REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pr-4863/2018-68

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Lidiji Repar Habulinec, u pravnoj stvari tužitelja CE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Mirku Kovaču, odvjetniku u Zagrebu, protiv tužene Republika Hrvatska, Ministarstvo pravosuđa, OIB: 52634238587, zastupana po Općinskom građanskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 17. siječnja 2025. u prisutnosti tužitelja osobno, punomoćnika tužitelja Mirka Kovača, odvjetnika i Andree Jeromela Lučić, zamjenika OGDO, dana 26. veljače 2025.

p r e s u d i o  j e

Nalaže se tuženiku REPUBLIKA HRVATSKA – Ministarstvo pravosuđa, zastupano po Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, građansko-upravni odjel, Trg bana Josipa Jelačića 6., da tužitelju CE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime razlike plaće s osnova prekovremenog rada isplati ukupan iznos od 567,88 EUR bruto zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na iznos od:

- 40,77 EUR od 16. srpnja 2013. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 37,06 EUR od 16. rujna 2013. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 11,87 EUR od 16. veljače 2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 13,00 EUR od 16. srpnja 2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 88,74 EUR od 16. prosinca 2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 6,24 EUR od 16. veljače 2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 106,00 EUR od 16. svibnja 2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 53,68 EUR od 16. kolovoza 2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 12,47 EUR od 16. listopada 2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 31,32 EUR od 16. listopada 2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 12,53 EUR od 16. siječnja 2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 97,96 EUR od 16. siječnja 2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 56,24 EUR od 16. svibnja 2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunata za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, te da plati trošak parničnog postupka u iznosu od 2.749,64 eura, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom prema navedenoj stopi koje teku od 26.2.2025. pa do isplate, a sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je zaposlenik Ministarstva pravosuđa, Odjel za osiguranje pravosudnih tijela, na radnom mjestu ovlaštene službene osobe. Temeljem čl.44. st.1. toč.2. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (NN 93/08, 89/12, 104/13- osnovni tekst i Dodatak 1, 150/13, 153/13- Dodatak II i Dodatak III-NN 71/16) i članka 38. stavak 1. toč. 2. KU (NN 112/17) svaki službenik ima pravo na uvećanje plaće od 50% za prekovremeni rad. Istim člancima KU-a utvrđeno je da se prekovremenim radom službenika koji rade u smjenama ili turnusima, smatra svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Tužitelj obavlja svoj redovni rad organiziran kao rad u turnusu i smjenama koji je definiran člancima 44. st.6. i 8. (NN 104/13) i 38. st.6. i 8. (NN-112/17). Tuženik nije evidentirao, pa stoga niti isplaćivao naknadu za cjelokupni prekovremeni rad, u mjesecima kada je u radni dan od ponedjeljka do petka, bio blagdan, pa je u tim mjesecima i nastajala razlika u plaći. Naime, kada se usporede stvarno odrađeni sati sa redovnim mjesečnim fondom radnih sati, ukazuje se razlika samo u mjesecima u kojima je blagdan bio radni dan. Tužitelj koji je odradio na blagdan koji pada u dane od ponedjeljka do petka ima pravo na osnovnu plaću uvećanu za naknadu za rad na blagdan. Ukoliko tako stvarno odrađeni sati na kraju mjeseca prelaze mjesečni fond radnih sati, tužitelj ima pravo i na naknadu za prekovremene sate. Tuženik u svojem obračunu plaće nema prikazan mjesečni fond radnih sati, već samo mjesečni fond sati, te stoga prekovremene sate krivo obračunava i isplaćuje. Tužitelju nije isplaćena naknada za prekovremeni rad sukladno navedenim propisima za razdoblje od 7.6.2013. pa do dana podnošenja tužbe. Tužitelj se obratio tuženiku sa zahtjevom za mirno rješenje spora, ali na isti nije odgovoreno.

