Republika Hrvatska

Općinski sud u Đakovu

Trg dr. Franje Tuđmana 2, Đakovo

Poslovni broj: Pr-2/2024-17

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Đakovu, sutkinja Ljerka Ljulj, kao sudac pojedinac, u pravnoj stvari tužiteljice PŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Borna Marjanović, odvjetnik iz Osijeka, protiv tuženika RŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koga zastupa punomoćnik Marinko Brajko, odvjetnik iz Đakova, radi naknade štete, nakon održane i dovršene glavne i javne rasprave dana 23. siječnja 2025. u prisutnosti punomoćnika stranaka, dana 26. veljače 2025., objavio je i

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku RŽ iz [adresa], platiti tužiteljici PŽ iz [adresa], na ime naknade štete radi povrede prava osobnosti iznos od 4.500,00 eur sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 5. siječnja 2024. kao dana presuđenja pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici nastali parnični trošak u iznosu od 1.035,73 eur sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 26. veljače 2025. kao dana presuđenja pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je ustala tužbom protiv tuženika dana 5. siječnja 2024. radi naknade štete s osnove povrede prava osobnosti. Tvrdi da je u vrijeme štetnih događaja počevši od 15. siječnja 2021. pa do 27. srpnja 2023. radila kao viši veterinarski inspektor u Državnom inspektoratu, Područni ured Osijek, Ispostava Đakovo, dok je tuženik radio kao voditelj Državnog inspektorata, Područni ured Osijek, Ispostava Đakovo te da je unazad par godina, a posebno u gore naznačenom vremenskom periodu se tuženik neprimjereno ponašao prema svojim zaposlenicima, sustavno ne poštujući dostojanstvo i ugled zaposlenika pa tako i tužiteljice. Ističe da nadnevak 15. siječnja 2021. koji se određeno ne odnosi na samu tužiteljicu, ali ističe da je nekolicina inspektora se obratila gospođi IŽ, tadašnjoj pročelnici Područnog ureda Osijek, kojoj su se požalili, svaki pojedinačno, na neprimjereno ponašanje voditelja, ovdje tuženika RŽ, zbog zastrašujućeg vikanja pa je tuženik i usmeno upozoren od strane pročelnice, a jedan inspektor, VŽ, zatražio je i dobio premještaj u drugu službu. Nadalje, osvrće se u tužbi na dan 16. studenog 2021. koji se dogodio u uredu tuženika i kada je od tužiteljice zatražio da mu predoči COVID potvrdu koju je ista predočila kao aplikaciju u mobitelu i koju on nije prihvatio, već ju je ocijenio "bezveznom" i zatražio pisanu potvrdu koju je tužiteljica imala, ali je rekla da je to njezin primjerak i nije imala namjeru ostaviti mu tu potvrdu, nakon čega je započeo njegov verbalni napad urlanjem i riječima da ga službenica (tužiteljica) "zajebava", a kada je u taj čas ušla u njegov ured i kolegica UŽ koja je čuvši tu galamu začuđeno pitala što se tu dešava, on joj je ponovno odgovorio: " PŽ me zajebava", na što mu je tužiteljica ostavila pisanu potvrdu na njegovom radnom stolu i krenula van kada je on bacio tu potvrdu, kazavši da mu više ne treba i da ga neće "zajebavati dokone i nesposobne inspektorice", sve uz prijetnje negativnim ocjenama, nadzorom, bacanjem papira, nakon čega su državne službenice, tužiteljica i UŽ ovo prijavile Povjereniku za etiku i povodom koje prijave je vođen i okončan postupak, a završen je izricanjem pisanog upozorenja Glavnog državnog inspektora od 15. prosinca 2021.. Tvrdi da je tuženik i dalje poslije ovog događaja nastavio maltretirati kolegicu UŽ koja je zatražila i dobila premještaj, a također i tužiteljicu, čak i nakon što je usmeno i pismeno upozoren pa je tako dana 27. srpnja 2023. u njegovom uredu, nakon što je tužiteljica kao veterinarska inspektorica izrazila neslaganje s njegovim mišljenjem, kao voditelj je počeo "urlati", skidati službene upute po sobi i bacati ih po podu, sve to uz prijetnje kontrolno-instruktivnog nadzora, nakon čega je tužiteljicu u dva navrata deranjem istjerao iz svog ureda, vičući da mu se makne s očiju, a koje deranje je bilo tako glasno da je kolega ŽŽ došao tužiteljicu pitati čime je izazvan taj verbalni napad. O ovom neprimjerenom ponašanju tuženika i povredi prava tužiteljice svoju je odluku donio i Državni inspektorat dana 13. rujna 2023. kojim je utvrđeno uznemiravanje i povreda dostojanstva tužiteljice, a što predstavlja povredu prava iz radnog odnosa i zahtjeva poduzimanje mjera od strane poslodavca. Nadalje, tvrdi da tuženik kao voditelj sustavno vrijeđa dostojanstvo tužiteljice na različite načine, jednom prilikom se izderao samo zato što nije parkirala službeno vozilo na točno označenom mjestu u dvorištu zgrade i na sve opisane načine tuženik kao nadređeni službenik umjesto da potiče na međusobno uvažavanje propisano čl. 14. Etičkog kodeksa sustavno vrijeđa, drži u strahu i ponižava tužiteljicu, ponašajući se suprotno odredbama čl. 12. Etičkog kodeksa državnih službenika, vezano uz čl. 25.2. Zakona o državnim službenicima kojima je propisano pravilo ponašanja i protivno čl. 72. i čl. 73. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike koje odredbe propisuju zaštitu dostojanstva državnih službenika pa između ostalog čl. 73. Kolektivnog ugovora zabranjuje uznemiravanje državnog službenika i stoga smatra da s obzirom da je tuženik namjerno se ponašao na opisani način je i nanio štetu tužiteljici pa za istu i odgovora osobno neposredno tužiteljici kao oštećeniku u smislu odredbe čl. 1061. st. 2. Zakona o obveznim odnosima. Ovakvo ponašanje tuženika je kod tužiteljice uzrokovalo poniženje, strah i neprijateljsko radno okruženje, uz osjećaj latentne uznemirenosti kroz duže vremensko razdoblje pa je time povrijedio njezino pravo osobnosti i to njezin ugled, čast i dostojanstvo, a to je imalo za posljedicu i strah tužiteljice od povratka na posao na koji se vratila tek nakon psihoterapijskog suporta i uzimanja lijekova, a zbog čega je bila primorana zatražiti premještaj na drugo radno mjesto, u Osijek, koji premještaj je i dobila. Zbog svega navedenog, a u svezi s odredbom čl. 1100. ZOO-a potražuje pravičnu novčanu naknadu koju je u tužbenom zahtjevu navela kao iznos od 6.000,00 eur, da bi na ročištu dana 23. siječnja 2025. prije zaključenja glavne rasprave tužbeni zahtjev smanjila na 4.500,00 eur pa je sukladno tomu, sud rješenjem odlučio o povlačenju dijela tužbenog zahtjeva koje je postalo pravomoćno dana 23. siječnja 2025..

