Posl. broj P – 644/2022.

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

STALNA SLUŽBA U SUPETRU

U IME PREPUBLIKE HRVATSKE

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Supetru po sucu toga suda Katarini Heinrich, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja: FČO, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćnicima FČ i LČ, odvj. u Odvjetničkom društvu Fabjanović&Marinelić iz Supetra, protiv tuženika: PČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćniku Zoranu Vuloviću, odvjetniku u Supetru, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon javne glavne rasprave zaključene dana 4. veljače 2025. godine u nazočnosti punomoćnika tužitelja, odvjetnika FČ te tuženika PČ osobno uz punomoćnika odvjetnika Zorana Vulovića, dana 26. veljače 2025. godine, donio je i objavio

p r e s u d u

I. Utvrđuje se da je naprema tuženiku TČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 21 412 Pučišća, tužitelj FČO, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] vlasnik i posjednik nekretnine čest. zem. [katastarska čestica], tijelo III., ZU 334, k. o. [katastarska općina], upisane kod zemljišnoknjižnog odjela Supetar Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Supetru, za cijelo.

II. Ovlašćuje se tužitelj FČO, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], da na temelju ove presude zatraži i ishodi uknjižbu prava vlasništva na svoje ime, za cijelo nekretnine čest. zem. [katastarska čestica], tijelo III., ZU 334, k. o. [katastarska općina] upisane kod zemljišnoknjižnog odjela Supetar Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Supetru, uz istodobno brisanje tog prava sa imena tog prava sa imena PČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 21 412 Pučišća za 3/8 dijela cjeline.

III. Nalaže se tuženiku PČ naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 1.400 EUR, u roku od 15 dana.

Posl. broj P – 644/2022.

Obrazloženje

1. U tužbi se navodi da je tužitelj pravo vlasništva na predmetnim nekretninama čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], stekao temeljem kupoprodajnog ugovora od 18. lipnja 2014. godine sklopljenog sa tuženikom ad 1. RČ za cijelo, te je odmah po sklapanju ugovora stupio u posjed istih, a da je stvarni vlasnik predmetnih nekretnina za cijelo upravo tuženik ad 1. koji je vlasništvo stekao dosjelošću, nasljeđivanjem i diobom suvlasničke zajednice unutar obitelji što da je vidljivo iz suglasnih utvrđenja kupoprodajnog ugovora, pa se slijedom svega navedenog predlaže kao u izreci presude.

2. U odgovoru na tužbu tuženik ad 2. PČ, istoj se protivi u cijelosti kao i tužbenom zahtjevu, prigovara nedostatku aktivne i pasivne legitimacije stranaka, ističe kako tuženik nije niti u kakvom pravnom odnosu sa tužiteljem, u vezi predmetnih nekretnina niti je istom na bilo koji način prenio svoj suvlasnički udio.

3. Tijekom dokaznog postupka pregledana je sva pisana dokumentacija u spisu i to: zk izvadak za predmetne nekretnine, Ugovor o kupoprodaji nekretnina od 18. lipnja 2014.g., Izjava RČ od 1. veljače 2022.g., Sporazum o podjeli suvlasničkih dijelova od 22. veljače 2011.g., izveden je dokaz saslušanjem svjedoka BČ, te parničnih stranaka.

4.Tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti je osnovan.