2. Konačno preciziranom tužbenim zahtjevom kao u podnesku od 14.11.2024. tužitelj predlaže naložiti tuženiku isplatu iznosa od 576,88 eura bruto na ime razlike plaće s osnova prekovremenog rada, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama i troškovima postupka.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu opreza radi osporava tužbu i tužbeni zahtjev. Tijekom postupka navodi da je predmetnom razdoblju, tužitelj do 31. prosinca 2013. bio raspoređen u zvanju pravosudni policajac na radno mjesto službenika na poslovima osiguranja u Ispostavi - Pododsjeku osiguranja u Gradu Zagrebu 4, Područnoj jedinici - Odsjek osiguranja u Zagrebu, Odjelu pravosudne policije, Službi osiguranja pravosudnih tijela u Upravi za organizaciju pravosuđa, što je vidljivo iz rješenja o rasporedu Ministarstva pravosuđa Klasa: UP/I-112-02/12-01/524, Ur.broj: 514-02-01-01-02-12-1 od 28. rujna 2012. Od 1. siječnja 2014. do 31. ožujka 2015. imenovani je bio raspoređen na radno mjesto službenika na poslovima osiguranja pravosudni policajac u Ispostavi Pododsjeku osiguranja u Gradu Zagrebu 4, Područnoj jedinici Odsjek osiguranja u Zagrebu, Odjel pravosudne policije, Služba osiguranja pravosudnih tijela u Upravi za organizaciju pravosuđa, što je vidljivo iz rješenja o rasporedu Ministarstva pravosuđa Klasa: UP/I-112-02/13-01/376, Ur.broj: 514-02-01-01-01-13-1 od 16. prosinca 2013. U razdoblju od 1. travnja 2015. do 30. studenog 2017. imenovani je bio raspoređen na radno mjesto pravosudni policajac - dežurni u Ispostavi Pododsjeku osiguranja u Gradu Zagrebu 3, Područnoj jedinici - Odsjek osiguranja u Zagrebu, Odjel pravosudne policije, Služba osiguranja pravosudnih tijela u Upravi za organizaciji pravosuđa, što je vidljivo iz rješenja o rasporedu Ministarstva pravosuđa Klasa: UP/I-112-02/15-01/339, Ur.broj: 514-02-01- 01-02-15-01 od 1. travnja 2015. Od 1. prosinca 2017. do dana podnošenja tužbe imenovani je raspoređen na radno mjesto pravosudni policajac u Ispostavi Pododsjeku osiguranja u Gradu Zagrebu 1. Područnoj jedinici Odsjek osiguranja u Zagrebu, Odjel pravosudne policije, Službi osiguranja pravosudnih tijela u Upravi za organizaciju pravosuđa, što je vidljivo iz rješenje o rasporedu Ministarstva pravosuđa Klasa: UP/I-112-02/17-01/719 Ur.broj: 514-02-01-01-17-1 od 23. studenog 2017. Na navedenim radnim mjestima, imenovanom je sukladno članku 8. točke 8. Uredbe o poslovima s posebnim uvjetima rada u državnoj službi („Narodne novine" broj 74/02, 58/08, 119/11, 33/13, 65/15, 2/17), utvrđen dodatak za posebne uvjete rada od 10%. Nadalje, u predmetnom razdoblju na snazi su bili Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike („Narodne novine" broj 104/13u daljnjem tekstu: KU 104/13) i Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike („Narodne novine broj 112/17, 12/18 u daljnjem tekstu: KU 112/17), (u daljnjem tekstu: Kolektivni ugovor) koji su, tekstualno isto, propisivali da plaću službenika i namještenika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću. Osnovna plaća je umnožak koeficijenta složenosti poslova radnoga mjesta na koje je raspoređen službenik ili namještenik i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža. Također isti su u članku 44. KU 104/13, odnosno članku 38. KU 112/17 propisivali da će se osnovna plaća službenika i namještenika uvećat za svaki sat rada, i to: za rad noću 40%