2. U prilog svojih navoda tužiteljica je predložila provođenje personalnih dokaza saslušanjem svjedoka ŽŽ, GŽ i SŽ na događaj koji se dogodio **.**.2023. te UŽ na događaj od **.**.2021. i VŽ i IŽ na događaj dana 15. siječnja 2021. i pribavu spisa od Državnog inspektora u Zagrebu i to stegovni spis koji se vodio protiv tuženika po prijavi tužiteljice, spis koji se vodio povodom prijave pročelnice tužiteljice ZŽ protiv tuženika, a u svezi s događajem od 27. srpnja 2023. i spis Državnog inspektorata koji se vodi protiv tužiteljice povodom prijave tuženika.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu u cijelosti osporava i tužbu i tužbeni zahtjev kao neosnovane, navode tužiteljice iz točke 3.1. tužbe osporava u cijelosti kao neistinite, ničim argumentirane i iskonstruirane od strane tužiteljice prije svega jer slučajeve između tuženika i nekih drugih službenika navodi kao štetne radnje prema tužiteljici, osporava da bi VŽ u tom slučaju zatražio i dobio premještaj isključivo zbog neslaganja s tuženikom, osporava da bi dobio bilo kakvo usmeno upozorenje na neprimjereno ponašanje kao voditelj službe koje bi mu uputila pročelnica kako tvrdi tužiteljica, što se tiče navode pod točkom 3.2. tužbe tvrdi da je tužiteljica zajedno sa inspektoricom UŽ svojim postupanjem potpuno opstruirala nova pravila ponašanja u svezi s provjeravanjem izvršavanja novouvedene obveze testiranja službenika na COVID-19 te predočenja potvrde na dogovoreni i za sve službenike ujednačeni način te osporava da je UŽ zatražila premještaj isključivo zbog neslaganja s tuženikom, već tvrdi da je pravi razlog premještaja izbjegavanje pokretanja postupka zbog teških povreda službene dužnosti zbog neizvršavanja, nesavjesnog, nepravodobnog i nemarnog izvršavanja službenih obveza od strane inspektorice UŽ, a što se tiče događaja od 27. srpnja 2023. naveo je da je prethodno tužiteljica dostavila tuženiku rješenje u kojem je uočio nezakonitosti u izreci nacrta rješenja tužiteljice koja prije donošenja istog nije provela inspekcijski nadzor sukladno pravilima službe te joj je ukazano na opisane nepravilnosti što je bilo bezuspješno te se tužiteljica uporno pozivala da je navedeno rješenje utemeljeno na Uputama DI za postupanje veterinarske inspekcije s opasnim psima pa je u tom smislu dan prije dostavila navodno ispravljeno rješenje koje je i dalje ostalo isto i suprotno Uputi pa je tako 27. srpnja 2023. tuženik po treći puta argumentirano i pozivajući se na odredbe propisa i tumačenja istih nastojao rješenje tužiteljice uskladiti sa zakonom što je tužiteljica uporno odbijala u smislu da ispravi greške pa smatra da je upravo tužiteljica takvim svojim postupanjem prema tuženiku stvorila neprijateljsko okruženje pa je čak i suprug tužiteljice istog dana u uredu tuženika uz prijeteće upiranje prstom uputio prijetnje fizičkim nasiljem s namjerom da tuženiku uzrokuje strah o čemu je tuženik izvijestio djelatnike Policijske postaje Đakovo koji su proslijedili Posebno izvješće Općinskom državnom odvjetništvu u Osijeku.

