P-3557/2018-66

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda Branku Malenici, u pravnoj stvari tužitelja PJ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Vinko Samardžić, odvjetnik u Splitu, protiv tužene IJ, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Mira Boban, odvjetnica u Splitu, radi utvrđenja prava vlasništva i stvarne služnosti, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 14. studenog 2024. u nazočnosti zamjenice punomoćnika tužitelja Anite Marasović, odvjetnice u Splitu i punomoćnice tužene, na ročištu radi objave dana 26. veljače 2025.

p r e s u d i o  j e

I Prihvaća se glavni tužbeni zahtjev u dijelu koji glasi:

"I Utvrđuje se da je tužitelj PJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naspram tužene vlasnik dijela nekretnina označenih kao čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] sve K. O. [katastarska općina], i to upravo onog dijela prikazanog na priloženoj skici lica mjesta, sačinjena od stalnog sudskog vještaka Rajka Radišića, u Visu, rujan 2024., koji dio je prikazan kao tijelo A, B, C, D, R, P, CB, J, K, G, H, I, A.

II Ovlašćuje se tužitelj PJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], temeljem ove presude formirati zasebnu česticu u katastru i zemljišnoj knjizi na način da se od postojeće čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] sve K. O. [katastarska općina], izdvoji dio tih čestica koji je po površini i obliku prikazan na skici lica mjesta, sačinjena od stalnog sudskog vještaka Rajka Radišića, u Visu, rujan 2024., koji dio je prikazan kao tijelo A, B, C,D, R, P, CB, J, K, G, H, I, A, te se ovlašćuje tužitelj da u zemljišnoj knjizi za K. O. [katastarska općina] izvrši upis prava vlasništva na novoformiranoj zemljišnoknjižnoj čestici na ime tužitelja PJ za cijelo, uz istovremeni upis brisanja tog prava sa imena tužene."

II Odbija se glavni tužbeni zahtjev u dijelu koji glasi:

"III Utvrđuje se postojanje prava stvarne služnosti puta, provoza motornim vozilom i prolaza pješice preko poslužne nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], i to po cijeloj dužni sjeverne međe te čestice u širini od 3,5 m, označeno slovima D-E na priloženoj skici lica mjesta, sačinjenoj od stalnog sudskog vještaka Rajka Radišića, u Visu, rujan 2024., a u korist nekretnina označenih kao čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], sve K. O. [katastarska općina], i to upravo onog dijela koji je na priloženoj skici lica mjesta, sačinjenoj od stalnog sudskog vještaka Rajka Radišića, u Visu, rujan 2024., prikazan kao lik A, B, C, D, R, P, CB, J, K, G, H, I, A, kao povlasnog dobra."

III Prihvaća se podredni tužbeni zahtjev u dijelu koji glasi:

"III Osniva se pravo stvarne služnosti puta, provoza motornim vozilom i prolaza pješice preko poslužne nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], i to po cijeloj dužni sjeverne međe te čestice u širini od 3,5 m, označeno slovima D-E na priloženoj skici lica mjesta, sačinjenoj od stalnog sudskog vještaka Rajka Radišića, u Visu, rujan 2024., a u korist nekretnina označenih kao čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], sve K. O. [katastarska općina], i to upravo onog dijela koji je na priloženoj skici lica mjesta, sačinjenoj od stalnog sudskog vještaka Rajka Radišića, u Visu, rujan 2024., prikazan kao lik A, B, C, D, R, P, CB, J, K, G, H, I, A, kao povlasnog dobra. IV Ovlašćuje se tužitelj temeljem ove presude po provedenoj parcelaciji izvršiti upis prava stvarne služnosti pobliže opisane u točki III izreke ove presude u zemljišnim knjigama na teret čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], i to po cijeloj dužni sjeverne međe te čestice u širini od 3,5 m, označeno slovima D-E na priloženoj skici lica mjesta, sačinjenoj od stalnog sudskog vještaka Rajka Radišića, u Visu, rujan 2024., a u korist nekretnina označenih kao čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], sve K. O. [katastarska općina], i to upravo onog dijela koji je na priloženoj skici lica mjesta, sačinjena od stalnog sudskog vještaka Rajka Radišića, u Visu, rujan 2024., prikazan kao lik A, B, C, D, R, P, CB, J, K, G, H, I, A i koji će po provedenoj parcelaciji postati novoformirana zemljišnoknjižna čestica s novim zemljišnoknjižnim brojem."

IV Nalaže se tuženoj, u roku od 15 dana, naknaditi tužitelju trošak postupka u iznosu od 11.643,35 eur sa zateznom kamatom koja na označeni iznos teče od donošenja ove presude do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri (3) postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine.