za prekovremeni radi 50%

za rad subotom 25%

za rad nedjeljom 35%

za rad blagdanom, neradnim danom utvrđenim zakonom i na Uskrs 150% za rad u drugoj smjeni ukoliko službenik ili namještenik radi naizmjenično, ili najmanje dva radna dana u tjednu, u prvoj i drugoj smjeni 10%

za dvokratni rad s prekidom dužim od 90 minuta 10%

za rad u turnusu 5% Tako utvrđeni dodaci međusobno se ne isključuju, osim dodataka za rad u turnusu i rad u drugoj smjeni. Obzirom da je imenovani u predmetnom razdoblju radio na poslovima s posebnim uvjetima rada, uvećanje plaće za prekovremeni rad i druga uvećanja plače, sukladno gore navedenim člancima Kolektivnog ugovora, obračunavaju se za svaki sat rada na osnovnu plaću uvećanu za dodatak za posebne uvjete radi i za zvanje. Iz evidencija prisutnosti vidljivo da je imenovani u predmetnom razdoblju radio u turnusima i smjenama. Radom u smjenama (smjenski rad) smatra se svakodnevni rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik i namještenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u prijepodnevnim (I. smjena), poslijepodnevnom (II. smjena) ili noćnom (III. smjena) dijelu dana. Rad u I. smjeni je od 6 do 14 sati, u II. smjeni od 14 do 22 sata i u III. smjeni od 22 do 6 sati. Radom u turnusu smatra se rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik i namještenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u smjenama od po 12 sati dnevno u ciklusima 12-24-12-48. Prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama (2 prve-2 druge 2 treće-2 dana slobodna) ili u turnusu, smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Prekovremeni rad ostvaren radom dužim od dnevnog radnog vremena ili redovne smjene i prekovremeni rad ostvaren radom dužim od mjesečnog ili tjednog fonda radnih sati međusobno se ne isključuju. Redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje službenici i namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoží s 8 sati. Iz navedenog slijedi da službenici koji su radili na blagdan imaju pravo na uvećanje plaće za taj dan za 150%. Također, ukoliko su radili u smjeni ili turnusu imaju pravo na uvećanje plaće za 10%, odnosno 5%, ukoliko se međusobno takvi dodaci ne isključuju. Ako im odrađeni sati prelaze mjesečni fond radnih sati, imaju pravo na dodatak na plaću za prekovremeni rad, odnosno 50%. Ministarstvo pravosuđa je imenovanom isplatilo sve dodatke za prekovremeni rad blagdanom koji pada od ponedjeljka do petka, slijedom čega je zahtjev tužitelja u cijelosti neosnovan, pa predlaže isti odbiti uz naknadu parničnog troška.

4. Tijekom dokaznog postupka izvršen je uvid u Zahtjev za mirno rješenje spora, Rješenja o rasporedu, evidencije plaćenih sati, obračunske liste, sudsku praksu, proveden je dokaz financijskim vještačenjem od 26.9.2024. po vještaku Ručević vještačenja d.o.o., sudsku praksu.

5. Cijeneći rezultate dokaznog postupka, u smislu čl.8. ZPP-a, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan, kao u izreci presude.

6. Iz priloženih Rješenja o rasporedu proizlazi da je tužitelj bio raspoređen na radno mjesto kod tuženika, kao ovlaštena službena osoba.

7. Iz iskaza tužitelja proizlazi da je u utuženom razdoblju od lipnja 2013. do rujna 2018. obavljao poslove pravosudnog policajca, te je u tom razdoblju većinom radio u turnusu, odnosno 12-24-48 ovisno o rasporedu koji je sačinjen, radio je dosta prekovremenih sati ali nije za prekovremene sate u tom razdoblju nikada koristio slobodne dane. Radili su ubrzano jer je bilo manjka pravosudne policije, a također je radio i za praznike, a nekada koji su bili i u tjednu, za te prekovremene sate tuženik mu nije isplatio naknadu plaće. Na poseban upit navodi kako je radio po mjesečnom rasporedu rada koji je sačinio tuženik, a u mjesecima kada je blagdan padao od ponedjeljka do petka odrađivao je normalno sve radne sate i radne dane, a uz to blagdane.