4. U prilog svojih navoda odgovora na tužbu, tuženik je predložio da se pročita sva materijalna dokumentacija koju je u spis dostavio uz odgovor na tužbu koja se uglavnom sastoji od međusobnim e-mail komunikacija te također pribavu spisa Državnog inspektorata Klasa: 050-01/23-02/10 tuženika protiv tužiteljice i Klasa: 050- 01/23-02/8 tužiteljice protiv tuženika te saslušanje svjedoka TŽ, KŽ i MŽ na okolnosti "zabrane zaključavanja" i parkiranja te vještačenje medicinske struke radi utvrđenja psihofizičkog stanja tužiteljice, uz pribavu zdravstvenog kartona.

5. Tuženik je također istaknuo i prigovor promašene pasivne legitimacije jer takvu legitimaciju eventualno može imati poslodavac parničnih stranaka, a ne tuženik kao fizička osoba.

6. Prije svega, valjalo je riješiti prigovor promašene pasivne legitimacije tuženika.

7. Naime, neosnovano tuženik smatra da nije pasivno legitimiran u ovom sporu i poziva se da eventualno legitimiran može biti poslodavac parničnih stranaka, a ne tuženik kao fizička osoba jer se u konkretnom slučaju odgovornost poslodavca sukladno čl. 1061. st. 1. ZOO-a odnosi isključivo ako se u svezi s radom prouzroči šteta trećoj osobi kod kojeg radnik radi u trenutku prouzročenja štete, osim ako dokaže da postoje razlozi koji isključuju odgovornost zaposlenika, što u konkretnom slučaju se nije dogodilo jer tužiteljica nije treća osoba i za štetu prouzročenu njoj, ukoliko se ista utvrdi osnovanom ne odgovara zajednički poslodavac tužiteljice i tuženika, već se u konkretnom slučaju primjenjuje odredba čl. 1045. Zakona o obveznim odnosima kojim je propisano da tko drugome prouzroči štetu dužan ju je naknaditi ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje, a sukladno odredbi čl. 1046. ZOO-a je propisano da je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta) koju zahtjeva ovom tužbom tužiteljica.