Obrazloženje

1. Dana 26. srpnja 2018. tužitelj je ustao protiv tužene tužbom radi utvrđenja prava vlasništva točno određenog dijela nekretnina oznake čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], koji dio je na geodetskoj skici lica mjesta sudskog vještaka za geodeziju Zvonimira Rubića od 15. rujna 2017. prikazan i omeđen slovima. Također je zatraženo utvrđenje postojanja prava stvarne služnosti puta i provoza do označene cjeline preko poslužne nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica], i to putem širine 3,5 m po cijeloj dužini sjeverne granice označene čestice. U bitnom navodi kako je na temelju ugovora o doživotnom uzdržavanju sklopljenom 24. lipnja 1999. s primateljem uzdržavanja ocem CJ, stekao pravo vlasništva zapadnog dijela gore označene cjeline, dok je njegova sestra, ovdje tužena stekla istočni dio cjeline nakon smrti njihovog oca i to na temelju rješenja o nasljeđivanju broj O-844/01 od 25. siječnja 2022. Nadalje navodi kako je u sudskom postupku radi razvrgnuća suvlasničke zajednice broj R1-426/2016 sudski vještak za geodeziju Zvonimir Rubić izradio vještački nalaz i skicu podjele te dodaje kako se prema toj skici tužitelj nalazi u zakonitom, istinitom i poštenom posjedu. S tim u vezi, zahtjeva utvrđenje prava vlasništva točno određenih dijelova gore označenih nekretnina, odnosno cjeline njihovih površina prema vještačkom nalazu i utvrđenje postojanja prava stvarne služnosti prolaza pješice i provoza motornim vozilom. Podredno postavlja tužbeni zahtjev kojim se osniva pravo stvarne služnosti, a u preostalom dijelu je neizmijenjen. Podneskom od 8. studenog 2024. tužitelj je konačno postavio tužbeni zahtjev na način koji je praktički istovjetan izreci ove presude.

2. U svom odgovoru od 25. rujna 2018. tužena je osporila tužbu i tužbeni zahtjev i predložila prekid postupka do pravomoćnog okončanja izvanparničnog postupka radi diobe suvlasničke zajednice. Navodi kako je ugovor o doživotnom uzdržavanju sklopljen između tužitelja i njihovog oca ne obvezuje, jer nije bila sudionik tog pravnog posla, kako je nasljeđivanjem stekla vlasništvo ½ dijela cjeline predmetnih nekretnina, i to istočni dio na kojem tužitelj zahtjeva utvrđenje ili zasnivanje prava služnosti, iako se to pravo nigdje ne navodi u rješenju o nasljeđivanju nakon očeve smrti. Dodaje kako je tužitelj u tijeku 2017. bez njezine suglasnosti, na dijelu predmetnih nekretnina koje su joj pripale u vlasništvo, i to na sjevernom dijelu čest. zem. [katastarska čestica], izgradio pristupni put dužine oko 70 m, a širine 3 m-5 m (asfaltiran u dužini oko 60 m), stoga je radi zaštite od uznemiravanja protiv njega pokrenula parnicu broj P-1771/2018, radi čega predlaže prekinuti postupak do pravomoćnog okončanja tog spora. Na kraju navodi kako protupravno izgrađeni put tužitelj koristi bez pravne osnove i njezine suglasnosti, probijen je kao pristup s nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] vlasništva Hrvatskih šuma, tako da se ne može koristiti kao pristupni put nekretninama u suvlasništvu stranaka. Posebno ističe kako tužitelj ima pristup svom dijelu nekretnine preko Zagrebačke ulice koja se nalazi sjeverno od prijepora, radi čega predlaže odbiti tužbeni zahtjev.

3. U tijeku postupka izvedeni su dokazi pregledom vlasničkih listova od 25. ožujka 2018. i 4. ožujka 2021., ostavinskog spisa broj O-844/01 i rješenja o nasljeđivanju od 25. siječnja 2002., ugovora o doživotnom uzdržavanju od 24. lipnja 1999. i 7. ožujka 1994., spisa ovog suda broj R1-426/2016, izvoda iz katastarskog plana od 3. listopada 2018., spisa ovog suda broj P-1771/2018 i rješenja od 15. studenog 2019., fotografija priloženih spisu, obavijesti Grada Visa od 10. prosinca 2021., očevidom održanim na licu mjesta 19. svibnja 2023. uz sudjelovanje sudskog vještaka za geodeziju Rajka Radišića i sudske vještakinje za graditeljstvo ĆJ, pregledom nalaza sudskog vještaka za geodeziju od 17. rujna 2023. i njegovog očitovanja od 27. travnja 2024., pregledom nalaza vještakinje za graditeljstvo od 11. prosinca 2023. i njezinog očitovanja od 24. travnja 2024., očevidom održanim na licu mjesta 11. srpnja 2024. uz sudjelovanje sudskog vještaka za geodeziju Rajka Radišića i njegove dopune vještva od 5. listopada 2024., saslušanjem svjedoka FJ te tužitelja i tužene.