8. Iskaz tužitelja sud je prihvatio u cijelosti kao životan i uvjerljiv, te u skladu s dokumentacijom spisa.

9. Iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka proizlazi da je tužitelj državni službenik zaposlen u ministarstvu pravosuđa u zvanju pravosudni policajac, na radnom mjestu službenika na poslovima osiguranja, u utuženom razdoblju od lipnja 2013. do rujna 2018. Tužbeni zahtjev tužitelja odnosi se na neisplaćene prekovremene sate za razdoblje od lipnja 2013. do rujna 2018. U utuženom razdoblju tužitelj je uglavnom radio u turnusu po 12 sati dnevno, te povremeno u redovnom radnom vremenu po 8 sati, na poslovima s posebnim uvjetima rada. Prema odredbama važećih Kolektivnih ugovora za državne službenike i namještenike plaću službenika i namještenika čini osnovna plaća i dodatci na osnovnu plaću. Osnovna plaća je umnožak koeficijenta složenosti poslova radnoga mjesta na koje je raspoređen službenik ili namještenik i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža. Dodatci na osnovnu plaću su dodatci za uspješnost na radu, dodatci za poslove s posebnim uvjetima rada i druga uvećanja plaće. Osnovna plaća službenika (čl. 44. KU 93/2008., KU 89/20012. i KU 104/2013 i identično je propisao čl. 38. KU 112/17..) uvećava se:

- za rad noću 40%

- za rad subotom 25%

- za rad nedjeljom 35%

- za rad na blagdane, neradne dane i na Uskrs 150%

- za prekovremeni rad 50%

- za rad u drugoj smjeni 10%,

- za rad u turnusu 5%.

10. Navedeni dodatci međusobno se ne isključuju, osim dodatka za rad u turnusu i za rad u drugoj smjeni. Državnim službenicima i namještenicima koji rade na poslovima s posebnim uvjetima rada uvećanje plaće za prekovremeni rad i druga uvećanja plaće iz gore navedenog članka obračunavaju se za svaki sat rada na osnovnu plaću uvećanu za dodatak za posebne uvjete rada i za zvanje. Radom u smjenama (smjenski rad) smatra se svakodnevni rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik i namještenik obavlja tijekom tjedna ili mjeseca u prijepodnevnim (I. smjena), poslijepodnevnom (II. smjena) ili noćnom (III. dijelu dana. Rad u I. smjeni je od 6 do 14 sati, u II. smjeni od 14 do 22 sata i u III. smjeni od 22 do 6 sati. Radom u turnusu smatra se rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik i namještenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u smjenama po 12 sati dnevno u ciklusima 12-24-12-48. Prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama (2 prve – 2 druge – 2 treće – 2 dana slobodna) ili u turnusu, smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Prekovremeni rad ostvaren radom dužim od dnevnog radnog vremena ili redovne smjene i prekovremeni rad ostvaren radom dužim od mjesečnog ili tjednog fonda radnih sati međusobno se ne isključuju. Prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka, smatra se svaki sat rada duži od 8 sati dnevno, kao i svaki sat rada subotom i nedjeljom (način rada tužitelja).

11. Redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje službenici i namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati. Umjesto uvećanja osnovne plaće po osnovi prekovremenog rada, službenik ili namještenik može koristiti jedan ili više slobodnih radnih dana prema ostvarenim satima prekovremenog rada u omjeru 1:1,5 (1 sat prekovremenog rada = 1 sat i 30 min redovnog sata rada) te mu se u tom slučaju izdaje rješenje u kojem se navodi broj i vrijeme korištenja slobodnih dana, kao i vrijeme kad je taj prekovremeni rad ostvaren. čl. i identično je propisao čl. 38. KU 112/17) Nadalje, Zajednička komisija za tumačenje odredbi i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za službenike i namještenike (u daljnjem tekstu: Zajednička komisija) utvrdila je slijedeće:

- S obzirom na izričaj u članku 44. st. 1. Kolektivnog ugovora („Osnovna plaća službenika i namještenika uvećat će se…“), osnovica za izračun uvećanja plaće za prekovremeni rad i druga uvećanja plaće jeste osnovna plaća službenika i namještenika. Prema članu 41. Kolektivnog ugovora osnovna plaća je umnožak koeficijenta složenosti poslova radnoga mjesta na koje je raspoređen službenik ili namještenik i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža. Iznimka od toga propisana je samo za državne službenike i namještenike koji rade na poslovima s posebnim uvjetima rada (članak 44. s.3. Kolektivnog ugovora). Navedenim službenicima uvećanje plaće obračunava se na osnovnu plaću uvećanu za dodatak za posebne uvjete rada i zvanje. (Tumačenje br. 7/44 od 29. travnja 2013.)

- Službenik koji radi u smjenama i stvarno radi na blagdan ili zakonom predviđeni neradni dan koji pada u dane ponedjeljak – petak (za koji službenici koji rade od ponedjeljka do petka imaju pravo na naknadu plaće), ima pravo na uvećanje plaće od 150%. Pored toga, može ostvariti pravo na uvećanje osnovne plaće za prekovremeni rad ako su ispunjeni uvjeti iz članka 44. stavka 10., 11. i 12. Kolektivnog ugovora, odnosno za svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fond radnih sati. (Tumačenje broj 8/44 od 13. lipnja 2013.)

- Službenik i namještenik koji radi u turnusima, smjenama ili u radu organiziranom na drugačiji način iz članka 44. stavka 11. Kolektivnog ugovora nema pravo na naknadu za blagdan. Ako je navedeni službenik prema rasporedu radnog vremena odradio sve svoje radne dane/sate, ali zbog rasporeda radnog vremena nije ostvario redovni mjesečni fond radnih sati, ima pravo na osnovnu plaću u punom iznosu iz članka 41. stavka 2. Kolektivnog ugovora te dodatke na plaću koje je ostvario. Plaća službenika i namještenika može se umanjiti samo u slučaju neopravdanog izostanka s posla ili neplaćenog dopusta (Tumačenje br. 19/44 od 20. prosinca 2013.i Tumačenje br. 24/44 od 22. siječnja 2014.)

- Vrijednost sata rada za sve državne službenike i namještenike izračunava se na isti način tako da se osnovna plaća (članak 41. stavak 2. i članak 44. stavak 3. Kolektivnog ugovora) podijeli sa mjesečnim fondom sati. Mjesečni fond sati dobiva se na način da se ukupan broj dana u mjesecu od ponedjeljka do petka (uključujući blagdane i zakonom predviđene neradne dane koji padaju od ponedjeljka do petka) pomnoži s 8 sati. Redovni mjesečni fond radnih sati dobiva se na način da se broj radnih dana od ponedjeljka do petka pomnoži s osam sati. Dakle, radi se o danima koji ne uključuju blagdane i neradne dane koji padaju od ponedjeljka do petka. Redovni mjesečni fond radnih sati iz članka 44. stavka 12. Kolektivnog ugovora služi za utvrđivanje sati prekovremenog rada iz članka 44. stavak 10. Kolektivnog ugovora, znači za izračun sati prekovremenog rada za službenike koji rade u smjenama i turnusima. (Tumačenje br. 27/44 od 20. svibnja 2014. i 2/35 od 23. svibnja 2018.)