8. Da bi utvrdio odlučne činjenice, sud je pročitao mnogobrojnu dokumentaciju uz tužbu i odgovor na tužbu, izvršio uvid u tri spisa Državnog inspektorata, Klasa: 050- 01/23-02/8, Klasa: 050-01/23-02/10 i Klasa: 050/2-21-02/8 te saslušao stranke i svjedoke ŽŽ, GŽ i SŽ pa nakon što je proveo ove dokaze, sud je utvrdio da je činjenično stanje dovoljno utvrđeno te nije prihvatio daljnje personalne dokaze i tužiteljice i tuženika za saslušanje svjedokinje UŽ, VŽ, IŽ, TŽ, KŽ i ĆŽ, kao i medicinsko vještačenje na okolnost psihofizičkog stanja tužiteljice.

9. Iz medicinske dokumentacije tužiteljice koja se prvenstveno odnosi na psihoterapijski suport (list spisa 8 - 10) utvrđeno je da se ista poslije štetnog događaja od dana 27. srpnja 2023. javljala u Specijalističku ordinaciju za psihijatriju i da je iz istih razvidno da joj je utvrđena uznemirenost, nesanica, gastrointestinalne smetnje, a da nakon što je promijenila radno mjesto i otišla iz Ispostave Đakovo joj je bolja koncentracija i da su utvrđene smetnje manjeg intenziteta.

10. Iz pribavljenih i pročitanih spisa Državnog inspektorata Republike Hrvatske i to Klasa: 050-01/23-02/8 razvidno je da je nakon provedenog postupka povodom pritužbe tužiteljice zbog zaštite dostojanstva protiv njoj nadređenog RŽ, voditelja Ispostave, a temeljem odredbe čl. 73. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike utvrđeno uznemiravanje kojim je povrijeđeno dostojanstvo tužiteljice, a time je učinjena povreda odredbi čl. 73. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike što u skladu s čl. 134. st. 11. Zakona o radu predstavlja povredu obveze iz radnog odnosa i zahtjeva poduzimanje mjera od strane poslodavca i to od strane Povjerljivog savjetnika Državnog inspektorata Damira Abramovića od 13. rujna 2023..

11. Iz uvida u spis Državnog inspektorata Republike Hrvatske Klasa: 050-02/21- 02/8 utvrđeno je da je po Povjereniku za etiku Državnog inspektorata, a povodom pritužbi državnih službenica PŽ i UŽ, viših veterinarskih inspektorica iz Ispostave u Đakovu, Područnog ureda Osijek, a koje se odnosi na neetičko ponašanje državnog službenika RŽ, voditelja Ispostave u [adresa], razvidno da je isti 16. studenog 2021. u jutarnjim satima se neprimjereno ponašao prema podnositeljima pritužbi na način da je vikao, obraćao im se povišenim tonom, psovkama, omalovažavanjem, prijetio mobbingom itd. i da je nakon provedenog postupka po Povjereniku za etiku Državnog inspektorata utvrđeno da su prijave podnositeljica osnovane i da su nastupile povrede čl. 12. i čl. 14. Etičkog kodeksa državnih službenika, o utvrđenom je Povjerenik za etiku čelniku tijela (Državnog inspektorata) dostavio i pisano izvješće s prijedlogom mjera koje treba poduzeti, a koje su propisane zakonom pa je čelnik tijela, Glavni državni inspektor, sukladno čl. 21. st. 2. Etičkog kodeksa državnih službenika, ovdje tuženiku, državnom službeniku Državnog inspektorata raspoređenom na radnom mjesto voditelja Ispostave u [adresa], Područni ured u Osijeku jer je dana 16. studenog 2021. u jutarnjim satima u prostorijama svog ureda se neprimjereno ponašao prema državnim službenicama UŽ i PŽ na način da im se obratio povišenim tonom, a predmetna mjera je istom izrečena smatrajući da se izricanjem iste imenovanom službeniku ostvariti svrha takve mjere te da će državni službenik ubuduće suzdržati se od istih ili sličnih radnji, odnosno da će se ubuduće ponašati poštujući načela i vrijednosti Etičkog kodeksa radi ostvarivanje svrhe istog i sukladno cilju koji se želi postići Etičkim kodeksom.

