od dana dostave obavijesti iz čl. 127. st. 5. ZOR-a (obavijest o provedenom savjetovanju s radničkim vijećem) nadležnoj javnoj službu zapošljavanja (st. 1.), a koja može poslodavcu naložiti odgodu provođenja otkazivanja svim ili pojedinim radnicima (st. 2.).

4. Konačno, odluka tuženika nije pravilna niti zakonita niti glede razloga za otkazivanje niti kriterija po kojima je ovdje tužitelju otkazan ugovor. Za odluku kakvu je donio tuženik bila je prethodno potrebna nova sistematizacija radnih mjesta, ali koja u trenutku otkazivanja tužitelju ne postoji. Nema akta iz kojeg bi bilo potpuno razvidno koliki je stvarni broj radnih mjesta koja su potrebna za obavljanje posla, a iz kojeg bi onda također jasno proizlazilo i koliko radnih mjesta je višak i koliko radnika na tim radnim mjestima je također višak. Također nisu jasni niti kriteriji prema kojima je tuženik donio odluku koji od pojedinih radnika su višak. Tablica koja je sadržana u odluci o otkazu ni u kojem slučaju ne može biti relevantan izvor utemeljenih kriterija za izbor radnika na pojedina radna mjesta, odnosno utvrđivanje koji od radnika na tim radnim mjestima su višak. Tako, primjerice, tuženik nije u obzir uzimao stručnu spremu radnika, te tužitelj nije pravilno uspoređen s drugim radnicima zbog kojih je upravo on utvrđen viškom, čak nije niti pobliže određen radnik s čijim navodnim podacima je ovdje tužitelj uspoređen i zašto je uspoređen upravo s tim radnikom, i zašto sa samo jednim od radnika. Ostali kriteriji, primjerice, trajanje radnog odnosa, dob radnika, obveze uzdržavanja, kao i dodatni kriteriji kršenja obveza iz radnog odnosa ili statusa branitelja koji mogu biti relevantni kriteriji nisu u konkretnom slučaju jasno uspoređeni s drugim radnicima koji nisu proglašeni viškom, a sve kako bi se individualiziranim pristupom moglo ocijeniti jesu li ti kriteriji primijenjeni osnovano i pravilno ili ne.

5. Slijedom svega naprijed navedenog, tužitelj predlaže da sud presudom utvrdi da je nezakonita i nedopuštena predmetna odluka o otkazu ugovora o radu te da tužitelju nije prestao radni odnos kod tuženika te predlaže naložiti tuženika da tužitelja vrati na poslove iz otkazanog ugovora o radu, a ukoliko ne postoji više dotadašnje radno mjesto tužitelja, na poslove koji odgovaraju njegovoj stručnoj spremi i radnim sposobnostima.

6. U odgovoru na tužbu i tijekom postupka tuženik navodi da su tužba i tužbeni zahtjev neosnovani. Postupak Kolektivnog viška je bio zakonit, štoviše isti je bio poduzet i proveden sukladno najvišim standardima, i to onim koji ne propisuje zakonodavstvo, nego najbolje prakse. U tome smislu bilo je zakonito i savjetovanje sa sindikatima.

7. Tako je u skladu s Odlukom Uprave Društva od 30. prosinca 2021. godine, 30.12.2021. godine započet postupak savjetovanja Kolektivnog viška sukladno čl. 127. Zakona o radu. Postupak savjetovanja trajao je od 30. prosinca 2021. godine pa do 06. travnja 2022. godine. Naveden postupak proveden je sa sindikatima koji djeluju u Društvu i koji su reprezentativni. Naime, na nivou tuženika nije konstituirano radničko vijeće, a sindikati nisu postupili sukladno odredbi čl. 153.st.4. Zakona o radu, te se nisu 4  P o s l

o

v

n i b r

o

j: P r

-

1 9

5 6 /

2022-23

sporazumjeli o sindikalnom povjereniku, odnosno povjerenicima koji će imati prava i obveze radničkog vijeća (osim prava iz članka 164. st. 1. i st. 2. Zakona o radu).

8. Postupak savjetovanja trajao je od 30. prosinca 2021. godine pa do 06. travnja 2022. godine i tijekom postupka savjetovanja kao jedina mjera koja može u potpunosti ublažiti štetne posljedice otkazivanja utvrđena je mogućnost ponude ugovora o radu u tzv. „operacijama“, i to za sva slobodna radna mjesta u Društvu (ukupno 280 mjesta).

9. Tijekom postupka savjetovanja razmjenjivana su pisana očitovanja te su održavani sastanci sa sindikatima, i to 20. siječnja 2022., 25. ožujka 2022. i 06. travnja 2022. godine, a sve u svrhu razmatranja i obrazlaganja svih mogućnosti i prijedloga koji bi mogli otkloniti namjeravani prestanak potrebe za radom radnika. Tuženik se očitovao na sve prijedloge i primjedbe zaprimljene tijekom savjetovanja, te je iste cijenio, što je imalo za posljedicu da je po provedenom savjetovanju, kao konačan broj, utvrđen prestanak potrebe za radom za 414 radnika, budući je tijekom postupka savjetovanja, s uspjehom smanjena odnosno otklonjena potreba za prestankom rada 130 radnika. Po provedenom savjetovanju, o istome je dana 08.04.2022. obaviještena nadležna služba zapošljavanja (Zavod za zapošljavanje), koja nije imala primjedbe na proveden postupak Kolektivnog viška.

10. Pored toga, i u pogledu pojedinačnih otkaza tuženik je također proveo pravilno i zakonito savjetovanje sa sindikatima.

11. Tuženik ističe da su svi akti reorganizacije, nakon što je okončan postupak Kolektivnog viška sukladno čl.127. ZOR-a, doneseni nakon njihovog savjetovanja sa Sindikatima, te su objavljeni na oglasnoj ploči 17.05.2022., te su stupili na snagu 26.05.2022., dakle prije otkazivanja ugovora o radu tužitelju.

12. Prigovor tužitelja da postupak savjetovanja nije zakonit, u cijelosti je neosnovan.

13. Neosnovani su navodi tužitelja kako je tuženik kao poslodavac prije početka postupka Kolektivnog viška radnika trebao utvrditi novu sistematizaciju, odnosno donijeti akte u tom smislu. Naime, svrha provođenja postupka utvrđivanja Kolektivnog viška je smanjiti potrebu za prestankom rada radnika, a da je poslodavac prije toga postupka napravio sistematizaciju i utvrdio broj izvršitelja i/ili unaprijed donio pravilnike, to bi podrazumijevalo da je poslodavac već unaprijed odlučio i utvrdio Kolektivni višak, a bez da je proveo obvezno savjetovanje, odnosno postupak po čl.127. ZOR-a. To bi bilo suprotno sudskoj praksi, pravnoj teoriji i praksi ECJ-a te bi značilo da poslodavac tj. tuženik prije i bez savjetovanja donosi akte koji rezultiraju viškom radnika.

14. Razlozi Kolektivnog viška radnika su gospodarske i organizacijske prirode, i u velikom dijelu su međuovisni, jer gospodarski razlozi, osim što sami po sebi uvjetuju smanjenje broja troškova te broja izvršitelja, uvjetuju i nužnost uvođenja bolje i učinkovitije organizacije koja je procesno i troškovno efikasnija. Razlozi nastanka Kolektivnog viška mogu se sumirati kako slijedi: višak radnika zbog promjene organizacije-centralizacija potpornih funkcija; višak radnika zbog promjene organizacije - gdje su posve ukinuta radna mjesta i organizacijske jedinice u kojima su ista bila, jer ta radna mjesta nisu bila potrebna niti su bilo potrebni poslovi koji se 5  P o s l

o

v

n i b r

o

j: P r

-

1 9

5 6 /

2022-23

obavljali unutar istih. Tužitelju je otkazan ugovor o radu zbog promjene organizacije – u vidu centralizacije potpornih funkcija.