4. Stranke su zatražile naknadu parničnog troška.

5. Glavni tužbeni zahtjev djelomično je osnovan, dok je podredni osnovan.

6. Među strankama je kao sporno valjalo utvrditi ima li tužitelj valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva realno određenog dijela nekretnina oznake čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] te ima li valjanu osnovu za stjecanje ili osnivanje prava stvarne služnosti puta radi prolaza pješice i provoza motornim vozilom preko dijela poslužne nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica], i to po cijeloj dužini njezine sjeverne granice u širini 3,5 m, sve prema nalazu sudskog vještaka za geodeziju Rajka Radišića.

7. Odredbom iz čl. 7. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje ZPP) propisano je kako su stranke dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se te činjenice utvrđuju.

8. Odredbom iz čl. 114. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06,141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 dalje ZVDSP), propisano je kako se vlasništvo može steći na temelju pravnog posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona. Prema odredbi iz čl. 186. ZVDSP stvarna služnost je stvarno pravo svagdašnjeg vlasnika određene (povlasne) nekretnine da se za potrebe te nekretnine na određeni način služi nečijom (poslužnom) nekretninom, čiji svagdašnji vlasnik to treba trpjeti ili mora propuštati određene radnje glede svoje nekretnine koje bi inače imao pravo činiti. Odredbom iz čl. 218. st. 1. ZVDSP propisano je kako se i pravo stvarne služnosti kao pripadak povlasne stvari za njezina svagdašnjega vlasnika, a na teret poslužne stvari, osniva na istovjetan način kao i pravo vlasništva. Odredbom iz čl. 223. st. 1. ZVDSP propisano je kako sud može svojom odlukom osnovati služnost u postupku osnivanja nužnog prolaza, odnosno nužnog osnivanja služnosti vodova ili drugih uređaja u postupku diobe i u ostavinskom postupku, a i u drugim slučajevima određenim zakonom. Prema odredbi iz čl. 224. ZVDSP nužni prolaz je služnost puta koju sud osniva na zahtjev vlasnika nekretnine do koje nema nikakve ili nema prikladne putne veze s javnim putom, a korist koju će dobiti pregledatelj mora biti veća od štete koju će trpjeti vlasnik poslužne nekretnine. Nužni prolaz ne može se osnovati preko nekretnina glede kojih se tome protive javni interesi, kroz zgrade, kroz ograđena kućna dvorišta, a kroz ograđene vrtove i vinograde samo ako za to postoji osobito jak razlog.

9. Pregledom ostavinskog spisa broj O-844/01 razvidno je kako je otac parničnih stranaka TJ preminuo **.**.2000. i kako njegovu ostavinu čini niz nekretnina upisanih u K. O. [katastarska općina]. Navedeni je 24. lipnja 1999., kao primatelj uzdržavanja, sklopio ugovor o doživotnom uzdržavanju s ovdje tužiteljem PJ kao davateljem uzdržavanja, i "prenio mu u nasljedstvo" čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]. Sudionici ovog ugovora su se sporazumjeli kako označene čestice predstavljaju zemljišni kompleks položen u predjelu Valica u gradu [adresa] i kako ga treba katastarski podijeliti na dva jednaka dijela s međom u smjeru sjever-jug, tako da ovdje tužitelju pripadne zapadni dio, a na granici s zemljištem obitelji P i ČJ ima se ostaviti put širine 3,5 m od krajnjeg istoka do krajnjeg zapada. Na ročištu održanom pred ostavinskim sudom 25. siječnja 2002., ovdje parnične stranke dale su nasljedne izjave i prihvatile se dijelova nasljedstva koji su im pripali temeljem zakona nakon smrti oca CJ. Istodobno su sklopile sporazum o diobi po kojem je ovdje tuženoj pripao istočni dio čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] za cijelo, tako da ju je sud rješenjem od 25. siječnja 2002. proglasio nasljednicom CJ u odnosu na taj dio nekretnina.

10. Pregledom izvanparničnog spisa broj R1-426/2016 razvidno je kako je PJ podnio protiv IJ prijedlog radi diobe suvlasničke zajednice nekretnina oznake čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]. U tijeku tog postupka proveden je očevid na licu mjesta uz sudjelovanje sudskog vještaka za geodeziju Zvonimira Rubića i za graditeljstvo RJ. Vještak za geodeziju je 5. listopada 2017. izradio vještvo i skicu lica mjesta na kojoj je prikazao zemljišni kompleks, a crvenom linijom i slovima označio prijedlog granice radi razgraničenja posjeda na dva jednaka dijela (po 3.199 m2). Vještak za graditeljstvo je 27. veljače 2018. dostavio vještvo prema kojem vrijednost kompleksa iznosi 472.500,00 eur, tako da bi vrijednost svakog od dijela stranaka iznosila 236.250,00 eur. Kako je predloženica IJ ustala protiv predlagatelja PJ tužbom radi zaštite od uznemiravanja sjevernog dijela istočne strane čest. zem. [katastarska čestica], i to uklanjanjem asfaltnog puta i njezinog vračanja u prvobitno stanje te radi isplate iznosa od 21.000,00 kuna s osnova počinjene imovinske štete, sud je rješenjem broj R1-426/16 od 21. rujna 2020. prekinuo izvanparnični postupak do pravomoćnog okončanja parnice koja se vodi pod poslovnim brojem P-1771/2018.

