Broj: Ppž-7962/2024

REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Anđe Ćorluka predsjednice vijeća te Ivanke Mašić i Mirjane Medić kao članica vijeća, uz sudjelovanje sudskog savjetnika Mladena Budiše kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okr. ĆZ i dr., zbog prekršaja iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (Narodne novine, broj 41/77, 55/89, 5/90, 47/90 , 29/94, 114/22 i 47/23 ), odlučujući o žalbi prvookr. ĆZ i drugokr. ĐZ podnesenoj po branitelju Miri Radeliću, odvjetniku iz Splita, protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu broj: Pp -7429/2023-10 od 29. svibnja 2024., u sjednici vijeća održanoj 26. veljače 2025.

r i j e š i o  j e

Prihvaća se kao osnovana žalba prvookr. ĆZ i drugookr. ĐZ, ukida se prvostupanjska presuda u odnosu na žalitelje i predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

Obrazloženje

1.Pobijanom presudom prvookr. ĆZ i drugookr. ĐZ su proglašeni krivima zbog prekršaja iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, činjenično opisanog u izreci pobijane presude, i kažnjeni, prvookr. ĆZ uz primjenu instituta ublažavanja novčanom kaznom u iznosu od 500,00 (petsto) eura, a drugookr. ĐZ novčanom kaznom u iznosu od 350,00 (tristopedeset) eura, te su obvezani na plaćanje troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 20,00 eura.

Istom presudom trećeokr. UZ i četvrtookr. NZ su temeljem čl. 182. st. 1. t. 3. Prekršajnog zakona oslobođeni optužbe za djelo prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

2.Protiv te presude prvookr. ĆZ i drugookr. ĐZ su pravodobno podnijeli zajedničku žalbu po svom branitelju , zbog bitne povrede postupka, povrede materijalnog prava, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o prekršajnopravnoj sankciji, kako proizlazi iz sadržaja žalbe.

3.Žalba je osnovana.

4.Rješavajući predmet te ispitujući pobijanu presudu u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine, broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17 , 118/18 i 114/22 ), uz ocjenu navoda žalbe, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je utvrdio da je u prvostupanjskom postupku činjenično stanje pogrešno i nepotpuno utvrđeno.

5.Prvostupanjski sud je preuranjeno donio presudu kojom je prvookr. ĆZ i drugookr. ĐZ proglasio krivima ne utvrdivši u potpunosti i pravilno činjenično stanje. Prvostupanjski sud je tijekom dokaznog postupka ispitao okrivljenike i izvršio uvid u materijalne dokaze u spisu , nakon čega je donio pobijanu presudu, a iz svega provedenog nije jasno vidljivo je li kritične zgode došlo do remećenja javnog reda i mira, na što pravilno ukazuju žalitelji u svojoj žalbi. Naime, prvookr. ĆZ i drugookr. ĐZ su se branili kako se navedeni događaj zbio na dvorištu kuće drugokrivljene, trećeokr. UZ i četverookr. NZ su se branili kako se događaj zbio na javnom mjestu, odnosno na javnom putu. Prvostupanjski sud obrazlaže javnost mjesta, i iznosi kako se radi o javnom mjestu, jer se događaj zbio na ulici , putu, koji je dostupan neograničenom broju osoba. Dakle, prvostupanjski sud utvrđuje kako se radi o javnom putu, te u nastavku obrazlaže kako se okrivljenici spore o tome čiji je sporni put, te se o tome vode postupci oko vlasništva puta. Međutim, prvostupanjski sud u potpunosti na ovaj način ne otklanja sumnju u javnost mjesta događaja, i ne vodi računa o činjenici da ako se okrivljenici spore o vlasništvu puta, taj put, dakle, može biti samo privatno vlasništvo, a ne i javni put. Dakle, postavlja se pitanje, je li to mjesto dostupno neograničenom broju ljudi, vodeći računa o činjenici kako su žalitelji pridonijeli izvod iz posjedovnog lista iz kojeg je vidljivo kako bi se možda radilo o dvorištu kuće, što je naravno podložno provjeri u ponovnom postupku. Nadalje, s obzirom na kontradiktornost iskaza okrivljenika u pogledu počinjenja prekršaja, odnosno javnosti mjesta, prvostupanjski sud je trebao radi potpunog razjašnjenja činjenica provesti suočenje između okrivljenika, te na taj način pomoći otkloniti sumnju koja se pojavila u ovom postupku, u pogledu konstitutivnog elementa bića prekršaja.

5.1.Dakle,u provedenom dokaznom postupku nije jasno utvrđeno mjesto počinjenja prekršaja,a što je odlučna činjenica koja čini biće prekršaja iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Navodi prvostupanjskog suda u obrazloženju pobijane presude gdje on navodi kako se događaj zbio na javnom mjestu, na način kako je obrazloženo, nije dostatno obrazloženje.

6.Slijedom naprijed navedenog, valjalo je prihvatiti žalbu prvookr. ĆZ i drugookr. ĐZ, ukinuti prvostupanjsku presudu i predmet dostaviti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, koji će, cijeneći razloge ovog drugostupanjskog rješenja, zakazati glavnu raspravu na kojoj će na sve okolnosti događaja ponovno okolnosno ispitati okrivljenika, eventualne svjedoke , provesti dokaz njihovim suočenjem radi otklanjanja proturječnosti u njihovim iskazima te provesti i druge dokaze čije provođenje se ukaže potrebnim, a nakon toga ocjenom svih u postupku izvedenih dokaza i svih pravno relevantnih činjenica, donijeti novu, na zakonu osnovanu i valjano obrazloženu odluku.

7.Iz navedenih razloga odlučeno je, temeljem članka 206. Prekršajnog zakona, kao u izreci.

U Zagrebu 26. veljače 2025.

Zapisničar

Predsjednica vijeća

Mladen Budiša, v.r.

Anđa Ćorluka, v.r

Rješenje se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 5 (pet) otpravaka za: spis, okrivljenike, branitelja i tužitelja.