5. Nije sporno da su tužitelj FČO, kao kupac, i MČ, ( u odnosu na kojega je u ovom predmetu dana 7. veljače 2022. godine donesena presuda zbog ogluhe ), kao prodavatelj, dana 18. lipnja 2014. godine, zaključili Kupoprodajni ugovor, kojega je predmet stjecanje vlasništva nekretnina označenih kao čest. zem. [katastarska čestica], u naravi maslinik-vrt, površine 6226 m2, k. o. [katastarska općina]. U uvodu Ugovora toč. 2. navedeno je da su predmetne nekretnine uknjižene na ime prodavatelja za 3/8 dijela, na prodavateljevu sestru BČ za 3/8 dijela, na ime SČ r. RČ ž. Dinka za 1/8 dijela te na CČ r. RČ ž F za 1/8 dijela. Pod točkom 4. navodi se da su prodavatelj RČ i njegova sestra BČ sklopili Sporazum o diobi nekretnina, ovjeren kod javnog bilježnika Ervina Kuzmanića pod brojem OV- 732/11 od dana 22. veljače 2011. godine, prema kojem su suvlasništvo predmetnih nekretnina opisno podijelili na način da je BČ svom bratu RČ, prepustila potpuno i isključivo svoj suvlasnički dio od 3/8, te da temeljem tog Sporazuma RČ postaje stvarni vlasnik za 6/8 dijela predmetnih nekretnina.

6. Sporazumom o podijeli suvlasničkih dijelova, od dana **.**.2011., RČ i BČ, dogovorili su podjelu nekretnina u naravi nasljedstvo iza smrti pok. majke ĐČ. Točkom 3. navedenog

Posl. broj P – 644/2022.

Ugovora stranke su dogovorile da čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pripadnu RČ, te se BČ obvezala " svojim odricanjem od ikakvih prava na navedenom zemljištu osigurati RČ rješavanja 2/8 suvlasničkog dijela, sada pogrešno upisano na "treće osobe"". Navedeni sporazum je ovjeren kod javnog bilježnika Ervina Kuzmanića iz [adresa] pod brojem OV-731/11., dana 22. veljače 2011. godine.

7. Člankom 125. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisuje kada je više osoba sklopilo s otuđivateljem pravne poslove radi stjecanja vlasništva iste nekretnine, vlasništvo će steći ona koja je u dobroj vjeri prva zatražila upis u zemljišnu knjigu, ako su ispunjene i sve ostale pretpostavke za stjecanje vlasništva. (2) Brisanje upisa vlasništva osobe iz stavka 1. ovoga članka i uknjižbu u svoju korist može zahtijevati osoba kojoj je otuđivatelj otuđio nekretninu i predao joj u samostalni posjed, ako dokaže da stjecatelj nije postupio u dobroj vjeri jer je u trenutku kad je sklopio pravni posao s otuđivateljem znao da je nekretnina drugomu već valjano otuđena i predana u samostalni posjed. Zahtjev za brisanje može se postaviti u roku od tri godine od upisa čije se brisanje zahtijeva.

8. Tužitelj NČ, sin L, u svom je iskazu naveo da se predmetne nekretnine nalaze poviše mjesta [adresa], u naravi predstavljaju maslinik, kao što su predstavljale maslinik i u trenutku kada ih kupio. Predmetne nekretnine kupio je u lipnju 2014. godine. Te iste godine, početkom listopada otišli su na predmetne nekretnine te su obrali masline, a kada je slijedeće godine zamolio RČ da on pobere masline, rekao mu je kako je na terenu došlo do incidenta sa PČ, te da je intervenirala policija. U vrijeme vođenja pregovora vezanih za kupnju predmetnih nekretnina RČ mu je rekao da se njegova sestra BČ odrekla svog suvlasničkog dijela na istima, u njegovu korist, te da je on vlasnik istih za cijelo. Upitan je li prije potpisivanja kupoprodajnog ugovora izvršio uvid u ZK stanje navodi da je, i da su pored RČ bile uknjižene i neke druge osobe za koje mu je prodavatelj rekao da su to njegove tete koje žive u [adresa] i da za njih nema problema. Navodi da je premetne nekretnine kupio od prodavatelja u dobroj vjeri da su iste njegovo vlasništvo za cijelo. Upitan kada je upoznao tuženika PČ, navodi da ga prvi put vidi danas na ovoj raspravi. Ističe kako tuženik u vrijeme kada je kupio predmetne nekretnine, nije bio uknjižen kao njihov vlasnik. Upitan je li dolazio na predmetne nekretnine nakon što mu je RČ rekao da je došlo do incidente sa tuženikom, navodi da nije jer se ne želi uplitati u njihove obiteljske odnose, a ima i poslovnih obaveza u [adresa]. Na poseban upit svog pun. je li u vrijeme kada je vodio pregovore sa prodavateljem u vezi kupnje predmetnih nekretnina, imao razloga posumnjati da on ne bi bio vlasnik za cijelo, tužitelj navodi da nije imao razloga te mu je prodavatelj pokazao ovjereni sporazum.