11. Pregledom parničnog spisa broj P-1771/2018 razvidno je kako je tužena ustala protiv tuženika tužbom radi zaštite od uznemiravanja sjevernog djela istočne strane čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], i to uklanjanjem asfaltnog puta koji je položen preko tog dijela nekretnine i njezinog vraćanja u prvobitno stanje te radi isplate iznosa od 21.000,00 kuna s osnova počinjene imovinske štete. Na ročištu održanom 29. listopada 2019. saslušani su svjedoci HJ, DJ, OJ i ĐJ, koji su iskazivali na okolnost korištenja nekretnina koje su predmet i ovog spora. Rješenjem od 15. studenog 2019. određen je prekid postupka broj P-1771/2018 do pravomoćnog okončanja ovog parničnog postupka, jer odluka u toj pravnoj stvari ovisi o predmetnom rješenju pitanja postoji li neko pravo, a o kojem nije donesena odluka. Konkretno, ovisi o rješenju pitanja je li PJ isključivi vlasnik djela nekretnina preko kojeg je izgrađen predmetni put i je li ovlaštenik prava stvarne služnosti prolaza i provoza tim putem.

12. Prilikom očevida održanog na licu mjesta 19. svibnja 2023. uz sudjelovanje sudskog vještaka za geodeziju Rajka Radišića i sudske vještakinje ĆJ, tužitelj je kao predmet spora pokazao zemljište položeno na predjelu Valica u gradu [adresa] do kojeg se pristupa Zagrebačkom ulicom. Predmetna nekretnina površine je nepravilnog trokuta, a stranke suglasno pokazale njezine međašne oznake poput starog metalnog stupa, odnosno crvene geodetske oznake na dijelu suhozida. Površina predmetne nekretnine u najvećem je dijelu zemljana, obrasla u visoku travu, makiju i nešto stabala bora, a dijelom se radi o utabanom makadamskom prostoru. Dio predmetne površine asfaltne je podloge i nadovezuje se na Zagrebačku ulicu u smjeru istok-zapad, a na njega se nadovezuje makadamska cesta koju je po navodima stranaka izgradila lokalna vlast kao protupožarni put. Ovom prilikom je utvrđeno kako je sjeverno od asfaltne podloge i makadama nekoliko obiteljskih kuća od kojih je jedna u fazi građevinskih radova, a do tog objekta pristupa se upravo spomenutom predmetnom nekretninom i to malim betonskim odvojkom koji je po kazivanju stranaka izgrađen bez njihove suglasnosti, kao što nisu dali suglasnost ni za prolazak predmetnom nekretninom.