15. Tuženik je utvrdio da unutar Društva postoje nepotrebne organizacijske jedinice i hijerarhijske razine, odnosno radna mjesta izvan grupe složenosti poslova. Takve organizacijske jedinice generiraju nepotrebna radna mjesta, i to u najvećem dijelu rukovodeća i srodna radna mjesta. Stoga je tuženik ukinuo te organizacijske jedinice i pripadajuća radna mjesta. Kako je riječ o ukidanju radnog mjesta zbog toga što poslovi istog ne postoje, to nije riječ o smanjivanju broja izvršitelja, pa stoga u konkretnom slučaju nije niti bilo potrebe za primjenom kriterija odabira radnika kojem će se otkazati ugovor o radu.

16. U pogledu „centralizacije“ kao nastanka Kolektivnog viška, i koja je razlog otkazivanja ugovora o radu tužitelju, tuženik ističe da je bio nesvrhovito organiziran na način da su se poslovi tzv. korporativnih funkcija obavljali u svakoj od podružnica, i to samo za tu podružnicu,. To je imalo za posljedicu npr. da postoji 10 računovodstva, 10 pravnih službi, prodaje itd. Takav način organiziranja korporativnih funkcija (decentralizirano, segmentirano) doprinosi nesigurnosti i nejednakom načinu postupanja, neefikasnosti i povećanju troškova, što je uz neefikasnost, također doprinijelo iskazanim gubicima u poslovanju (multipliciranje troškova), stoga je tuženik ukinuo sve organizacijske jedinice koje obavljaju korporativne funkcije u podružnicama, te je formirao novu organizacijsku jedinicu u kojoj se poslovi korporativnih funkcija obavljaju centralizirano, na jednom mjestu („Korporativni servisi“) i to za potrebe Društva u cjelini, te je u cijelosti ukinuo obavljanje navedenih poslova u svakoj od podružnica (Pravilnik o izmjenama Pravilnika o organizaciji Zagrebačkog holdinga d.o.o. od 13.05.2022.)

17. S time u vezi, radnik je uvršten u funkcionalnu grupu «pravni poslovi» zbog prirode i opisa posla koji je obavljao. Tužitelj ukazuje na čl. 102. Pravilnika o organizaciji Zagrebačkog holdinga d.o.o. od 13.05.2022 koji glasi: "U svim podružnicama Zagrebačkog holdinga d.o.o prestaju se obavljati svi poslovi ,,korporativnih funkcija" , odnosni svi poslovi podrške poslovanju podružnice, i to svi oni iz funkcionalnih grupa poslova utvrđenih člankom 4. Pravilnika o organizaciji Korporativnih servisa." U svezi s prethodnim stavkom ovog članka, utvrđuje se da poslovi u podružnicama koji su se obavljali kao podrška poslovanju samo te podružnice više nisu potrebni te će se ti poslovi obavljati u drugačijem obliku i opsegu, odnosno isključivo centralizirano i za potrebe Društva u cjelini (,,funkcionalne grupe poslova": podrška upravi; revizija; strategija razvoj i usklađenost; upravljanje projektima; računovodstvo; financije; kontroling; upravljanje ljudskim potencijalima;pravni poslovi; opći poslovi; nabava; sigurnost; naplata; odnosi s korisnicima; marketing i prodaja te ICT potpora). Sukladno iznesenom u ovom Pravilniku, ukida se u cijelosti obavljanje poslova u podružnicama koji se odnose na podršku poslovanja toj podružnici, a koji poslovi spadaju u tzv. sljedeće ,,funkcionalne grupe poslova": podrška; revizija; strategija, razvoj i usklađenost; upravljanje projektima; računovodstvo; financije; kontroling; upravljanje ljudskim potencijalima; pravni poslovi; opći poslovi; nabava; sigurnost; naplata; odnosi s korisnicima; marketing i prodaja te ICT potpora, a koji poslovi su se obavljali unutar radnih mjesta u podružnicama i poslovi kojih radnih mjesta su navedeni u Prilogu ovog Pravilnika (koji Prilog čini njegov sastavni dio) te se stoga utvrđuje da nema potrebe za obavljanjem poslova navedenih radnih mjesta iz

6  P o s l

o

v

n i b r

o

j: P r

-

1 9

5 6 /

2022-23

Priloga u tim podružnicama, poslovi kojih se odnose i obuhvaćaju obavljanje svih poslova iz područja navedenih grupa poslova iz ovog stavka i članka.

18. Pravilnikom o organizaciji korporativnih servisa Zagrebačkog holdinga d.o.o. od 13.05.2022. utvrđena je i implementirana je nova centralizirana organizacija, temeljem koje se pravni poslovi (Sektor pravnih poslova), obavljaju centralizirano, unutar samo te matične organizacijske jedinice, i to za cijelo Društvo, što takve poslove jasno distingvira od (ukinutih) poslova podrške samo jednoj Podružnici, putem org. jedinica u toj Podružnici.

19. Potreban broj izvršitelja u Sektoru za pravne poslove srednje ili više stručne spreme je 10, stoga je logična posljedica da je uslijed opisane centralizacije došlo do viška radnika, odnosno prekobrojnih izvršitelja.

20. Tuženik ističe da su svi akti reorganizacije, nakon što je okončan postupak Kolektivnog viška sukladno čl.127. ZOR-a, doneseni nakon njihovog savjetovanja sa Sindikatima, te su objavljeni na oglasnoj ploči 17.05.2022., te su stupili na snagu 26.05.2022., dakle prije otkazivanja ugovora o radu tužitelju. Navedeni akti predstavljaju realizaciju Kolektivnog viška radnika, budući predstavljaju provedbu svega onog što je savjetovano i detaljno obrazloženo u postupku Kolektivnog viška radnika - a to je da će se izvršiti centralizacija podrške poslovanja („Korporativnih funkcija“) u tzv. „Korporativne servise“, na način da će se prestati svi ti poslovi podrške obavljati u Podružnicama, ukinut će se sve te organizacijske jedinice, te da takva nova organizacija (centralizacija) ima za posljedicu određen višak radnika (prekobrojni izvršitelji), a što se odnosi i na tužitelja koji je utvrđen viškom.

21. U postupku Kolektivnog viška sindikati su bili detaljno upoznati s aktima koji će se donijeti, te je tuženik i u tom postupku dostavio nacrte istih.

22. Tuženik je detaljno obrazložio otkaz ugovora o radu tužitelju, osobito navodeći sve razloge (centralizacija/reorganizacija), pojašnjavajući kriterije bodovanja, navodeći usporednog radnika s brojem bodova (kojem nije otkazan ugovor o radu), razloge viška, nemogućnost/odbijanje radnika za rad na dostupnim poslovima, potreban broj izvršitelja u novoj centraliziranoj jedinici, naziv iste, itd.

23. Tuženik je u postupku savjetovanja namjeravane odluke o otkazima ugovora o radu (pa tako i tužitelja) sindikatima dostavio sve podatke, uključujući i sve kriterije i usporedne radnike (što je razvidno iz dopisa tuženika sindikatima od 08.04.2022., te prilozima istoga). Navedeno je sve tuženik obrazložio u postupku savjetovanja Kolektivnog viška te u odluci o otkazu ugovora o radu.