9. Tuženik PČ, navodi da je vlasništvo na predmetnim nekretninama stekao darovnim ugovorom od BČ, Đurine sestre. Poznato mu je da su RČ i njegova sestra BČ zaključili sporazum

Posl. broj P – 644/2022.

kojim su obuhvaćene i predmetne nekretnine, no da se taj sporazum se nije ispoštovao, te da nije valjan. Navodi da je RČ izigrao povjerenje svoje sestre, prodao je ukupno cca 40.000 m2 nekretnina, zbog čega RČ i BČ nisu u dobrim odnosima. Upitan što je ponukalo BČ da mu daruje svoj suvlasnički udio na predmetnim nekretninama navodi da je pok. P, otac PČ i BČ, njegovom ocu ostao dužan neki novac, pa se ona osjećala dužnom na taj način podmiriti dugovanje. Navodi da su diobom u obitelji predmetne nekretnine najprije pripale njegovom ocu, a kasnije, novom diobom u obitelji ista je ostala vlasništvo Đurinog oca za cijelo, a nakon njegove smrti tu su nekretninu naslijedili RČ i njegova sestra. Sve nekretnine njegovog nona LČ, naslijedila je nona BČ, a nakon njene smrti se njegov otac nije prihvatio nasljedstva već je sve prepustio svome bratu, Đurinom ocu kako bi ostvario uvjete za dječji doplatak. Međutim u obitelji se i dalje smatralo da se sva imovina dijeli između braće na jednake dijelove i svaki od braće je znao točno što mu pripada jer je na tim nekretninama obrađivao svoje masline i lozu. Upitan da li smatra da je njegov otac zakinut u diobi nekretnina u odnosu na Đurinog oca, navodi da nije oštećen u dijelu koji se odnosio na izvanknjižnu imovinu nona, jer da su to izvanknjižno vlasništvo pomalo čistili tako da je svakome pripalo približno 1/2 imovine. Međutim, RČ je prodao veliki broj nekretnina koje su bile knjižno vlasništvo i koje je naslijedio od oca. Upitan navodi da je BČ dobila svoj dio izvanknjižnog vlasništva. Na poseban upit pun. tužitelja kada je sa BČ zaključio Ugovor o darovanju navodi da je to bilo 20. prosinca 2018. godine. Na daljnje pitanje odgovara kako mu je bilo poznato da je Sporazum između RČ i BČ zaključen prije Ugovora o darovanju koji je zaključio sa BČ. Na daljnje pitanje je li ušao u posjed dijela nekretnine koje mu je BČ darovala navodi da nije, a na upit koji mu je to dio nekretnine BČ prodala, navodi da bi se to tek trebalo dogovoriti. Na poseban upit svog pun. je li on sada bere masline na predmetnim nekretninama, tuženik navodi da obere 2 – 3 stabla da se vidi da tu netko dolazi, a da tužitelj tu ne dolazi. Na poseban upit pun. tužitelja je li izvršio uvid u ZK stanje u trenutku zaključenja Darovnog ugovora Margarite, navodi da mu je BČ rekla da je vlasnica predmetnih nekretnina za 3/8 dijela.