13. Sudski vještak Rajko Radišić u svom je vještvu od 17. rujna 2023. utvrdio kako je sporna nekretnina oblika nepravilnog trokuta, kako su na jednom dijelu obavljeni zemljani radovi, kako je površina u najvećem dijelu zarasla u visoku travu, gustu makiju, borovu šumu i nešto stabala čempresa, kako se preko dijela u smjeru sjeveroistok-jugozapad pruža dalekovod, a na spornoj površini je položen veliki metalni stup. Identifikacijom je utvrdio kako je pokazana nekretnina položena na čest. zem. [katastarska čestica]. Nakon dodatnog očevida održanog na licu mjesta 11. srpnja 20024., vještak je u dopuni od 5. listopada 2024. utvrdio kako su vanjske granice zemljišta oblika nepravilnog trokuta u najvećem dijelu vidljive i materijalizirane kao kameni ogradni zidovi. Površina je neobrađena i zapuštena, kako je utvrdio u vještvu, osim u sjeverozapadnom dijelu na kojem su izvedeni zemljani građevinski raovi i koji je zarastao u visoku travu. Uzimajući u obzir prostorni plan Grada Visa, vještak smatra kako se sjeverni dio predmetne nekretnine nalazi unutar granica građevinskog područja. Preko tog sjevernog dijela proteže se u smjeru istok-zapad cesta koja je svojim istočnim dijelom asfaltne podloge, dok je njezin zapadni dio kameno-zemljane podloge (makadam). Na skici lica mjesta predmetnu nekretninu označio je slovima A,B,C,D,E,S,O, F,G,H,I,A, njezino građevinsko područje je označio slovima A,B,C,D,E,S, O, F, J, I, A, a liniju razgraničenja zemljišta parničnih stranaka prikazao je slovima D, R, P, CB, J, K, G, pri čemu oznaka CB označava crvenu boju pokazanu na licu mjesta. Građevinsko područje istočnog dijela predmetne nekretnine površine 3200 m2 označio je slovima E, S, O, F, J, CB, P, R, D, E, a građevinsko područje zapadnog dijela predmetne nekretnine površine 3200 m2 slovima A, B, C, D, R, P, CB, J, I, A. Poljoprivredno zemljište istočnog dijela predmetne nekretnine površine je 3735 m2, od čega je površina od 3351 m2 položena na čest. zem. [katastarska čestica], površina od 333 m2 je na čest. zem. [katastarska čestica], dok je na čest. zem. [katastarska čestica] površina od 51 m2. Poljoprivredno zemljište zapadnog dijela predmetne nekretnine površine je 3735 m2, od čega na čest. zem. [katastarska čestica] otpada površina od 2447 m2, na čest. zem. [katastarska čestica] otpada površina od 1188 m2, a na čest. zem. [katastarska čestica] otpada 100 m2, tako da istočni i zapadni dijelovi predmetne nekretnine imaju iste površine građevinskog (3200 m2) i poljoprivrednog zemljišta (3735 m2). Preko istočnog dijela predmetne nekretnine prolazi cesta koja je dijelom asfaltne podloge, a dijelom makadam, širine oko 2,6 m i položena na površini od 188 m2, koju je na skici označio slovima O,P,R,S,O. Preko zapadnog dijela predmetne nekretnine prolazi makadamska cesta (na skici prikazana smeđom bojom) dijelom u cijeloj širini, a dijelom u polovičnoj širini, jer druga polovica prolazi susjednom nekretninom. Također je utvrdio kako prostor između ceste na istočnom dijelu i sjeverne granice predmetne nekretnine ima površinu od 190 m2 i dodaje kako preko istočnog i zapadnog dijela predmetne nekretnine prolazi trasa električnog dalekovoda, koju je na skici lica mjesta obojao crvenom bojom. Nakon dopune vještva stranke nisu iznijele primjedbe ili dokaze kojima bi osporile ili dovele u sumnju stručnost i objektivnost vještva, stoga ga sud prihvaća u cijelosti.

14. Sudska vještakinja za graditeljstvo ĆJ u svom je vještvu od 11. prosinca 2023. utvrdila kako se prema odredbama Prostornog plana Grada Visa dio predmetnih zemljišta koji spada pod građevinsko područje, nalazi u "neuređenom, neizgrađenom građevinskom zemljištu", a ono se smatra djelom građevinskog zemljišta određenog prostornim planom na kojem nije izgrađena planirana osnovna infrastruktura, odnosno građevina za odvodnju otpadnih voda prema mjesnim prilikama određenim prostornim planom i prometna površina preko koje se osigurava pristup do građevne čestice. Uzimajući u obzir Prostorni plan Grada Visa po kojem se nova izgradnja na neuređenom, neizgrađenom dijelu građevinskog područja, bez obzira na namjenu, može graditi tek nakon donošenja UPU, smatra kako se za sada ne može ishoditi nikakva građevinska dozvola, a parcelacija predmetnog zemljišta nije moguća, pri čemu dodaje kako u koridoru širine 35 m, ispod postojećeg 35 kV dalekovoda (koji prolazi uglavnom u građevinskom području čestice), nije dozvoljena gradnja ni rekonstrukcija objekata bez prethodne suglasnosti nadležne elektroprivredne organizacije. U svom očitovanju od 24. travnja 2024. vještakinja navodi kako se prema odredbi iz čl. 161. st. 3. Zakona o prostornom uređenju, parcelacija građevinskog zemljišta može provoditi u skladu s odlukom suda o utvrđivanju prava vlasništva zemljišta. Njezin nalaz i mišljenje sud također prihvaća kao stručan i objektivan.

15. Uzimajući u obzir nalaz sudskog vještaka Rajka Radišića i po obavljenom pregledu e-zemljišne knjige, utvrđeno je kako su čestice koje okružuju predmetnu površinu u vlasništvu, odnosno suvlasništvu trećih osoba. Tako su čest. zem. [katastarska čestica] upisane kao vlasništvo Republike Hrvatske, čest. zem [katastarska čestica] vlasništvo "Viške općine", čest. zem. [katastarska čestica] suvlasništvo I i MJ, čest. zem. [katastarska čestica] suvlasništvo BJ i NJ, čest. zem. [katastarska čestica] vlasništvo EJ, čest. zem. [katastarska čestica] vlasništvo ŠJ, čest. zem. [katastarska čestica] vlasništvo UJ, a čest. zem. [katastarska čestica] suvlasništvo VJ i ŠJ.