- Kolektivnim ugovorom nije propisano u kojem se roku mogu koristiti slobodni dani umjesto uvećanja plaće po osnovi prekovremenog rada. Prema članku 44. stavku 14. Kolektivnog ugovora u slučaju da se službenik ili namještenik odluči za korištenje slobodnih dana umjesto uvećanja plaće po osnovi prekovremenog rada, izdaje mu se rješenje u kojem se navodi broj i vrijeme korištenja slobodnih dana, kao i vrijeme kad je taj prekovremeni rad ostvaren. Imajući u vidu postavljeni zadatak, a polazeći i od utvrđenja Zajedničke komisije za tumačenje odredbi i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za službenike i namještenike, vještak u nastavku u tabelarnom pregledu daje izračun neplaćenih bruto iznosa s osnova ostvarenog, a neplaćenog prekovremenog rada (prema podacima iskazanima na evidencijama radnog vremena) na sljedeći način:

- redovni mjesečni fond radnih sati (stupac ‘d’ Tabela 1) iskazuje se kao umnožak broja radnih dana u mjesecu i 8 sati dnevnog rada (dakle, u taj fond ne ulaze blagdani i neradni dani određeni zakonom) odnosno kao razlika između mjesečnog fonda sati (dakle u taj fond ulaze blagdani i neradni dani; stupac ‘b’ Tabela 1 ) i broj dana blagdana i neradnih dana (stupac ‘c’ Tabela 1)

- ostvareni prekovremeni sati (stupac ‘n’ Tabela 1) obračunavaju se kao razlika između ukupno ostvarenih sati (=sati rada+sati godišnjeg odmora+sati plaćenog dopusta; stupac ‘m’ Tabela 1) i sati mjesečnog fonda radnih sati (stupac ‘d’ Tabela 1),

- neplaćeni prekovremeni sati iskazuju se kao razlika između ostvarenih prekovremenih sati, plaćenih prekovremenih sati, te prekovremenih sati za koje su korišteni slobodni dani odnosno sati,

- svi neplaćeni prekovremeni sati obračunavaju se s uvećanjem od 50%, a što je u skladu s odredbama važećeg Kolektivnog ugovora, pri čemu se uvećanje plaće obračunava na osnovnu plaću (osnovnu plaću radnika čini umnožak koeficijenta složenosti radnog mjesta na koje je radnik raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža dodatka za uvjete rada i vjernost, na bazi mjesečnog fonda sati (znači uključeni su blagdani i neradni dani).

12. Zaključno je vještak dao mišljenje, kako je u skladu s postavljenim zadatkom, na temelju pregledane dokumentacije, te prema utvrđenjima i izračunima iz nalaza, mišljenja da neisplaćena bruto plaća po osnovi prekovremenog rada u utuženom razdoblju od lipnja 2013. do zaključno rujna 2018. iznosi ukupno:

- 567,88 EUR (zbroj pojedinačnih konvertiranih iznosa), bez uračunavanja više odnosno manje isplaćenih prekovremenih sati iz nekog prethodnog razdoblja; pojedini mjesečni iznosi dani su u stupcu ‘r1’ Tabele 1 iz nalaza.

Dospijeća pojedinih mjesečnih iznosa dana su u stupcu ‘s’ Tabele 1 iz nalaza. ili

- 2,24 EUR (zbroj pojedinačnih konvertiranih iznosa), s uračunavanjem više odnosno manje isplaćenih prekovremenih sati iz nekog prethodnog razdoblja (obračuni su dani u Tabeli 1a iz nalaza).

13. Na nalaz i mišljenje vještaka tužitelj nije imao primjedbi, već je u skladu s istim precizirao tužbeni zahtjev podneskom od 14.11.2024., dok se tuženik na nalaz i mišljenje očitovao na ročištu 17.1.2025. navodeći kako ne osporava matematički izračun vještaka, te da ne predlaže pozvati istoga radi očitovanja.

14. Sud je nalaz i mišljenje vještaka prihvatio kao stručan i objektivan, izrađen temeljem spisu priležeće dokumentacije.