10. Saslušan je i RČ, koji je u svom iskazu naveo da je sa svojom sestrom BČ postigao sporazum kojega se on držao te je nastavio samostalno koristiti nekretnine koje su mi istim pripale, pa tako i ovu predmetnu nekretninu koju je prodao tužitelju. Navodi da se spomenutim Sporazumom njegova sestra odrekla svih prava na predmetnim nekretninama, bez ikakvih ograničenja. Dodaje da je za taj dio njegova sestra dobila protuvrijednost u vidu druge nekretnine. Upitan je li se u obitelji smatralo da bi nekretnine uknjižene na ime njegovog oca pripadale i njihovim rođacima navodi da nije, jer da su te nekretnine bile isključivo vlasništvo njegovog oca kojega su naslijedili njegova sestra i on. Vjeruje da je postojao dobar razlog zbog čega je te nekretnine naslijedio njegov otac za cijelo, a taj razlog je, između ostalo taj što je pok. T, otac tuženika, naslijedio obiteljsku kuću, dok je njegova obitelj svoju kuću gradila iz temelja. [adresa] BČ ostavila je oporuku u kojoj je točno navela što kojem

Posl. broj P – 644/2022.

sinu pripada, tako da je sinu LČ, ocu tuženika, pripala kuća, dok je njegovom ocu P pripalo zemljište. Dodaje kako se pred ovim sudom vodio postupak po tužbi tuženikove majke R protiv njega i njegove sestre, a vezano uz nekretnine koje su prodali, u kojem postupku joj je tužbeni zahtijev u cijelosti pravomoćno odbijen. Posebno upitan od strane pun. tužitelja koje godine je zaključio sporazum sa sestrom navodi da je to bilo 2009. godine. Nakon zaključenja sporazuma nikada nije otišao na nekretnine koje su sporazumom pripale sestri, dok je samostalno raspolagao nekretninama koje su mu pripale sporazumom, pa se tako i ponašao kada je predmetne nekretnine prodao tužitelju, kada je bio u uvjerenju da mu vlasništvo istih pripada u cijelosti. Posebno upitan je li sestra BČ ispoštovala sporazum, navodi kako pretpostavlja da je, jer da nije, bi mu bila vratila pola kuće koji joj je sporazumom pripao.

11. Uvidom u povijesni zk izvadak za predmetne nekretnine utvrđeno je da je tuženik PČ, kao (su)vlasnik predmetnih nekretnina uknjižen dana 18. veljače 2021. godine, temeljem Ugovora o darovanju ovjeren u potpisu BČ kod Dinka Martinovića, javnog bilježnika u [adresa] broj OV- 5913/2019. od 16. prosinca 2019.g.

12. Iz rezultata dokaznog postupka, prvenstveno povijesnog zk izvatka za predmetne nekretnine, iz iskaza stranaka i svjedoka RČ, te iz svih priloženih isprava proizlazi da:

- Sporazumom o podijeli suvlasničkih dijelova, od dana **.**.2011., RČ i BČ, dogovorili su podjelu nekretnina u naravi nasljedstvo iza smrti pok. majke ĐČ. Točkom 3. navedenog Ugovora stranke su dogovorile da čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pripadnu RČ, te se BČ obvezala " svojim odricanjem od ikakvih prava na navedenom zemljištu osigurati RČ rješavanja 2/8 suvlasničkog dijela, sada pogrešno upisano na "treće osobe"". Navedeni sporazum je ovjeren kod javnog bilježnika Ervina Kuzmanića iz [adresa] pod brojem OV-731/11., dana 22. veljače 2011. godine.

- Tužitelj FČO, kao kupac, i MČ, kao prodavatelj, dana 18. lipnja 2014. godine, zaključili su Kupoprodajni ugovor, kojega je predmet stjecanje vlasništva nekretnina označenih kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Pod točkom 4. ugovora utvrđeno je da su prodavatelj RČ i njegova sestra BČ sklopili Sporazum o diobi nekretnina, ovjeren kod javnog bilježnika Ervina Kuzmanića pod brojem OV-732/11 od dana 22. veljače 2011. godine, prema kojem je vlasništvo predmetnih čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pripalo RČ - prodavatelju za cijelo.