16. Pregledom obavijesti Grada Visa od 10. prosinca 2021. razvidno je kako je Grad Vis za potrebe izgradnje protupožarnog puta na lokaciji Valica obavijestio sve vlasnike radi davanja suglasnosti, a nije bilo potrebe ishoditi suglasnost za gradnjom preko dijela čest. zem. [katastarska čestica], već isključivo suglasnost za pravom prolaska preko već izgrađene trase, koju je neposredno kod gradonačelnika dao suvlasnik PJ.

17. Podneskom od 8. studenog 2024. tužitelj je konačno postavio glavni i podredni tužbeni zahtjev u skladu s nalazom sudskog vještaka za geodeziju i to na način koji je praktički istovjetan izreci ove presude.

18. Na temelju ovako provedenog dokaznog postupka utvrđeno je kako su parnične stranke upisani u zemljišnim knjigama kao suvlasnici čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] za istovjetne alikvotne dijelove i to tužitelj na temelju ugovora o doživotnom uzdržavanju kojeg je s ocem sklopio 24. lipnja 1999., a tužena nakon očeve smrti na temelju pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju broj O-844/01 od 25. siječnja 2002., a sve po prethodno postignutom sporazumu o diobi kojeg je sklopila s tužiteljem u tijeku ostavinskog postupka. Iz zapisnika broj O-844/01 od 25. siječnja 2002. razvidno je kako je barem na tom ročištu, ako ne i ranije, tužena upoznata s ugovorom kojeg je brat sklopio s ocem i kojim je TJ raspolagao većim dijelom nekretnina, stoga je u trenutku sklapanja sporazuma o diobi znala da preostalu ostavinu predstavljaju ovdje sporne čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] za ½ dijela, a ne za cijelo. U svakom slučaju, među parničnim strankama nije bilo sporno kako je tužitelju pripao zapadni, a tuženoj istočni dio zemljišne cjeline položene na predmetnim nekretninama, a na temelju provedenih geodetskih i graditeljskih vještačenja, kako u ovom predmetu, tako i u izvanparničnom broj R1-426/2016, utvrđeno je kako su površine pojedinih dijelova zemljišta istovjetne, kako je dioba moguća i dopuštena, kako je istovjetna vrijednost dijelova koji su pripali strankama, a trasa dalekovoda koja se proteže preko njihovih površina približno je jednakih dužina. U skladu s iznesenim, tužitelj je dokazao ostvarenje pretpostavki propisanih citiranom odredbom iz čl. 114. st. 1. ZVDSP, jer je vlasništvo točno određenog zapadnog dijela zemljišne cjeline položene na čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], u skladu s nalazom vještaka i njegovim označavanjem tijela slovima A, B, C, D, R, P, CB, J, K, G, H, I, A., stekao sklapanjem valjanog pravnog posla. Kod takvog stanja stvari, glavni tužbeni zahtjev postavljen radi utvrđenja tužitelja vlasnikom ove jedinstvene cjeline i upisa tog prava u zemljišnim knjigama, valjalo je prihvatiti kako je i odlučeno u točki I izreke presude.