24. Kod odabira radnika kojima će se otkazati ugovori o radu zbog opisanog razloga, tuženik je primjenjivao transparentne kriterije, i to: trajanje radnog odnosa kod poslodavca, dob radnika, obveze uzdržavanja koje terete radnika te dodatni kriterij, braniteljski status i status djeteta smrtno stradalog/nestalog branitelja iz Domovinskog rata. Navedeni kriteriji jasno su obrazloženi u odluci o otkazu, na način da je tužitelju u pogledu trajanja radnog odnosa ispravno dano 2 boda jer je imao 17 godina, 1 mjesec i 21 dana rada kod tuženika, a pogledu kriterija dobi dana su mu 3 boda (52 godina života), dok uzdržavanih članova nema. Dakle, tužitelj je po navedenim kriterijima ostvario ukupno 5 bodova. Zadnji radnik po broju bodova (AP –

7  P o s l

o

v

n i b r

o

j: P r

-

1 9

5 6 /

2022-23

str.25 priloga), a kojoj nije otkazan ugovor o radu, ima 6 bodova. Naime, navedenom radniku je dano 3 boda za trajanje radnog odnosa jer ima 24 godine, 0 mjeseci i 6 dana rada kod tuženika, a pogledu kriterija dobi dana su joj 2 boda (47 godina života), dok je dobio 1 bod za uzdržavane članove obitelji.

25. Tužitelj je uspoređivan s radnicima iste školske spreme koji su obavljali poslove unutar iste funkcionalne grupe poslova (sva imena, podaci i bodovi nalaze se u Tablici), a tuženik nije obvezan dostaviti osobne podatke drugih radnika tužitelju.

26. Poslovi koje je obavljao tužitelj nisu se kod tuženika prestali obavljati već su centralizirani, odnosno, samo su se prestali obavljati za svaku podružnicu odvojeno te se sad obavljaju unutar nove organizacijske jedinice Korporativni servisi - Sektor za pravne poslove i to za potrebe svih sastavnica tuženika. S obzirom na navedeno, ove poslove nastavilo je obavljati 10 radnika dok je imenovani, primjenom zakonskih kriterija, utvrđen kao „prekobrojni izvršitelj“. Dakle, poslovi koje je obavljao tužitelj i dalje postoje, ali došlo je do centralizacije «korporativnih funkcija» pri čemu je potreban manji broj izvršitelja temeljem naprijed navedenih usporednih kriterija između radnika tuženika.

27. Svim radnicima iz postupka Kolektivnog viška, pa tako i tužitelju, tuženik je omogućio zapošljavanje na poslove u tzv. „operacijama“. Naime, tuženik je imao mogućnost ponuditi radnicima koji su višak 280 takvih radnih mjesta. Radnicima koji su višak, a nisu iskazali interes za rad na tim radnim mjestima, tuženik je bio prisiljen otkazati ugovor o radu. Naime, drugih slobodnih radnih mjesta kod tuženika nema, pa stoga također nije niti moguće osposobiti radnike za neke druge poslove, odnosno radna mjesta, kada istih nema. Tuženik je iskazao interes za radno mjesto kontrolor. Međutim, 7.6.2022. godine povukao je interes.

28. Tuženik predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev.

29. U tijeku postupka sud je izvršio uvid u ugovore o radu na neodređeno vrijeme (str. 5-9 spisa), odluku o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora od radu od 1.8.2022. (str. 10-12 spisa), zahtjev za zaštitu prava s preslikom povratnice (str. 13-15 spisa), tablicu s potencijalnim viškom izvršitelja (str. 43-44 spisa), funkcionalne grupe (str. 45-56, 115-147, 236-268 spisa), Pravilnik o izmjenama Pravilnika o organizaciji ZGB holdinga (str. 60-68, 186-199 spisa), Pravilnik o izmjenama Pravilnika kojima su sistematizirana radna mjesta za koja su koeficijenti složenosti poslova utvrđeni posebnom odlukom u ZGB holdingu d.o.o. (str. 69-71, 181-184 spisa), Odluku o izmjenama Odluke o radnim mjestima s koeficijentima složenosti poslova izvan grupe složenosti poslova iz KU-a (str. 73-75, 172-175, 296-299 spisa), organizacijsku shemu Korporativnih funkcija (str. 76 spisa), poziv sindikatima na savjetovanje sukladno čl. 127 ZR (str. 77-114 spisa), popis slobodnih radnih mjesta u operacijama (str. 148-153 spisa), obavijest sindikatima o provedenom savjetovanju (str. 154-167 spisa), obavijest HZZO-u o kolektivnom višku radnika (str. 168-171 spisa), Pravilnik o organizaciji korporativnih servisa tuženika (str. 201-228 spisa), dopis sindikatima vezano za savjetovanje sukladno odredbi čl. 150 i čl. 151 ZR (str. 230-234 spisa), očitovanje glavnog sindikalnim povjerenika u vezi savjetovanja (str. 269-273 spisa), očitovanje sindikata od 4.5.2022. (str. 276-280 spisa), očitovanja sindikata od 5.5.2022. (str. 281- 282 spisa), KU za radnike u trgovačkom društvu ZGB holdinga iz prosinca 2019. (str.385-388 spisa), ugovore o radu na neodređeno vrijeme sklopljene s RP

8  P o s l

o

v

n i b r

o

j: P r

-

1 9

5 6 /

2022-23

RP te pisane prijedloge za trajni premještaj istog (str. 463-473 spisa), rješenja o pravu za rodiljni dopust za radnika M (str. 474-477 spisa), kao i ostalu dokumentaciju koja prileži spisu, te je proveo dokaze saslušanjem svjedoka MPŽ (str. 455-456 spisa), APŽ (str. 456-458 spisa), HP (str. 560-561 spisa), LP (str. 567-568 spisa) i tužitelja (str. 569-570 spisa).

30. Svi provedeni dokazi ocijenjeni su sukladno odredbi članka 8. Zakona o parničnom postupku.

31. Tužbeni zahtjev je neosnovan.

32. Među strankama nije sporno da je tužitelj bio zaposlen kod tuženika na temelju ugovora o radu na neodređeno vrijeme od 22.7.2016. Uvidom u navedeni ugovor o radu utvrđeno je da je tužitelj bio zaposlen kod tuženika na poslovima referenta u službi pravnih poslova, u Podružnici Zagrebparking.

33. Navedeni ugovor o radu otkazan je odlukom o poslovno uvjetovanom otkazu od 1.8.2022., odnosno zbog gospodarskih i organizacijskih razloga.

34. Među strankama nije sporno da je protiv predmetne odluke o otkazu tužitelj podnio zahtjev za zaštitu prava u roku koji propisuje Zakon o radu te nije sporno da je, obzirom se tuženik nije očitovao o zahtjevu za zaštitu prava, u roku propisanom Zakonom o radu podnio tužbu sudu radi utvrđenja kao nedopuštene predmetne odluke o otkazu (navedeno je tuženik učinio nespornim na ročištu 14.1.2025.).

35. Među strankama nije sporno da je tuženik proveo savjetovanje sa sindikatom prije donošenja predmetne odluke o otkazu (navedeno je tužitelj učinio nespornim na ročištu 14.1.2025.)

36. Među strankama je sporno je li tužitelj imao na zakonu zasnovan razlog za donošenje odluke o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu zbog gospodarskih i organizacijskih razloga te je li postupak koji je prethodio donošenju odluke o otkazu u cijelosti proveden u skladu sa Zakonom o radu.