12. Uvidom u spis Državnog inspektorata Klasa: 050-01/23-02/10 je utvrđeno da je povodom pritužbe, ovdje tuženika, odnosno državnog službenika RŽ zbog zaštite dostojanstva, protiv državne službenice, više veterinarske inspektorice PŽ, ovdje tužiteljice, a koju je Državni inspektorat - Povjerljivi savjetnik zaprimio 5. rujna 2023., nakon provedenog postupka koji je određen čl. 73. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike Povjerljivi savjetnik u odgovoru tuženiku na njegovu pritužbu navodi kako u ovom predmetnom postupku nije utvrđeno da postoji bilo kakvo uznemiravanje te samim tim nije bilo osnove za predlaganjem mjera radi sprječavanja istih.

13. Tužiteljica saslušana kao stranka na zapisniku dana 29. listopada 2024. je opširno opisivala dolazak i svoj rad u Državnom inspektoratu, Područnom uredu u Osijeku, Ispostava Đakovo, počevši od 2019. kada su djelatnici Ministarstva prešli u Državni inspektorat, Ispostavu u [adresa], podrobno je opisala dolazak IŽ, pročelnice Područnog ureda Osijek u Ispostavu Đakovo, a sve zbog ponašanja tuženika RŽ u odnosu na kolegu VŽ po čijem pozivu je ona i došla i tom prilikom je pročelnica razgovarala sa svakim djelatnikom Ispostave u [adresa] ponaosob pa tako i s tužiteljicom koja joj je tom prilikom rekla da ima problema sa tuženikom u smislu kada se ne slažu u mišljenju da on na nju galami i to učestalo zastrašujuće pa je tako podrobno opisala i događaj od 16. studenog 2021. kada je tuženiku pokazala svoju COVID potvrdu na aplikaciji na mobitelu koju on nije prihvatio kao službenu, a nakon što mu je onda donijela i isprintanu COVID potvrdu u njegov ured u prisutnosti kolegice UŽ koja mu je također pokazala COVID potvrdu na računalnoj aplikaciji on planuo i galamio na njih dvije pa su njih dvije vidno uznemirene se obratile svojoj pročelnici ZŽ i pokrenule postupak svojom pritužbom nadležnom Etičkom povjereniku u Zagrebu i u svezi s tim događajem tuženik je dobio zbog ovog svog ponašanja pisano upozorenje od strane Državnog inspektora Republike Hrvatske zbog svog neprimjerenog ponašanja prema njima kao državnim službenicama. Podrobno je opisala i događaj od 27. srpnja 2023. gdje je u ranijim jutarnjim satima došla u ured tuženika kao svog nadređenoga s rješenjem u svezi postupanja s jednim opasnim psom s kojim se on nije složio, a kada mu se ona usprotivila počeo je galamiti na nju, potrgao je rješenje u komadiće i naredio joj da izađe iz njegovog ureda govorivši joj razne pogrdne riječi nakon čega je ona napustila njegov ured vidno uznemirena, čak se i rasplakala i zaključala u svoj ured, a istog se dana ponovno obratila pročelnici ZŽ u svezi s ovim događajem i po njenom saznanju pročelnica je u svezi s ovim događajem pokrenula daljnji postupak pred Etičkim povjerenikom i u svezi s kojim okončanim postupkom je i ona dobila obavijest da je u svezi s ovim događajem utvrđeno da je takvim ponašanjem tuženik povrijedio njezino dostojanstvo i da je o tome obaviješten njihov poslodavac jer takvo ponašanje tuženika predstavlja povredu obveze iz radnog odnosa i zahtjeva poduzimanje mjera od strane poslodavca. Nakon ovog događaja tužiteljica je navela kako je otvorila bolovanje jer nije mogla dolaziti na posao, a problem je riješen na način da je ona zatražila, a potom i dobila premještan na rad u Ispostavu Osijek. 14. Tuženik saslušan kao stranka je osporavao sve navode iskaza tužiteljice, a time tužbe i tužbenog zahtjeva, što se tiče dolaska gospođe IŽ, kao pročelnice Područnog ureda Osijek, Državnog inspektorata od dana 15. siječnja 2021., a povodom pritužbi inspektora VŽ je iskazao da gospođa IŽ tom prilikom nije imala primjedbi na njegovo ponašanje i nije ga tom prilikom upozorila, što se tiče događaja od 16. studenog 2021. u svezi sa COVID potvrdom je naveo da je samo postupao prema uputi koju je dobio od nadređenih iz Zagreba, a prema kojoj službenici koji nisu cijepljeni morali su donositi potvrde da su toga jutra testirani, a potvrde su trebale biti u pisanom obliku pa kada je tužiteljica i UŽ došla s potvrdom u aplikaciji na mobitelu točno je da je tom prilikom bilo povišenih tonova, ali od strane tužiteljice i UŽ koje su prve povisile ton, a onda je i on povisio ton, ali je sve završilo bez uvreda i razlazom svakoga u svoj ured, dok je u svezi s događajem od 27. srpnja 2023. naveo da je u svezi sa rješenjem veterinarske inspektorice, ovdje tužiteljice, prethodilo dvodnevno objašnjavanje pri čemu joj je ukazivao na greške i vraćao joj e-mailom dostavljena rješenja s komentarom i upozorenjem na greške koje treba ispraviti pa kada je 27. srpnja 2023. došla u njegov ured i kada joj je ponovno ukazao na sve s čime se nije slagao u njezinom rješenju ona je počela vrištiti na njega, a onda je i on podigao ton, s tim da joj je rekao da je razgovor završen i da može ići na teren i nije točno da ju je istjerao iz ureda pa se on nakon ovog događaja e-mailom obratio pročelnici ZŽ opisavši cijeli događaj uz zamolbu da se pokrene neki postupak. Tvrdi da bez obzira na povišene tonove s obje strane nije bilo uvredljivih riječi, a točno je da od sljedećeg dana tužiteljica bila na bolovanju nakon kojeg je premještana u Područni ured u Osijeku. Osporava da bi tužiteljici prijetio u njihovoj međusobnoj komunikaciji negativnom ocjenom, ali ne osporava da joj je napomenuo da će zatražiti pomoć u vidu kontrolnog-instruktivnog nadzora njezinog rada.