19. U odnosu na dio glavnog zahtjeva postavljenog radi utvrđenja postojanja prava stvarne služnosti puta, provoza motornim vozilom i prolaza pješice preko poslužne nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] i to po cijeloj dužni sjeverne međe te čestice u širini od 3,5 m, prije svega valja navesti kako su sudionici ugovora o doživotnom uzdržavanju od 24. lipnja 1999. utvrdili takav pristup do zapadne cjeline u vlasništvu tužitelja, uz napomenu kako je isključena mogućnost da se čest. zem. [katastarska čestica] označava istodobno kao povlasna i poslužna nekretnina pored činjenice da je točkom I izreke ove presude tužitelj utvrđen vlasnikom točno određenog zapadnog dijela zemljišta i ovlašten formirati ga kao posebnu cjelinu i nakon toga je upisati u zemljišnoj knjizi kao svoje isključivo vlasništvo. U tužbi se navodi kako je posjed tužitelja u odnosu na tu cjelinu zakonit, istinit i pošten, a zahtjev radi utvrđenja postojanja prava stvarne služnosti postavljen kao deklaratoran, stoga je valjalo uzeti u obzir odredbe iz čl. 229. ZVDSP prema kojima se služnost može steći na temelju zakona dosjelošću, ako ju je posjednik povlasne nekretnine pošteno posjedovao izvršavajući njezin sadržaj kroz dvadeset godina, a vlasnik poslužne neketnine nije se tome protivio. Međutim, tužitelj nije dostavio dokaze iz kojih bi nedvojbeno proizlazilo ostvarenje citiranih pretpostavki, niti iz stanja u spisu proizlazi takav zaključak. Naime, posjed zapadnog dijela zemljišta tužitelju je pripao nakon očeve smrti, a na temelju pregleda zemljišta prilikom očevida utvrđeno je kako je površina nekretnine desetljećima zapuštena, obrasla u visoku travu, makiju i nešto stabala bora. Doduše, iz iskaza svjedoka koji su saslušani u parnici broj P-1771/2018 proizlazi kako je otac stranaka davno ranije pristupao povremeno na manji dio zemljišta na kojem je uzgajao povrće, a pamte ga kako je s tovarnom životinjom znao odlaziti na lice mjesta i skupljati drva za potrebe domaćinstva, ali nemaju saznanja da bi nakon njegove smrti tužitelj pristupao ovoj čestici i samostalno obavljao kakve posjedovne radnje niti je sudu jasno gdje bi to bilo, uzimajući u obzir dugogodišnju zapuštenost. U tijeku postupka nije bilo sporno kako je tužitelj za potrebe pristupa do svoje cjeline u krajnjem južnom dijelu zemljišta izveo građevinske radove radi trasiranja puta koji je dijelom asfaltne podloge (u cijelosti položene na istočnom dijelu zemljišta tužene), a dijelom makadamske. Međutim, nema dokaza da je nakon izvedenih radova koristio ovu trasu uz znanje tužene, uz napomenu kako je ona s prebivalištem izvan otoka [adresa], stoga nije jasno kako bi i znala za to korištenje, sve pod pretpostavkom da ga je doista bilo, pješice ili vozilom. Osim toga, prema odredbi iz čl. 229. st. 2. ZVDSP dosjelošću se ne može osnovati stvarna služnost ako se njezin sadržaj izvršavao zlouporabom povjerenja vlasnika ili posjednika poslužne nekretnine, silom, potajno ili na zamolbu do opoziva. Pored činjenice da tužena nije znala za građevinske radove tužitelja i da su oni izvedeni bez njezine suglasnosti te uz naknadno izričito protivljenje, zbog čega je pokrenula parnicu pod poslovnim brojem P-1771/2018, jasno je kako zahtjev postavljen radi utvrđenja prava stvarne služnosti na temelju dosjelosti nema valjanog zakonskog uporišta, radi čega je odbijen u cijelosti, kako je odlučeno u točki II izreke presude.

20. Unatoč iznesenom, a kako je tužitelj ustao i podrednim tužbenim zahtjevom postavljenim radi osnivanja prava stvarne služnosti puta, provoza motornim vozilom i prolaza pješice preko iste poslužne nekretnine, a u korist iste povlasne, trebalo je uzeti u obzir kako su zemljišni kompleks oca stranaka, odnosno danas njihovi posebni (istočni i zapadni) dijelovi, u potpunosti okruženi susjednim nekretninama oznaka čest. zem. [katastarska čestica], u vlasništvu Republike Hrvatske i Grada Visa te vlasništvu i suvlasništvu trećih fizičkih osoba. Također je valjalo cijeniti kako se preko čest. zem. [katastarska čestica] u vlasništvu Republike Hrvatske i Grada Visa može pristupiti do istočnog dijela zemljišta tužene, ali ne i do zapadnog tužiteljevog, uz napomenu kako je to zbog konfiguracije terena i zapuštene površine, na prikladan način moguće samo javnom asfaltnom cestom izgrađenom preko čest. zem. [katastarska čestica], kojom je i sud pristupio prilikom očevida (Zagrebačka ulica). Dakle, do tužiteljeve nekretnine nema nikakve ceste, staze ili kakve druge primjerene putne veze s javnom cestom koja je položena istočno i to preko čest. zem. [katastarska čestica], već je moguće pristupiti isključivo preko gore navedenih nekretnina u vlasništvu fizičkih osoba ili preko dijela istočnog zemljišta tužene. U takvim okolnostima, sasvim je razumljivo zbog čega su sudionici ugovora o doživotnom uzdržavanju utvrdili trasu pristupnog puta "na granici s obitelji ŽJ i P" i to "od krajnjeg istoka do krajnjeg zapada". Ovome valja dodati kako sud prihvaća navode tužene kako je ugovor o doživotnom uzdržavanju ne obvezuje jer nije njegova sudionica, kako je naslijedila istočni dio zemljišta bez tereta i ograničenja i kako se temeljem tog ugovora nije moglo steći pravo služnosti puta na teret njezinog zemljišta. Doista se nije moglo steći na temelju pravnog posla, jer se nekretnina može opteretiti samo suglasnom voljom svih suvlasnika, a već je ranije navedeno kako nema ni mjesta primjeni instituta dosjelosti, ali je moguće u slučaju ostvarenja pretpostavki propisanih citiranim odredbama iz čl. 223. i 224. ZVDSP. Dakle, kod donošenja odluke od presudnog je značaja bilo utvrđenje kako se zemljištu tužitelja ne može pristupiti javnom prometnicom, već isključivo preko nekretnina trećih osoba, kako se prema ugovoru o doživotnom uzdržavanju trasa predmetnog puta proteže duž sjeverne međe obitelji TJ i tako uspostavlja putna komunikacija između javne prometnice i zapadnog zemljišnog kompleksa na način koji u najmanjoj mjeri opterećuje zemljište tužene. Također je od značaja da se opterećuje samo jedna i to neizgrađena nekretnina jedne vlasnice, a u suprotnom bi to bio teret za više čestica na kojima ima kuća i objekata različitih vlasnika. Nadalje je valjalo uzeti u obzir podatke iz geodetskog vještva prema kojem je zemljište tužene ukupne površine 6935 m2 (građevinskog 3200 m2 i poljoprivrednog zemljišta 3735 m2), a predmetna trasa proteže se površinom od oko 200 m2, što znači da nije velikog udjela u ukupnosti prostora, a po shvaćanju suda, korist za povlasnu nekretninu veća je od štete koju će trpjeti vlasnica poslužne nekretnine. Konačno, nije za zanemariti obavijest Grada Visa od 10. prosinca 2021. prema kojoj postojeća predmetna trasa asfaltno-makadamske podloge preko zemljišta parničnih stranaka predstavlja dio trase protupožarnog puta, a on je bez sumnje od značaja ne samo za predio Valica, već za čitavu lokalnu zajednicu.