37. Uvidom u odluku o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu od 1.8.2022., u obrazloženje iste, utvrđeno je da je nakon postupka kolektivnog viška poslodavac utvrdio prestanak potrebe za radom radnika (tužitelja) pri čemu su razlozi prestanka potrebe za radom obrazloženi i opisani tijekom savjetovanja Kolektivnog viška. Ti se razlozi mogu sažeti u centralizaciju tzv. korporativnih funkcija, odnosno korporativnih servisa. Kod poslodavca su se iste grupe tzv. funkcionalnih poslova "korporativnih funkcija" obavljale decentralizirano, unutar više različitih organizacijskih jedinica/podružnica i to samo za potrebe te organizacijske jedinice/podružnice, a ne za potrebe cijelog društva, što je dovelo da nedovoljne procesne i organizacijske učinkovitosti i do prevelikog broja izvršitelja te neopravdano velikih troškova poslovanja. Novom organizacijom provedena je centralizacija "korporativnih funkcija" na način da je uvedena nova organizacija prema kojoj se u potpunosti prestaju obavljati "korporativne funkcije" u različitim podružnicama, u kojima se u potpunosti ukida obavljanje poslova koji spadaju u "korporativne funkcije". Poslovi "korporativnih funkcija" obavljaju se centralizirano, a to uključuje i poslove radnog mjesta na kojem je 9  P o s l

o

v

n i b r

o

j: P r

-

1 9

5 6 /

2022-23

radio tužitelj, unutar samo jedne nove organizacijske jedinice naziva "korporativni servisi", i to unutar odgovarajućih sektora i službi kao nižih organizacijskih jedinica. Posljedica opisane centralizacije je smanjenje broja izvršitelja, što je rezultiralo kolektivnim viškom radnika i potrebom za prestankom rada određenih radnika, uključujući i tužitelja. Naime tužitelj je obavljao u Podružnici Zagrebparking poslove radnog mjesta referent te njegovi poslovi spadaju u grupu pravnih poslova (tzv. funkcionalna grupa poslova). Njegovi poslovi spadaju pod poslove tzv. "korporativnih funkcija", te je poslodavac svojim aktima ukinuo organizacijsku jedinicu u kojoj je tužitelj obavljao svoje poslove, i to na način da se djelokrug poslova te organizacijske jedinice bitno mijenja i proširuje opseg poslova iste, pa se navedeni poslovi obavljaju unutar nove organizacijske jedinice naziva Sektor za pravne poslove unutar "korporativnih servisa". Unutar nove organizacijske jedinice Sektor za pravne poslove poslodavac je utvrdio potreban broj od 10 izvršitelja srednje ili više stručne spreme, a kako je ukupan broj radnika koji obavljaju te poslove i imaju potrebnu stručnu spremu veći od naprijed navedenog potrebnog broja radnika, bilo je potrebno otkazati ugovor o radu i tužitelju. Pritom je poslodavac pri odabiru prekobrojnih radnika primijenio kriterije po kojima ih je bodovao, propisane Zakonom o radu te dodatni kriterij hrvatski branitelji, djeca poginulih/nestalih branitelja. Tužitelj je po opisanim kriterijima ostvario 5 bodova, radnik s najmanjim brojem bodova koji je popunio slobodna radna mjesta u organizacijskoj jedinici ostvario je 6 bodova.

38. Poslodavac je svim radnicima utvrđenima kao višak ponudio poslove u tzv. operacijama. Iako je tužitelj zaprimio popis slobodnih radnih mjesta i aplicirao na više slobodnih radnih mjesta u tzv. operacijama tijekom provedbe poslova selekcije odabira kandidata odbio je ponudu za popunjavanje radnog mjesta u tzv. operacijama za koje je aplicirao.

39. Iz dokumentacije dostavljene u spis proizlazi da je tuženik proveo postupak savjetovanja kolektivnog viška sa sindikatima koji djeluju kod tuženika te predmetnom spisu prileže dopisi Službe za upravljanje ljudskim resursima sindikatima s pozivom na savjetovanje sukladno čl. 127 ZR u kojima se navodi da je 30.12.2021. iniciran postupak kolektivnog viška radnika. Nadalje je razvidno da je poslodavac sindikatima dostavio podatke s ciljem savjetovanja za postizanje sporazuma u svrhu otklanjanja ili smanjenja potrebe za prestankom rada radnika te su dostavljeni i nacrti odluka i pravilnika čije je donošenje bilo u svezi s viškom radnika. Spisu prileže očitovanja sindikata vezano za postupak Kolektivnog viška te zajedničko očitovanje reprezentativnih sindikata iz kojih je razvidno da su imali primjedbe i prijedloge vezano za postupak kolektivnog viška. Razvidno je iz dokumentacije da je poslodavac s predstavnicima sindikata održao sastanke, i to 20.1.2022., te nekoliko sastanaka u manjim grupama. Iz dopisa koje je tijekom postupka savjetovanja poslodavac dostavljao sindikatima koji su bili uključeni u postupak savjetovanja razvidno je da je poslodavac odgovarao na pitanja i primjedbe sindikata.

40. U ovom postupku saslušana je kao svjedok APŽ koja je navela da je zaposlena kao direktorica Sektora u ljudskim potencijalima te je bila uključena u postupak Kolektivnog viška. Postupak Kolektivnog viška počeo je 30.12.2021. pozivom sindikatima koji djeluju kod tuženika, a nakon više sastanaka s predstavnicima svih sindikata i razgovora, dovršen je 8.4.2022. Kolektivni višak je utvrđen zbog centralizacije određenih poslova, ali i zbog potreba za uštedama i smanjivanjem broj radnika. Inicijalno je bilo predviđeno 544 radnika kao višak, a nakon 1 0  P o s l

o

v

n i b r

o

j

: P r

-

1 9

5 6 /2022-23

pregovora i sastanaka sa sindikatima smanjen je taj broj i utvrđen je višak od 414 radnika. Kolektivni višak je poslan na Zavod za zapošljavanje, koji je dao pozitivno mišljenje, a nakon toga je provedeno savjetovanje sa sindikatima vezano za izmjenu internih akata, vezano za sistematizaciju i organizaciju, a nakon toga su provedena i savjetovanja u postupku individualnih otkazivanja ugovora o radu. Kolektivni višak je utvrđen u administrativnim poslovima, ne i u operativnim. Svaka podružnica imala je svoju financijsku i pravnu službu, ljudske resurse, računovodstvo i sigurnost, a ti poslovi su ukinuti po podružnicama i centralizirani su te je utvrđen kolektivni višak. Prisustvovala je sastancima sa sindikatima u postupku utvrđivanja Kolektivnog viška. Neke primjedbe sindikata su usvajane, primjerice da neka radna mjesta nisu administrativna, već da se imaju smatrati potporom operativnim funkcijama, a to je rezultiralo da je inicijalni popis viška smanjen za 130 radnika. Tužitelj je bio zaposlen u podružnici Zagrebparking, u pravnoj službi, na pravnim poslovima, i ta je služba centralizirana, pa se pojavio višak radnika. Pravna služba Zagrebparkinga je obavljala pravne poslove samo za tu podružnicu, a nakon centralizacije centralizirana služba obavlja sve poslove za sve podružnice s manjim brojem izvršitelja. Tužitelj je bio uspoređen prema zakonskim kriterijima s drugim radnicima koji su obavljali iste pravne poslove. Vezano za radnike koji su obavljali pravne poslove, bile su formirane dvije grupe, u jednoj su bili pravnici koji rade na složenim poslovima s visokom stručnom spremom, a u drugoj radnici s višom i srednjom stručnom spremom, koji su radili na manje složenim pravnim poslovima. Tužitelj je bio u toj drugoj grupi, i bodovan je prema zakonskim kriterijima. Ostvario je manje bodova od radnika koji su ostali na tim manje složenim pravnim poslovima. Bodovali su se kriteriji koje propisuje Zakon o radu, poslodavac je imao nakanu uvrstiti u bodovanje i tzv. "negativne bodove" za radnike koji su dobivali opomene, ali se zbog protivljenja sindikata od toga odustalo. Ako bi radnici ostvarili isti broj bodova prema zakonskim kriterijima, prednost bi se dala radniku koji je ostvario više staža kod poslodavca, ako bi bili i po tome jednaki, onda je prednost dobio onaj radnik koji je imao veće obveze uzdržavanja. Tuženik nema saznanja da bi Zagrebački holding bio pravni sljedbenik Zgb filma gdje je tužitelj prije radio, pa se stoga taj staž nije uzeo u obzir. Ali i da se uzeo u obzir, dakle otprilike 2 ili više godine staža u Zgb filmu, i dalje ne bi postigao potreban broj bodova da prestigne kolegicu ispred sebe. Od radnika koji su bili utvrđeni kao kolektivni višak ostale su raditi u Podružnici radnice na porodiljinom dopustu, ili radnici koji su koristili očinske ili roditeljske dopuste, radnici koji su u selekcijskom postupku prešli u operativne poslove te radnici koji su dobili otkaz, ali su se javili na interne natječaje na slobodna radna mjesta i bili primljeni. Nije joj poznato zašto je radnik RP ostao raditi, i na kojem radnom mjestu, ali svakako nije mogao ostati raditi u pravnoj službi Podružnice Zagrebparking jer je ukinuta i tamo se više ne rade pravni poslovi. Tužitelj je, bez obzira što je bio oslobođen dolaska na posao, imao pristup intranetu na kojem se objavljuju natječaji i mogao se javiti ako je htio. Pristup na intranet mu je ugašen kada mu je istekao otkazni rok, a ne prije. Tužitelj je mogao ući i u prostorije Zagrebačkog holdinga jer mu nije bio zabranjen ulazak u službene prostorije, već je samo bio oslobođen obveze rada, a interni natječaji su objavljivani i na oglasnim pločama. To što je netko radio tijekom otkaznog roka a neko nije, nije bilo od utjecaja na izbor. U postupak savjetovanja su bili uključeni svi sindikati koji su djelovali kod tuženika, 21 ili 22 sindikata. Radničko vijeće Zagrebački holding nema, niti ga je imao. Interni akti o reorganizaciji stupili su na snagu 26.5.2022, prije toga su objavljeni na oglasnoj ploči i na internetu. Poznata joj je radnica, gđa. OP, ona je po stručnoj spremi konobar, i to je srednja stručna sprema, a radila je kao referent, a prema zakonskim kriterijima 1 1  P o s l