15. Svjedoci GŽ, SŽ i ŽŽ su saslušani na zapisniku kod ovog suda 29. listopada 2024. i 23. siječnja 2025. i što se tiče događaja od 27. srpnja 2023. je iskazao da je čuo galamu koja je dolazila iz ureda tuženika, ali da nije mogao razaznati riječi, no razaznao je tuženikov glas koji je bio povišen, ali nije znao na koga se taj povišeni ton odnosi, ali da je 20 minuta nakon što se ta galama stišala kolega ŽŽ koji također ima ured kao i on u prizemlju otišao u kancelariju tužiteljice da ju pita što je bilo i tada je od njega čuo da je do galame došlo u svezi s postupanjem ili ne postupanjem tužiteljice, dakle oko posla, no ne zna točno o čemu se radi, potvrdila je i da je zaista 2021. u njihovoj Ispostavi u [adresa] u kojoj i on radi došla gospođa IŽ, da ne zna tko ju je pozvao, ali zna da je razgovarala sa svakim od njih ponaosob, da ga je pitala ima li on problema u komunikaciji sa RŽ, a njegov odgovor je bio negativan, a od same tužiteljice je i on poslije čuo da galama koju je čuo toga dana je galama iz sukoba koji je ona imala s tuženikom pri čemu je tuženik galamio na nju. Identično je iskazivao i svjedok SŽ koji je zajedno sa GŽ i ŽŽ u prizemlju zgrade iz svog ureda čuo galamu, prepoznao je tuženikov glas koji je bio povišen jer da nije bio povišen oni u prizemlju ne bi čuli tu galamu i tog trena nije znao što se događa, ali je kasnije od ŽŽ saznao da je došlo do spora između tužiteljice i tuženika oko nekog predmeta i daljnjih saznanja o ovom događaju on nije imao. Sve je podrobnije, a identično kao gornji svjedoci još potvrdio ŽŽ pojašnjavajući da se kritične zgode radilo o neprimjereno visokim tonovima koji su trajali kratko, njegovo je mišljenje da međusobni odnos tužiteljice i tuženika je od samog početka rada u Ispostavi Državnog inspektorata u [adresa] bio loš i da je ona vrlo brzo na svoj zahtjev premještena u Osijek, izjavio je i da se sjeća nekih drugih međusobnih sukoba tužiteljice i tuženika, ali ne ovakvog intenziteta kakav je bio ovaj u srpnju 2023., da se sjeća i dolaska gospođe IŽ u Ispostavu Đakovo zbog narušenih međuljudskih odnosa u istoj, bila je i kod njega, a između ostalih i on su se žalili na neprimjerene međuljudske odnose u njihovom kolektivu, ali je također iskazao da njemu tuženik nije bio nadređeni, već je on samo sjedio u uredu koji je pripadao Ispostavi Đakovo i s tuženikom je kontaktirao samo što se tiče službenog automobila kojeg je koristio i između njih dvojice je bilo nekoliko verbalnih sukoba, no dva do tri dana poslije takvih sukoba oni bi ponovno razgovarali.