21. Slijedom iznijetog, ovaj dio podrednog tužbenog zahtjeva postavljen radi osnivanja prava stvarne služnosti i upisa tog prava na teret zemljišta tužene kao poslužnog dobra, a u korist nekretnine tužitelja kao poslužnog dobra, ima valjano zakonsko uporište u odredbama iz čl. 223. i 224. ZVDSP, stoga ga je usklađenog s geodetskim vještvom valjalo prihvatiti u cijelosti, kako je odlučeno u točki III izreke presude.

22. Uzimajući u obzir ishod spora, o parničnom trošku je odlučeno u skladu s odredbom iz čl. 154. st. 5. ZPP, jer je tužitelj uspio u neznatnom dijelu zahtjeva zbog kojeg nisu nastali posebni troškovi. Priznat mu je trošak zastupanje po punomoćniku i to sastava tužbe od 26. srpnja 2018. i četiri obrazložena podneska od 2. listopada 2020., 26. studenog 2021., 15. veljače i 8. studenog 2024., kao i zastupanja na ročištima održanim 29. listopada i 17. prosinca 2018., 22. travnja, 29. rujna i 9. studenog 2021.,19. siječnja i 19. svibnja 2023., 7. svibnja, 11. srpnja i 14. studenog 2024. u vrijednosti od 250 bodova, odnosno u iznosu od 500,00 EUR za svaku označenu radnju, sve prema Tbr. 7. toč. 1., Tbr. 8. toč. 1., Tbr. 9. toč. 1. i Tbr. 54. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/2023). Trošak podneska od 27. studenog 2020. nije priznat, jer sadržajno predstavlja ponavljanje već iznesenog, odnosno isticanje već predloženih dokaza. Također mu je priznat trošak zastupanja na ročištu održanom 7. ožujka 2024. u vrijednosti od 125 bodova, odnosno u iznosu od 250,00 eur (Tbr. 9. toč. 2. i Tbr. 54. OT), jer se tom prilikom raspravljalo samo o procesnim pitanjima, a ne o glavnoj stvari, a pored toga i trošak zastupanja na ročištu 17. svibnja 2022. u vrijednosti od 50 bodova, odnosno u iznosu od 100,00 eur (Tbr. 9. toč. 5. i Tbr. 54. OT), jer je odgođeno prije početka raspravljanja, tako da se u više zatraženom dijelu za te radnje tužiteljev zahtjev drži neosnovanim. Priznatih 3925 bodova, odnosno iznos od 7.850,00 eur valjalo je uvećati za 10% zbog zastupanja više osoba (Tbr. 40. st. 1. OT), za 25 % PDV, trošak dvaju očevida te geodetskih i graditeljskog vještačenja u iznosu od 1.180,85 eur (49,48, 361,80, 360,45, 49,48 i 359,64 eur), dok će više uplaćeni iznos od 34,15 eur biti vraćen tužitelju po računovodstvu suda, a pored svega trebalo je dodati trošak sudske pristojbe tužbe i ove presude u zatraženom iznosu od 650,00 eur (po 325,17 eur za svaku). Slijedom toga, tuženoj je naložena naknada troška postupka tužitelja u iznosu od 11.643,35 eur sa zatraženom zateznom kamatom koja teče od donošenja ove presude do isplate, u skladu i na način propisan odredbom iz čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23), kako je i odlučeno u točki IV izreke presude.

Split, 26. veljače 2025.

S u d a c

Branko Malenica

PRAVNA POUKA: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka njezinog pisanog otpravka. Žalba se podnosi Županijskom sudu, a putem ovog suda u tri primjerka.

DNA:

-pun. tužitelja

-pun. tužene