Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj Gž Ovr-956/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Mireli Mijoč Kramar, sucu pojedincu, u pravnoj stvari ovrhovoditelja KJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Manda Banović, odvjetnica u Splitu, protiv prvoovršenice EJ rođ. K, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], drugoovršenika HJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], trećeovršenika PJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] i četvrtoovršenice BJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], radi ovrhe na nekretninama, odlučujući o žalbi prvo, drugo, treće i četvrtoovršenika svi zastupani po punomoćniku GJ protiv rješenja o ovrsi Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Supetru poslovni broj Ovr-1588/2022 od 2. ožujka 2023., dana 26. veljače 2025.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba prvo, drugo, treće i četvrtoovršenika kao neosnovana i potvrđuje rješenje o ovrsi Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Supetru poslovni broj Ovr-1588/2022 od 2. ožujka 2023. izvan žalbenog razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 9. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj:112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016., 73/2017., 131/2020., 114/2022., 6/2024. – dalje: OZ).
Obrazloženje
1. Prvostupanjski sud je donio rješenje o ovrsi kojim je pod točkom I. izreke na temelju ovršne isprave, pravomoćne i ovršne presude Županijskog suda u Bjelovaru, poslovni broj Gž-320/2022 od 31. ožujka 2022., radi naplate dosuđenih novčanih iznosa i to iznos od 46.250,00 eura[1] /348.470,63 kn s pripadajućom zateznom kamatom od 1. srpnja 2013.do isplate, iznos od 6.304,33 eura/47.500,00 kn s pripadajućom zateznom kamatom od 19. travnja 2018. do isplate, iznos od 5.295,64 eura/ 39.900,00 kn s pripadajućom zateznom kamatom od 21. siječnja 2022. do isplate te radi naplate troška ovršnog postupka u iznosu od 1.227,69 eura/9.250,00 kn, odredio ovrhu na nekretninama ovršenika upisanih u zemljišnim knjigama označenima kao čest. 1409/12, ZU 697, zgr. kuća, dvor ukupne površine 566 m2, zgrada 32 m2, kuća 229 m2, dvor površine 305 m2, za suvlasnički udio 4/24 dijela za koji su upisani HJ, PJ i BJ i čest. 1286/1, ZU 1135, vrt, za suvlasnički udio od 4/24 dijela za koji su upisani HJ, PJ i BJ, sve K. O. [katastarska općina].
Pod točkom II. izreke naloženo je zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Supetru izvršiti upis zabilježbe ovrhe na nekretninama navedenima u toč. I. izreke rješenja.
2. Protiv rješenja žali o ovrsi žale se ovršenici zbog svih zakonom predviđenih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011. - pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022. i 155/2023., dalje: ZPP), u vezi odredbe čl. 21. OZ-a, predlaže da se rješenje poništi, podredno ukine i vrati na ponovni postupak. Žalbom osporavaju visinu tražbine, tvrde da je dug preplaćen te navode da navedena nekretnina predstavlja njihov jedini dom, inače kuća stare ribarske obitelji iz [adresa], u kojoj žive i obavljaju svoj obrt.
3. Žalba je neosnovana izvan žalbenog razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 9. OZ-a.
4. Pobijanim rješenjem ovrha je određena na temelju pravomoćne i ovršne presude Županijskog suda u Bjelovaru, poslovni broj Gž-320/2022 od 31. ožujka 2022., radi naplate dosuđenih novčanih iznosa.
5. Ispitujući pobijano rješenje o ovrsi u granicama razloga navedenih u žalbi, pazeći po službenoj dužnosti na žalbene razloge propisane odredbom čl. 50. st. 5. OZ-a kao i na pravilnu primjenu materijalnog prava, te na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. ZPP-a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a u vezi odredbe čl. 21. OZ-a, ovaj sud nije utvrdio da je sud prvog stupnja u prvostupanjskom postupku počinio bitne povrede odredaba niti parničnog niti ovršnog postupka. Ispitujući pobijano rješenje suda prvog stupnja, kao i postupak koji je prethodio njezinu donošenju, ovaj sud nije utvrdio da je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, a na koju povredu određeno ukazuju ovršenici u žalbi.
6. Ovršenici navodima žalbe kojima osporavaju visinu tražbine te ističu da dug preplaćen, upiru na žalbeni razlog iz čl. 50. st. 1. toč. 9. OZ-a što je u smislu odredbe čl. 52. st. 3. i 4. OZ-a osnova za upućivanje ovršenika na parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, a kako je prvostupanjski sud u skladu s člankom 52. OZ-a i postupio (list 39 spisa).
7. Ovršenici nadalje ističu žalbeni razlog iz odredbe čl. 50. st. 1. toč. 6. OZ-a, koji razlog postoji ako je ovrha određena na predmetu koji je izuzet od ovrhe, odnosno na kojem je mogućnost ovrhe ograničena (čl. 75. st. 1. i 2. OZ-a).
8. Međutim, u slučaju kada se prijedlog za ovrhu na nekretnini temelji na presudi kao ovršnoj ispravi, ovrhovoditelj nije dužan u smislu odredbe čl. 75. st. 7. OZ-a uz prijedlog za provedbu ovrhe dostaviti suglasnost ovršenika za provedbu ovrhe na jedinoj nekretnini, niti dostavljati isprave kojima bi se dokazalo da ovršenik ima drugu nekretninu podobnu za stanovanje (u tom smislu i Zaključak sa sastanka predsjednika Građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanog on line 31. ožujka 2021.).
9. Nadalje, prema pravnom stajalištu Ustavnog suda Republike Hrvatske u odluci (broj: U-III-2930/2019 od 14. studenoga 2019., www.usud.hr) kada se radi o sporu između privatnopravnih osoba, u takvim slučajevima mehanizmi vaganja suprotstavljenih privatnih interesa stranaka su u pravilu već utjelovljeni u domaćem zakonodavstvu koje propisuje odgovarajuće pravne lijekove i postupke koje je privatna osoba dužna poduzeti odnosno pokrenuti radi zaštite prava na dom pa u takvom postupku nije nužno da neovisni sud važe te interese.
10. Ustavni sud Republike Hrvatske u odluci broj U-III-3666/2015 od 11. svibnja 2016., kojom odbija tužbu podnositeljice, ukazuje na razliku kada je predmet ovrhe iseljenje iz stana u kojem podnositelj živi (kao nastavak parničnog postupka na iseljenje) ili kada je naložena javna prodaja nekretnina u vlasništvu radi namirenja novčane tražbine, kao što je ovdje slučaj.
11. Naime, kada je naložena javna prodaja nekretnina u vlasništvu radi namirenja novčane tražbine, ovršenici mogu izbjeći prodaju (i posljedično iseljenje) ako namire tražbinu ovrhovoditelja, pa se, prema uvjerenju ovog suda, u konkretnom slučaju pravo ovrhovoditelja kao vjerovnika preteže nad pravom ovršenika kao vlasnika nekretnine.
12. Slijedom svega navedenoga, a budući da pobijano rješenje o ovrsi nema takvih nedostataka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, na temelju odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP-a u vezi s odredbom čl. 21. st. 1. OZ-a riješeno je kao u izreci.
U Zagrebu 26. veljače 2025.
Sutkinja:
Mirela Mijoč Kramar