16. Na temelju ovako provedenog dokaznog postupka cijeneći savjesno i brižljivo po svom uvjerenju svaki provedeni dokaz za sebe i sve dokaze zajedno, sukladno čl. 8. ZPP-a ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92…80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), sud smatra utvrđenim da je tuženik svojim neprimjerenim ponašanjem u vidu galame, uznemiravanja i poniženosti tužiteljici prouzrokovao štetu u vidu povrede prava osobnosti kako je to propisano odredbom čl. 1100. st. 1., 2. i 3. ZOO-a. Takvo utvrđenje proizlazi iz spisa Državnog inspektorata Republike Hrvatske Klasa: 050-01/23-02/8 i Klasa: 050-02/21-02/8, kao i iz iskaza saslušanih svjedoka koji identično iskazuju, kao i tužiteljica pa onda i na temelju iskaza same tužiteljice kojima sud u cijelosti vjeruje jer su iskazi ovih svjedoka bili i uvjerljivi i kompatibilni, objektivni i u cijelosti u skladu sa utvrđenjima koja je Povjerenik za etiku Državnog inspektorata utvrdio u postupcima koji su vođeni po pritužbi tužiteljice na ponašanje tuženika prema njoj i u kojim postupcima je zaista utvrđeno da se tuženik neprimjereno ponašao prema tužiteljici vrijeđajući njezino dostojanstvo, uznemiravajući ju, prijeteći joj i obraćajući joj se pogrdnim riječima, uz povišene tonove za koje ponašanje je dobio i pisano upozorenje, ali i odluku Povjerljivog savjetnika upućenu poslodavcu tuženika da je svojim ponašanjem od dana 27. srpnja 2023. povrijedio dostojanstvo tužiteljice i učinio povredu iz odredbe čl. 73. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike što predstavlja povredu obveze iz radnog odnosa iz čl. 134. st. 11. Zakona o radu i Povjerljivi savjetnik je poslodavcu tuženika dostavio ovo svoje utvrđenje jer isto zahtjeva poduzimanje mjera od strane poslodavca, dok naprotiv, po pritužbi tuženika na ponašanje tužiteljice za događaj od mjeseca srpnja 2023. je Povjerljivi savjetnik utvrdio da ne postoji bilo kakvo uznemiravanje tužiteljice prema tuženiku pa nije bilo niti razloga za predlaganjem mjera radi sprječavanja zaštite dostojanstva tuženika u odnosu na državnu službenicu, ovdje tužiteljicu.

17. Naprotiv, iskaz tuženika kojim je osporavao sve navode tužbe i djelomično priznavajući da je dolazilo do sukoba i konflikta u verbalnom smislu između njega i tužiteljice, ali bez povišenih tonova, bez vrijeđanja, bez uznemiravanja i bez vrijeđanja dostojanstva tužiteljice, sud nije mogao prihvatiti kao osnovan jer upravo suprotno proizlazi iz svih drugih gore obrazloženih provedenih dokaza.

18. Imajući sve to u vidu, sud smatra da je tuženik ovakvim svojim ponašanjem tužiteljici prouzrokovao štetu pa ju je sukladno odredbi čl. 1045. ZOO-a dužan i naknaditi, a u konkretnom slučaju radi se o pravičnoj novčanoj naknadi za povredu prava osobnosti pa stoga i smatra da je dosuđena pravična i novčana naknada za nanesenu štetu povrede dostojanstva, ugleda i drugih prava te za prouzročeni strah, odnosno uznemirenost pri dolasku na posao pravedna i pravična naknada dosuđeni iznos od 4.500,00 eur kako je to tužiteljica tužbenim zahtjevom i zahtijevala i kojem tužbenom zahtjevu je sud, a nakon što je tužiteljica dio tužbenog zahtjeva za iznos od 1.500,00 eur povukla i dosudio.