o

v

n i b r

o

j

: P r

-

1 9

5 6 /2022-23

ostvarila je veći broj bodova od tužitelja. Potvrdila je da ona i dalje obavlja poslove, ali za cijeli Zagrebački holding, a ne samo za podružnicu Zagrebparking, što je radila prije.

41. Svjedok HP je iskazala da je u funkciji predsjednice Sindikata Čistoće Zagreb sudjelovala u postupku Kolektivnog viška radnika. Koncem prosinca 2021. poslodavac je poslao sindikatima prijedlog Kolektivnog viška radnika s prilozima. Na taj prijedlog se svih 19 reprezentativnih sindikata negativno očitovalo. Održano je nakon toga više sastanaka s poslodavcem, a sindikati su između ostalog tražili da se iz Kolektivnog viška izluče radnici s najnižim koeficijentom kao što su čistači, zaštitari i čuvari, i poslodavac je tom zahtjevu udovoljio. Nakon toga poslodavac je dostavio prijedloge akata za reorganizaciju, kao i prijedloge Kolektivnog viška. Poslodavac je dostavio dokumentaciju koju su sindikati tražili i odgovarao je na primjedbe, ali nije sve usvojio, osim naprijed navedenih. Održano je deset sastanaka s poslodavcem o kolektivnom višku. Kolektivni višak je prvotno obuhvaćao oko 570 radnika, a nakon pregovora sa sindikatima smanjen je na 440. Nakon toga su uslijedili postupci otkazivanja radnicima koji su utvrđeni kao kolektivni višak. Poslodavac je također imao popis radnih mjesta za kojima ima potrebu, to su operativna radna mjesta za koja se u pravilu traži niža stručna sprema, i nudio je radnicima koji su utvrđeni kao višak da se jave ako su zainteresirani, a onda se radila selekcija, ako je bilo više prijavljenih. Poznato joj je radno mjesto referent u pravnoj službi, ono sada postoji u korporativnim servisima, i ukinuto je u Podružnici Zagrebparking. I u korporativnim servisima znatno je smanjen broj izvršitelja. Prilikom selekcije za nastavak rada na radnim mjestima u korporativnim servisima poslodavac je radnike bodovao prema kriterijima koje propisuje Zakon o radu, plus dodatni bodovi za sudionike domovinskog rata. Poslodavac nije ispoštivao odredbu čl. 167 KU, koji je bio na snazi u vrijeme utvrđivanja kolektivnog viška, i nije donio dodatak KU koji bi utvrđivao popis radnih mjesta, koeficijente i dodatke na otežane uvjete rada. Poslodavac nije htio sjesti sa sindikatima za stol i donijeti taj dodatak. U vrijeme utvrđivanja Kolektivnog viška i otkazivanja tužitelju nije bilo radničkog vijeća, niti su sindikati postigli sporazum o sindikalnom povjereniku s pravima i obvezama radničkog vijeća.

42. Svjedok LP je iskazao da je zaposlen kao nadzornik unutarnje kontrole u Podružnici Zagrebparking, a tužitelj je radio u toj podružnici. Predstavnik je Nezavisnog sindikata radnika Zagrebparkinga i sudjelovao je u postupku Kolektivnog viška i kasnije u savjetovanjima o Kolektivnom višku. Poslodavac je u prosincu 2021. izašao s prijedlog Kolektivnog viška radnika, dostavljenog sindikatima, kojim je bilo više od 700 radnika obuhvaćeno kao višak, sindikati su tome prigovorili i nisu prihvatili taj Kolektivni višak, prvenstveno vezano za radnike na operacijama, a bilo je i nekih zaštićenih skupina. Poslodavac je većinu primjedaba usvojio kroz postupak Kolektivnog viška, tako da je konačnim prijedlogom bilo obuhvaćano 414 radnika. Tim radnicima ponuđeno je 280 upražnjenih radnih mjesta, od kojih je većina bila u tzv. operacijama. Neki su radnici prihvatili spisak, prijavili se, a neki nisu ni htjeli uzeti spisak. Poznato mu je da je poslodavac radio selekciju među radnicima kada ih se javilo više na isto radno mjesto. Preostali radnici su dobili otkaz, neki još uvijek nisu. Svjedok je radio s tužiteljem i zna da je isti utvrđen kao višak. Poslovi koje je radio tužitelj sada se obavljaju u sklopu korporativnih servisa, i to je bila namjera zbog čega se išlo u rekonstruiranje. Tek u 5 mjesecu 2022. tuženik je donio Pravilnik o sistematizaciji radnih mjesta u svim službama, vezano za provedeno restrukturiranje. Prije toga je bio na snazi stari Pravilnik. Poslodavac je izmijenio Pravilnik o reorganizaciji prije, a Pravilnik o sistematizaciji kasnije. Tužiteljevo 1 2  P o s l

o

v

n i b r

o

j

: P r

-

1 9

5 6 /2022-23

radno mjesto je ukinuto, no poslovi tog radnog mjesta se i dalje obavljaju, ali u korporativnim servisima. Ne može se sjetiti naziva radnog mjesta tužitelja. Poslodavac je najprije donio odluku da će sve zajedničke poslove koji su se obavljali u sklopu podružnica obavljati na nivou cijelog Holdinga u korporativnim servisima. Nakon toga su radnike koje su radili te poslove stavili u grupe. Tuženik je proveo savjetovanje sa sindikatima prije donošenja internih akata u svibnju 2022. Kod tuženika nije bilo radničkog vijeća tijekom postupka Kolektivnog viška i donošenja odluke o otkazu, niti je bilo sporazuma između sindikata o sindikalnim povjerenicima.