- Temeljem navedenog Kupoprodajnog ugovora od 18. lipnja 2014. godine, tužitelj se uknjižio kao vlasnik 3/8 dijela predmetnih nekretnina, dana 1. rujna 2024. godine.

Posl. broj P – 644/2022.

- Dana **.**.2019. BČ i tuženik PČ, zaključili su Ugovor o darovanju kojim je BČ darovala PČ dio od 3/8 predmetnih nekretnina čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], čime je po drugi puta otuđila nekretnine kojima je već ranije raspolagala na način da se Sporazumom iz 22. veljače 2011. godine, vlasništva istih odrekla u korist brata RČ.

- Tuženik PČ kao stjecatelj predmetnih nekretnina, u trenutku kad je sklopio pravni posao sa BČ nije postupio u dobroj vjeri jer je znao da su predmetne nekretnine Sporazumom o podijeli suvlasničkih dijelova od 22. veljače 2011. godine, već valjano otuđene i predane u samostalni posjed RČ koji je kasnije, Kupoprodajnim ugovorom od18. lipnja 2014. godine, iste prodao tužitelju. Da je tuženiku bilo poznato da su predmetne nekretnine Sporazumom između BČ i RČ pripale RČ nije sporno jer je tuženik i sam to potvrdio u svom iskazu, kada je posebno upitan odgovorio kako mu je bilo poznato da je Sporazum između RČ i BČ zaključen prije ugovora o darovanju, također je tuženik potvrdio da nije ušao u posjed dijela nekretnine koje mu je BČ darovala.

13. Obzirom na sve navedeno, cijeneći rezultate dokaznog postupka i to svakog dokaza posebno i u njihovoj ukupnosti, ovaj sud smatra da su se na strani tužitelja ispunile zakonske pretpostavke iz članka 125. st. 2. ZV-a, kojim je propisano da brisanje upisa vlasništva, kada je više osoba sklopilo s otuđivateljem pravne poslove radi stjecanja vlasništva iste nekretnine i uknjižbu u svoju korist može zahtijevati osoba kojoj je otuđivatelj otuđio nekretninu i predao joj u samostalni posjed, ako dokaže da stjecatelj nije postupio u dobroj vjeri jer je u trenutku kad je sklopio pravni posao s otuđivateljem znao da je nekretnina drugomu već valjano otuđena i predana u samostalni posjed, slijedom čega je odlučeno kao u izreci presude pod točkama I. i II.

14. Odredba čl. 154. st. 1. ZPP-a, propisuje da je stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna protivnoj stranci nadoknaditi troškove, zbog čega je tužitelju odobren parnični trošak kako slijedi: sastav tužbe, pristup na ročišta 31.3.2022.g., 13.11.2023.g., 2.7.2024.g., 3.9.2024.g., 4.12.24.g., 4.2.25. sve po 100 bodova, ukupno 700 bodova x 2 EUR ( vrijednost boda sa paušalom) iznosi 1.400,00 EUR, zbog čega je odlučeno kao u točki III. presude.

U Supetru, 26. veljače 2025. godine

Sudac:

Katarina Heinrich

Posl. broj P – 644/2022.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dostave presude. Žalba se izjavljuje pismeno u tri primjerka putem ovog suda, a o žalbi odlučuje Županijski sud u Splitu. Odluka kojom se završava spor u postupku male vrijednosti može se pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka čl. 354. st. 2. ZPP-a i zbog pogrešne primjene materijalnog prava.

Stranci koja je uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje sud neće dostavljati presudu prema odredbama Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 25/13) o dostavi pismena. Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, sud će na ročištu uručiti ovjereni prijepis presude. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Sud će istaknuti presudu na internetskoj stranici e-oglasne ploče sudova osam dana, računajući od dana kada je održano ročište za objavu. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi (čl. 335. ZPP-a).

Dostaviti:

1. odvj. FČ, [adresa]

2. odvj. Zoran Vulović, Supetar