19. Pri do suđenju navedenog iznosa pravične novčane naknade, sud je svakako vodio računa o težini povrede i svim drugim okolnostima same štete koju je tuženik tužiteljici prouzrokovao vrijeđajući njezino dostojanstvo, na način da joj se obraćao povišenim tonovima, uvredljivim riječima, što je kod nje uzrokovalo uznemirenost, ponižavanje pa čak i strah jer je pomoć potražila i kod psihijatra, ali je iz medicinske dokumentacije razvidno da je primala lijekove za smirenje te uznemirenosti, a nakon što je za otprilike dva mjeseca premještena na rad u Područni ured Osijek njezine tegobe su se povremeno smanjile pa je sud bez provođenja vještačenja psihijatrijske struke i ovaj vid vremenski kratkog uznemirujućeg straha tužiteljice cijenio pri dosudi pravedne i pravične naknade za povredu prava osobnosti, odnosno ugleda i dostojanstva tužiteljice koju smatra i pravednom i pravičnom za nanesenu joj štetu.

20. Stoga je cijeneći sve gore obrazloženo ocijenio da je pravedna i pravična naknada za nanesenu štetu iznos od 4.500,00 eur koji iznos je tužiteljici i dosuđen zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje na neimovinsku štetu teku od 5. siječnja 2024. kao dana podnošenja tužbe pa do isplate sukladno čl. 29. Zakona o obveznim odnosima, sve kako je i presuđeno kao pod točkom I. izreke ove presude.

21. Kako je tužiteljica u cijelosti uspjela s konačno postavljenim tužbenim zahtjevom, ali je prethodno prije zaključenja glavne rasprave djelomično povukla tužbeni zahtjev iz tužbe za iznos od 1.500,00 eur, a koje povlačenje je prije donošenja ove odluke sud riješio pravomoćnim rješenjem povlačenja dijela tužbenog zahtjeva, a sukladno odredbi čl. 154. st. 2. ZPP-a smatra se neuspjehom tužiteljice u sporu pa je u tom smislu tužiteljici i dosuđen srazmjerni iznos nastalog parničnog troška prema uspjehu u sporu i to tako što je sud ocijenio da je tužiteljica uspjela s osnovanošću tužbenog zahtjeva sa 100%, sa visinom tužbenog zahtjeva u odnosu na prvotno postavljeni tužbeni zahtjev u tužbi sa 75%, dakle ukupno sa 87%, što znači da je tuženik uspio sa 13% pa kada se od uspjeha tužiteljice oduzme uspjeh tuženika tužiteljica je uspjela u ovom sporu sa 74% i u tom postotku pripada joj i parnični trošak prema njezinu troškovniku koji je u cijelosti u skladu sa OT, a koji se sastoji od troška tužbe u iznosu od 200,00 eur, troška pisanog i obrazloženog podneska u iznosu od 200,00 eur, pristupa punomoćnika tužiteljice na tri rasprave u iznosu od ukupno 600,00 eur, dakle ukupno 1.000,00 eur, što s pripadajućim PDV-om iznosi 1.250,00 eur. Trošak tužiteljice je osnovan i u odnosu na zahtjev njezina punomoćnika za dolazak na tri rasprave iz [adresa] u [adresa] u iznosu od 149,64 eur pa ukupni parnični trošak prema zahtjevu tužiteljice iznosi 1.399,64 eur, a razmjerno uspjehu u sporu, to je trošak u iznosu od 1.035,73 eur koji trošak je tužiteljici i dosuđen zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje sukladno odredbi čl. 29. ZOO-a teku od dana presuđenja pa do isplate, a sve kako je odlučeno kao pod točkom II. izreke ove presude.

22. Sukladno obrazloženom, presuđeno je kao u izreci.

U Đakovu, 26. veljače 2025.

Sutkinja

Ljerka Ljulj

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može izjaviti žalbu županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u roku od 15 dana od dana primitka ove presude.

Dostaviti:

1. Tužiteljici po punomoćniku

2. Tuženiku po punomoćniku