43. Iskazi svjedoka APŽ, HP i LP potvrđuju činjenice utvrđene uvidom u naprijed citiranu dokumentaciju, odnosno da je tuženik 30.12.2021. započeo postupak utvrđivanja Kolektivnog viška na način da je o tome obavijestio i pozvao na savjetovanje sindikate koji djeluju kod tuženika, nakon čega su se s predstavnicima sindikata održavali sastanci te je predstavnicima sindikata dostavljanja i dokumentacija vezana za postupak Kolektivnog viška, a predstavnici sindikata poslodavcu su isticali primjedbe od kojih su neke i usvajane tako da je to rezultiralo smanjenjem radnika koji su bili obuhvaćeni kao Kolektivni višak te je taj broj radnika s prvotnih 544 smanjen na kraju postupaka Kolektivnog viška na 414 te je postupak Kolektivnog viška dovršen 8. travnja 2022. Nadalje, iz iskaza ovih svjedoka utvrđeno da je postupak Kolektivnog viška bio iniciran nakanom poslodavca da određene poslove koji su se obavljali zasebno unutar svake podružnice ZGB holdinga, a koji su bili zajednički za Zagrebački holding nastave obavljati u Zagrebačkom holdingu, unutar tzv. korporativnih servisa, odnosno zajednički za cijeli Zagrebački Holding, a što je rezultiralo viškom radnika i ukidanjem određenih radnih mjesta unutar podružnica. Iz iskaza ovih svjedoka utvrđeno je da je poslodavac radnicima koji su nakon završenog postupka Kolektivnog viška utvrđeni kao višak ponudio i mogućnost zapošljavanja, odnosno nastavka rada u Zagrebačkom holdingu u tzv. operacijama, gdje je bilo slobodnih radnih mjesta, te su radnici zainteresirani za nastavak rada u tzv. operacijama mogli aplicirati za radna mjesta i ući u selekcijski postupak za ista.

44. Iz iskaza svjedoka ZP, HP i LP nedvojbeno proizlazi da za vrijeme postupka Kolektivnog viška i otkazivanja ugovora o radu tužitelju kod tuženika nije bilo radničkog vijeća, niti su sindikati uspjeli postići sporazum o sindikalnom povjereniku u funkciji predstavnika radničkog vijeća, stoga nije ni postojala mogućnost poslodavca da provodi savjetovanje s radničkim vijećem ili sindikalnim povjerenikom u funkciji radničkom vijeća, a okolnost da radničko vijeće nije bilo konstruirano ne predstavlja propust tuženika, niti može ići na teret tuženiku u smislu da bez formiranog radničkog vijeća tuženik ne bi mogao donositi odluke vezano za radno pravni status svojih zaposlenika.

45. Sud iskaze svjedoka APŽ, HP i LP ocjenjuje kao životne i uvjerljive jer se međusobno poklapaju s bitnim činjenicama i u skladu su s dokumentacijom vezano za postupak Kolektivnog viška dostavljenom u spis.

46. Svjedok MPŽ je iskazala da radi kod tuženika kao voditelj Službe za zapošljavanje i razvoj. U postupku otkazivanja ugovora o radu sudjelovala je u jednom segmentu, a to je selekcijski postupak, vezano za radnike koji su utvrđeni kao Kolektivni višak, odnosno za radna mjesta za kojima je tuženik imao potrebu, u odnosu na radnike koji su iskazali interes za ta radna mjesta. Sudjelovala je u još 1 3  P o s l

o

v

n i b r

o

j

: P r

-

1 9

5 6 /2022-23

jednom segmentu, a to je obavješćivanje radnika koji su utvrđeni kao višak i obavješćivanje istih o slobodnim radnim mjestima u operacijama, a to su svi operativni poslovi u podružnicama za kojima postoji potreba. Nije obavješćivala tužitelja konkretno da je višak, niti mu je dostavila listu slobodnih radnih mjesta, to je trebala učiniti kolegica u toj Podružnici. Tužitelj je iskazao interes da ostane raditi na slobodnom radnom mjestu te je svjedok s njim vodila razgovor o tome i ponudila mu slobodno radno mjesto kontrolora u Podružnici Zagrebparking, no on ju je telefonski izvijestio da više nije zainteresiran za to radno mjesto, a svjedok je s njim pričala prije upravo o tom radnom mjestu. Nakon toga mu je poslala mail u kojem je potvrdila njegovo odustajanje od tog radnog mjesta. Nakon što se očitovao da nije zainteresiran za to radno mjesto, nije mu ponuđeno drugo radno mjesto, niti se ispitivala mogućnost zapošljavanja tužitelja na drugom radnom mjestu. Točno je da je tužitelj iskazivao interes za druga radna mjesta, ali su ona bila ponuđena drugim zaposlenicima koji su utvrđeni kao višak. Primjerice, cestar predradnik, poslovođa u Zrinjevcu, poslovođa za nasade i slično, laborant u cestama, na to radno mjesto je premještena druga radnica koja je imala veći broj bodova od tužitelja. Tužitelj je zadovoljavao uvjete za navedena radna mjesta, no zadovoljavali su ih i drugi radnicima kojima su ponuđena i koji su primljeni, a tužitelj je pokazivao manju motiviranost za rad od drugih kandidata. Procjena svjedoka je bila da je davao šture odgovore i stalno je ponavljao da ne može raditi teže fizičke poslove zbog svojih godina, iako ova radna mjesta za koja je iskazao interes podrazumijevaju teže fizičke poslove. Provjeravala je stručnu spremu kandidata koji su iskazali interes. Napravila se lista kandidata koji su iskazali interes za slobodna radna mjesta, naveo se broj bodova u postupku kolektivnog višak, duljina radnog staža kod poslodavca i preporuka sa selekcijskog postupka, koju je davala svjedok za radnike koje je intervjuirala, pa tako i za tužitelja, i nakon toga su radnicima s preporukama nuđena radna mjesta. Ako je bilo više kandidata za isto radno mjesto, gledao se broj bodova, ako su bili istih bodova onda staž, s prednošću koju su imali hrvatski branitelji i uzevši u obzir preporuku. Tužitelj je imao preporuku, ali djelomičnu, što znači da se može uzeti u obzir ako ne postoje drugi kandidati s punom preporukom. Unatoč djelomičnoj preporuci tužitelju je ponuđeno mjesto kontrolora, i on bi bio primljen da nije povukao interes za to radno mjesto. Bilo je 7 slobodnih radnih mjesta kontrolora u Podružnici Zagrebparking, a javilo se nešto manje od 40 radnika, ali ih je dosta odustalo kao i tužitelj. Druga kolegica koja je radila intervjue i davala preporuke je CP. Tužitelja je procijenila na temelju razgovora s njim.