15. Prema odredbama važećih Kolektivnih ugovora za državne službenike i namještenike plaću službenika i namještenika čini osnovna plaća i dodatci na osnovnu plaću. Osnovna plaća je umnožak koeficijenta složenosti poslova radnoga mjesta na koje je raspoređen službenik ili namještenik i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža. Dodatci na osnovnu plaću su dodatci za uspješnost na radu, dodatci za poslove s posebnim uvjetima rada i druga uvećanja plaće. Osnovna plaća službenika (čl. 44. KU 93/2008., KU 89/20012. i KU 104/2013 i identično je propisao čl. 38. KU 112/17..) uvećava se:

- za rad noću 40%

- za rad subotom 25%

- za rad nedjeljom 35%

- za rad na blagdane, neradne dane i na Uskrs 150%

- za prekovremeni rad 50%

- za rad u drugoj smjeni 10%,

- za rad u turnusu 5%. Navedeni dodatci međusobno se ne isključuju, osim dodatka za rad u turnusu i za rad u drugoj smjeni. Državnim službenicima i namještenicima koji rade na poslovima s posebnim uvjetima rada uvećanje plaće za prekovremeni rad i druga uvećanja plaće iz gore navedenog članka obračunavaju se za svaki sat rada na osnovnu plaću uvećanu za dodatak za posebne uvjete rada i za zvanje. Radom u smjenama (smjenski rad) smatra se svakodnevni rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik i namještenik obavlja tijekom tjedna ili mjeseca u prijepodnevnim (I. smjena), poslijepodnevnom (II. smjena) ili noćnom (III. dijelu dana. Rad u I. smjeni je od 6 do 14 sati, u II. smjeni od 14 do 22 sata i u III. smjeni od 22 do 6 sati. Radom u turnusu smatra se rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik i namještenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u smjenama po 12 sati dnevno u ciklusima 12-24-12-48. Prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama (2 prve – 2 druge – 2 treće – 2 dana slobodna) ili u turnusu, smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Prekovremeni rad ostvaren radom dužim od dnevnog radnog vremena ili redovne smjene i prekovremeni rad ostvaren radom dužim od mjesečnog ili tjednog fonda radnih sati međusobno se ne isključuju. Prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka, smatra se svaki sat rada duži od 8 sati dnevno, kao i svaki sat rada subotom i nedjeljom (način rada tužitelja). Kolektivnim ugovorom nije propisano u kojem se roku mogu koristiti slobodni dani umjesto uvećanja plaće po osnovi prekovremenog rada. Prema članku 44. stavku 14. Kolektivnog ugovora u slučaju da se službenik ili namještenik odluči za korištenje slobodnih dana umjesto uvećanja plaće po osnovi prekovremenog rada, izdaje mu se rješenje u kojem se navodi broj i vrijeme korištenja slobodnih dana, kao i vrijeme kad je taj prekovremeni rad ostvaren. - u skladu s odredbama (čl. 14.) Kolektivnih ugovora, za vrijeme korištenja godišnjeg odmora službeniku i namješteniku se isplaćuje naknada u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu, a državnom službeniku i namješteniku čija je narav službe (posla) takva da mora raditi prekovremeno ili noću ili nedjeljom ili blagdanom, odnosno zakonom predviđenim neradnim danom, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca. Odredbom čl. 61. odnosno 81. Zakona o radu , koja propisuje da radnik za vrijeme godišnje odmora ima pravo na naknadu plaće u visini određenoj kolektivnim ugovorom, a najmanje u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad). Imajući u vidu postavljeni zadatak, a polazeći i od utvrđenja Zajedničke komisije za tumačenje odredbi i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za službenike i namještenike, vještak u nastavku u tabelarnom pregledu daje izračun neplaćenih bruto iznosa s osnova ostvarenog, a neplaćenog prekovremenog rada.

16. Stoga je kao osnovan prihvaćen tužbeni zahtjev tužitelja za isplatom iznosa od 567,88 eura bruto u skladu s izračunom iz nalaza i mišljenja vještaka u prvoj varijanti, u skladu s navedenim odredbama, odnosno bez uračunavanja više odnosno manje isplaćenih prekovremenih sati iz nekog prethodnog razdoblja. Naime, prekovremeni rad ostvaren u prethodnim mjesecima se ne može uračunavati jer je tuženik trebao donijeti rješenje o broju prekovremenih sati te u razumnom roku odlučiti kada će službenik umjesto uvećanja plaće po prekovremenom radu koristiti slobodne dane.