47. Tužitelj je iskazao da je njegovo zadnje radno mjesto bilo referent pravne službe u Zagrebačkom holdingu, Podružnica Zagrebparking. U Podružnici Zagrebparking bilo je više od 10 referenata pravne službe. Bili su svi u Odjelu pravnih poslova i radili u istoj sobi. U razdoblju od par mjeseci neki su djelatnici Odjela prešli raditi na druge srodne polove, na koncu su ostali samo tužitelj i RP, dok nisu dobili otkaz. Po saznanju tužitelja Odjel pravne službe i danas djeluje. U njemu rade i dalje trojica zaposlenika koji su radili i s tužiteljem, to su OP, i još dva djelatnika. Poslodavac je tužitelju ponudio da se javi na slobodna radna mjesta u tzv. operacijama, a on se javio na otprilike šest radnih mjesta, ali je pozvan na razgovor samo za jedno radno mjesto. Međutim, poslodavac ga nije primio ni na to radno mjesto, nego je primio drugog radnika. Jedan prijedlog tužitelj je povukao, a za druga radna mjesta nije bio niti pozvan na razgovor. Naveo je da se pravni poslovi nakon njegova otkaza obavljaju unutar korporativnih servisa koji je ustrojen na razini Zagrebačkog holdinga a ne na razini podružnica, stoga je naprijed netočno naveo da Odjel pravnih poslova posluje i nadalje u sklopu Zagrebparkinga. Taj je Odjel je u Podružnici prestao 1 4  P o s l

o

v

n i b r

o

j

: P r

-

1 9

5 6 /2022-23

postojati kada je dobio otkaz. Radio je u Odjelu na ovrhama i parnicama. Šef Odjela pravne službe bila je gđa A. Gđa. OP obavlja pravne poslove, ali u korporativnim servisima, a ne u Podružnici. Ona je radila u podružnici Zagrebparkinga pravne poslove kao i tužitelj, dok je tamo postojao taj Odjel. U kriterijima koji su se ocjenjivali i vrednovali navedeno je da ima 17 godina staža kod poslodavca, ali je trebalo stajati da ima 19, jer je dvije godine radio u Zagreb filmu, ali je prebačen kao višak u Podružnicu Zagrebarking, pa mu je taj staž trebalo obračunati. Imao je isti broj bodova kao i g. RP koji je ostao raditi u holdingu, ali ne zna na kojim poslovima, pa bi možda s više bodova tužitelj ostao raditi. Gđa. OP je završila turističku ugostiteljsku školu te tužitelj smatra da je kvalificiraniji od nje jer ima završenu ekonomsku školu.

48. I iz iskaza svjedoka MPŽ i tužitelja proizlazi da se u Podružnici Zagrebparking više ne obavljaju pravni poslovi, a tužitelj je u toj podružnici radio na pravnim poslovima te se pravni poslovi nakon utvrđenja kolektivnog viška i provedene reorganizacije obavljaju kod tuženika u tzv. korporativnim servisima na nivou cijelog Zagrebačkog holdinga. Nadalje, proizlazi da je tužitelj kao i drugi radnici koji su se našli na popisu kolektivnog viška bio bodovan s usporedivim radnicima prema kriterijima koje propisuje Zakon o radu (ostvareni staž, godine života i obveze uzdržavanja) te se uspoređivan prema ostvarenim bodovima s usporedivim radnicima. (pri čemu treba navesti da tužitelj ima završenu ekonomsku školu, kako je naveo u svom iskazu te je uspoređivan s drugim radnicima iste stručne spreme, srednje ili više, a ne visoke, koji su radili u Odjelu pravnih poslova u Podružnici na pravnim poslovima). Tužitelj je naveo da je poslodavac trebao pri bodovanju uzeti u obzir i dvije godine staža više (zbog činjenice da je ostvario dvije godine rada u Zagreb filmu, prije prelaska na rad u Zagrebparking) no iz iskaza svjedokinje ZP proizlazi da i u slučaju da su mu priznate još dvije godine staža ostvarene u Zgb filmu ( za koje poslodavac nije imao saznanja) još uvijek ne bi ostvario potreban broj bodova da prestigne kolegicu ispred sebe. Tužitelj je u tijeku postupka i u svom iskazu ukazivao i na radnika RP, koji je u Podružnici Zagrebparking obavljao iste poslove kao i tužitelj i ostvario isti broj bodova kao i tužitelj. Međutim, uvidom u obavijest HZZO-a od 22.4.2022. utvrđeno je da je isti od 19.5.2022. do 17.7.2022., koristio rodiljini dopust, dakle upravo u vrijeme otkazivanja ugovora o radu te je za poslodavca u razdoblju korištenja rodiljinog dopusta za radnika RP vrijedila zabrana otkazivanja temeljem čl. 34 st. 1 Zakona o radu. Napominje se da je radnik RP sklopio ugovor o radu za radno mjesto suradnik za pravne poslove u Sektoru za pravne poslove unutar tzv. korporativnih servisa 30.3.2023., a odluka o otkazu tužitelju donesena ja 1.8.2022., iz čega proizlazi da je od otkaza tužitelju i sklapanja ugovora o radu između tuženika i g. RP na novom radnom mjestu unutar tzv. korporativnih servisa prošlo više od 6 mjeseci te ne proizlazi da je tuženik postupao protivno proceduri vezano za otkazivanje ugovora o radu kada je s radnikom RP, više od 6 mjeseci nakon otkazivanja ugovora o radu tužitelju sklopio ugovor o radu za novo radno mjesto, odnosno na temelju navedenog ne proizlazi da je u vrijeme otkazivanja ugovora o radu tužitelju bio obvezan istom ponuditi sklapanje ugovora o radu za radno mjesto suradnik za pravne poslove u Sektoru za pravne poslove. Pritom valja navesti da iz dokaza provedenih u ovom postupku proizlazi da je Odjel pravnih poslova u sklopu Podružnice Zagrebparking prestao postojati u vrijeme kad je tužitelju otkazan ugovor o radu te više od otkazivanja ugovora o radu tužitelja u Zagrebparkingu nitko nije radio pravne poslove u tom Odjelu, pa iz navedenog proizlazi da ni g. RP nije nastavio raditi u tom Odjelu u Podružnici Zagrebparking 1 5  P o s l

o

v

n i b r

o

j

: P r

-

1 9

5 6 /2022-23

na pravnim poslovima nakon otkaza tužitelju te je i tužitelj u svom iskazu naveo da je Odjel pravnih poslova u Podružnici Zagrebparking prestao postojati kad mu je otkazan ugovor o radu te da više nitko ne obavlja te poslove u Podružnici Zagrebparking od njegova otkaza, već se isti obavljaju unutar tzv. korporativnih servisa na nivou Zagrebačkog holdinga.

49. U ovom postupku je iz iskaza tužitelja i svjedoka MPŽ utvrđeno da je tuženik ponudio tužitelju mogućnost nastavka rada kod tuženika u tzv. operacijama, odnosno na operativnim poslovima u podružnicama gdje postoji potreba za takvim određenim poslovima. Iz iskaza tužitelja i svjedoka ŽP utvrđeno je da je tužitelj aplicirao za neka radno mjesta unutar tzv. operacija, a iz iskaza tužitelja proizlazi da se javio na šest radnih mjesta, no bio je pozvan na razgovor samo za jedno, no nije bio primljen, a za još jedno radno mjesto povukao je svoj prijedlog da ga se zaposli na istom. Navedeno je potvrdila i svjedok ŽP, odnosno da ju je tužitelj izvijestio da nije više zainteresiran za radno mjesto kontrolora u Podružnici Zagrebparking, a u vezi drugih radnih mjesta za koja je iskazivao interes, primjerice, radno mjesto cestar predradnik, poslovođa u Zrinjevcu, laborant u Zagrebačkim cestama, tuženik je odabrao druge radnika koji su ostvarili više bodova od tužitelja. Pritom je svjedok MPŽ opisala na koji način su se dodjeljivali bodovi, pri čemu se u konkretnom slučaju radila i procjena kandidata, a istu je radila svjedok ŽP te je provjeravala i stručnu spremu kandidata, a dodjeljivala se i preporuka, a tužitelj je s djelomičnom preporukom mogao biti zaposlen na mjestu kontrolora, ali je povukao najprije iskazani interes.