17. Tužitelj osnovano potražuje zakonsku zateznu kamatu na temelju odredbe članka 29. stavak 1. ZOO-a, koja teče od svakog šesnaestog u mjesecu u odnosu na iznos razlike plaće za prethodni mjesec, međutim isti je neosnovan u dijelu zahtjeva za isplatom zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u dosuđenom bruto iznosu. Dosuđeni bruto iznos sastoji se od neto iznosa, te doprinosa, poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, a u smislu odredbe članka 15. stavak 3. Zakona o porezu na dohodak (NN 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, 43/13, 120/13, 125/13, 148/13, 83/14 i 143/14), i članka 17. stavak 3. Pravilnika o porezu na dohodak (NN 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 20/09, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 160/13 i 157/14) zatezne kamate koje se na zakašnjele isplate plaće isplaćuju po sudskoj presudi, ne smatraju se dohotkom i ne podliježu oporezivanju. Iz navedenog proizlazi da bruto iznosi koji su u konkretnom slučaju dosuđeni, te koji se isplaćuju po sudskoj presudi sve do trenutka isplate u odnosu na porez na dohodak i prirez porezu na dohodak nisu u potpunosti dospjeli na naplatu, odnosno u tom slučaju porez na dohodak i prirez porezu na dohodak dospijevaju na naplatu tek s isplatom same plaće, odnosno razlike plaće (Gž R-624/14 od 16.4.2015., Gž R-376/15 od 2.6.2015., Gž R-440/15 od 24.2.2015., Gž R-508/14 od 14.4.2015.).

18. Odluka o zakonskoj zateznoj kamati temelji se na članku 29. stavak 1. ZOO-a, a odluka o visini zakonske zatezne kamate temelji se na članku 3. ZID ZOO (NN 78/15).

19. Odluka o parničnom trošku temelji se na članku 154. stavak 1. i 155. stavak 1. i 2. ZPP-a, u skladu s važećom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (OT), pa su tužitelju priznati troškovi: sastava zahtjeva za mirno rješenje spora - 50 bodova, sastava tužbe - 50 bodova (Tbr.7.1. OT), sastava podnesaka od 27.9.2018., 21.3.2019., 2.5.2019., 26.11.2020., 25.2.2021., 14.11.2024., - svaki po 50 bodova (Tbr.8.1. OT), sastava podnesaka od 17.1.2019., 6.5.2019., 31.5.2021., 22.12.2021., - svaki po 25 bodova (Tbr.8.3. OT), sastava podneska od 15.6.2020. - 12,5 bodova (Tbr.8.4. OT), pristupa na ročišta 16.1.2019., 18.3.2019.,6.5.2019., 12.2.2020., 6.11.2023., 12.7.2024., 10.12.2024. - svako po 50 bodova (Tbr.9.1. OT), ročište za objavu - 25 bodova (Tbr.9.3. OT), odnosno ukupno 887,5 bodova, što uz vrijednost boda od 2 eura iznosi 1.775,00 eura, uvećano za PDV, odnosno ukupno 2.218,75 eura. Tome treba pridodati trošak financijskog vještačenja u iznosu od 530,89 eura, jer je bio nužan za postupka, pa ukupno troškovi tužitelja iznose 2.749,64 eura.

20. Tužitelj osnovano potražuje zakonsku zateznu kamatu na dosuđeni trošak parničnog postupka od presuđenja do isplate temeljem članka 30. stavak 2. Ovršnog zakona.

21. Iz navedenih razloga valjalo je odlučiti kao u izreci presude.

U Zagrebu 26. veljače 2025.

Sudac:

Lidija Repar Habulinec

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe nadležnom Županijskom sudu u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba se podnosi pismeno, u 4 primjerka, putem ovog suda.

DNA:

1. punomoćniku tužitelja

2. tuženiku po OGDO