50. Iz navedenog slijedi da je prije otkazivanja ugovora o radu tužitelju poslodavac ispitivao mogućnost zapošljavanja radnika na nekom drugom radnom mjestu za koje ima potrebu, a u konkretnom slučaju tužitelj je i mogao biti zaposlen na jednom radnom mjestu u tzv. operacijama, na radnom mjestu kontrolora, ali je tužitelj povukao interes radi zaposlenja na tom radnom mjestu, a navedeno su potvrdili i tužitelj i svjedok ŽP.

51. Tužitelj je dobio poslovno uvjetovani otkaz, zbog organizacijskih razloga. Poslodavac može otkazati ugovor o radu radniku uz propisani ili ugovoreni otkazni rok, ako za to ima opravdani razlog, u slučaju ako prestane potreba za obavljanjem određenog posla, zbog gospodarskih, tehnoloških ili organizacijskih razloga (poslovno uvjetovani otkaz). Uvidom u otkazani ugovor o radu tužitelju od 22.7.2016. utvrđeno je da je tužitelj kod tuženika obavljao poslove referent u služni pravnih poslova, i to u Podružnici Zagrebparking. Nedvojbeno je utvrđeno iz svih dokaza provedenih u ovom postupku da je prije donošenja predmetne odluke o otkazu tuženik proveo reorganizaciju, odnosno proveo je centralizaciju tzv. korporativnih funkcija te je sve te poslove, koji su se obavljali unutar više organizacijskih jedinica, za potrebe jedne organizacijske jedinice, podružnice, centralizirao, odnosno ukinuo je obavljanje tih poslova po podružnicama i odredio njihovo obavljanje unutar jedne organizacijske jedinice naziva korporativni servisi, na razini Zagrebačkog holdinga. Iz iskaza svjedoka saslušanih u ovom postupku, kao i samog tužitelja, nedvojbeno proizlazi da je Služba za pravne poslove u Podružnici Zagrebparking u kojoj je radio kao referent, ukinuta navedenom organizacijskom promjenom te su pravni poslovi premješteni u tzv. korporativne funkcije i obavljaju se na razini cijelog Zagrebačkog holdinga te je utvrđeno da je upravo takva organizacijska promjena dovela i do prestanka potrebe za obavljanjem poslova koje je tužitelj obavljao do otkaza u Podružnici Zagrebparking,

1 6  P o s l

o

v

n i b r

o

j

: P r

-

1 9

5 6 /2022-23

unutar te Podružnice, odnosno Službe za pravne poslove u toj Podružnici. Navedena centralizacija funkcija dovela je do viška izvršitelja na poslovima koji su se obavljali unutar Podružnice, samo za potrebe te Podružnice, odnosno poslodavac je utvrdio višak radnika srednje ili više stručne spreme koji su obavljali pravne poslove u Podružnici (budući se više ne obavljaju u Podružnici, samo za potrebe Podružnice, već centralizirano za potrebe cijelog Zagrebačkog holdinga, u sklopu tzv. Korporativnih servisa) te je stoga tužitelju kao višku otkazan ugovor o radu (nakon što je tuženik tužitelja usporedio prema zakonskim kriterijima s drugim usporedivim radnicima), što predstavlja opravdan otkazni razlog. Valja navesti da je autonomno pravo poslodavca da organizira proces rada u skladu sa svojim potrebama i da odlučuje koji će se poslovi i na kojim radnim mjestima obavljati unutar organizacijskih jedinica, te koliko mu je radnika potrebno radi obavljanja tih poslova, a poslodavac je u konkretnom slučaju odlučio da se pravni poslovi više neće obavljati unutar podružnica, pa ni u Podružnici Zagrebparking te je u toj Podružnici i ukinuo Službu za pravne poslove, što u konkretnom slučaju predstavlja organizacijsku promjenu koja je dovela do prestanka rada tužitelja.

52. Prije otkazivanja rada tužitelju, a nakon dovršenog postupka Kolektivnog viška tuženik je donio i Pravilnike o izmjenama Pravilnika o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta Zgb holdinga. Pravilnikom o izmjenama Pravilnika o organizaciji Zgb holdinga od 13.5.2022. u čl. 76 ukinuti su i brišu se zbog prestanka obavljanja poslova u tim organizacijskim jedinicama određeni Odjeli te i Odjel pravnih poslova. Dakle, prije otkaza tužitelju tuženik je internim aktom proveo promjenu u Podružnici Zagrebparkinga na način da je ukinuo Odjel pravnih poslova u kojem je bio zaposlen tužitelj. Pravilnikom o organizaciji korporativnih servisa tuženik je na razini Zgb holdinga ustanovio i Sektor za pravne poslove. Navedeno je u skladu s iskazom svjedoka APŽ koja je navela da su interni akti o reorganizaciji tuženika stupili na snagu 26.5.2022.a prije toga bili su objavljeni na oglasnim pločama poslodavca.

53. U ovom postupku je utvrđeno da je tuženik imao na zakonu zasnovan razlog za donošenje odluke o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu tužitelju, budući je utvrđeno da je proveo prije otkaza organizacijske promjene koje su i u Podružnici u kojoj je tužitelj bio zaposlen dovele do prestanka potrebe za radom na poslovima na kojima je radio u Podružnici, odnosno do ukidanja Odjela u kojem je radio i premještanju tih poslova iz Podružnice na razinu Zagrebačkog holdinga te nastanka viška radnika, te je utvrđeno da je prije toga poslodavac proveo postupak Kolektivnog viška radnika i nakon provedenog postupka utvrdio višak radnika, među kojima i tužitelja te u postupku kolektivnog viška bodovao radnike prema zakonskim kriterijima, a ispitivao je i mogućnost da tužitelja zadrži kao svog zaposlenika, ali na drugim poslovima, u tzv. operacijama no tužitelj je povukao svoj interes da nastavi raditi na drugom radnom mjestu (radno mjesto kontrolora), pri čemu je poslodavac utvrdio da ima potrebu za određenim brojem izvršitelja na tom radnom mjestu, a prema broju bodova koje je ostvario i procjeni, tužitelju bi bilo ponuđeno zaposlenje na tom radnom mjestu da nije povukao iskazani interes.

54. Slijedom svega naprijed navedenog tužitelj je odbijen s tužbenim zahtjevom radi utvrđenja kao nedopuštene predmetne odluke o otkazu te radi njegovog ponovnog vraćanja na rad na poslove sukladno otkazanom ugovoru o radu, a ukoliko takvo radno

1 7  P o s l

o

v

n i b r

o

j

: P r

-

1 9

5 6 /2022-23

mjesto ne postoji na poslove koji odgovaraju njegovoj stručnoj spremi i radnim sposobnostima.

55. Parnični trošak priznat tuženiku zastupanom po punomoćniku odvjetniku odmjeren je sukladno tbr. 7 toč. 2 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, i to u visini od 200 bodova OT za sve radnje u postupku, što obračunato s 2,00 eura za jedan bod iznosi 400,00 eura, a što uz obračunati PDV iznosi 500,00 eura. Napominje se da se sukladno tbr. 52 Tarife u konkretnom slučaju primjenjuje tarifa koja je bila na snazi u vrijeme pokretanja postupka, bez obzira kada je postupak okončan, a vrijednost boda obračunava se prema vrijednosti boda u trenutku dospijeća odvjetničke nagrade. Tuženiku nisu dosuđene u parnični trošak pristojbe na odgovor na tužbu i presudu, budući nije pozvan na platež istih niti ih je platio. 56. Iz navedenih razloga valjalo je odlučiti kao u izreci ove presude.

U Zagrebu 27. veljače 2025.

Sudac:

Dario Partl

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana, računajući od dana dostave prijepisa ove presude. Žalba se podnosi Županijskom sudu, putem ovog suda, pismeno u četiri jednaka primjerka.

DNA:

1. Tužitelju po punomoćniku

2. Tuženiku po punomoćniku