REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: 83 Pn-764/2021-58

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Blaženki Butigan Matić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja CB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] zastupan po punomoćniku Krešimiru Škarici, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Krešimir Škarica & partneri d.o.o. iz Zagreba, protiv tuženika HRVATSKI URED ZA OSIGURANJE, Martićeva ulica 71, Zagreb, OIB: 38922958547, zastupan po Petri Glavinić i drugim odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Mađarić & Lui d.o.o. u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 13. siječnja 2025. godine, u prisutnosti punomoćnice tužitelja Ivone Krstanović, odvjetnice i punomoćnice tuženika Petre Glavinić, odvjetnice, dana 26. veljače 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku HRVATSKI URED ZA OSIGURANJE, Martićeva ulica 71, Zagreb, OIB: 38922958547, isplatiti tužitelju CB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na ime naknade neimovinske i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu zbog povrede prava osobnosti iznos od 1.567,35 EUR sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, a koje teku od dana 20. studenog 2020. do isplate i to do 31. prosinca 2022. godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena te po stopi koja se za razdoblje od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena te od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, zateznu kamatu ne nesporno isplaćeni iznos neimovinske i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu od 2.368,44 EUR počev od 20. studenog 2020. do 14. studenog 2023. i to do 31. prosinca 2022. godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena te po stopi koja se za razdoblje od 1. siječnja 2023. do 14. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, sve u roku 15 dana.

II. Odbija se tužitelj sa dijelom zahtjeva za isplatu iznosa od 2.461,45 EUR na ime naknade neimovinske štete i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu zbog povrede prava osobnosti sa zateznom kamatom počev od 20. studenog 2020. do isplate i to do 31. prosinca 2022. godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena te po stopi koja se za razdoblje od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena te od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a sve u roku 15 dana.

III. Tuženik je dužan naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka od 1.032,02 EUR sa zakonskim zateznim kamatama počev od 26. veljače 2025. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.

IV. Odbija se tuženik sa zahtjevom za naknadu parničnog troška u cijelosti.

Obrazloženje

1.Tužitelj u tužbi navodi kako je stradao dana 15. listopada 2020. u Splitu, Poljička cesta 33, kao pješak, kada je na njega naletjelo nepoznato vozilo koje se bez zaustavljanja udaljilo sa mjesta nesreće u nepoznatom smjeru, a sve na način kako je to opisano u dostavljenoj dokumentaciji. Sukladno čl. 30. st. 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu pasivno legitimiran je Hrvatski ured za osiguranje. U opisanoj nesreći tužitelj je pretrpio tjelesne ozljede zbog kojih je upućen u KB Split te je daljnje liječenje nastavio u specijalističkim ordinacijama te je prisiljen liječiti se te koristiti analgetike. Tužitelj dostavlja dokaz da se u mirnom postupku obratio tuženiku sa odštetnim zahtjevom dana 20.11.2020. godine, a sve radi činjenice da su kamate u tužbi zatražene od dana podnošenja zahtjeva u mirnom postupku, pa slijedom navedenog, a nakon nesporno izvršene isplate štete tijekom postupka od 2.368,44 EUR, prema konačnom zahtjevu iz podneska 09.10.2024. potražuje od tuženika pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti od 3.006,83 EUR, imovinske štete za tuđu pomoć i njegu od 1.021,97 EUR, sve sa zateznom kamatom od 20.11.2019. 12.03.2019. do isplate, zateznu kamatu ne nesporno isplaćeni iznos štete od 2.368,44 EUR počpev od 20.11.2020. do 14.11.2023. kao i naknadu parničnog troška sa zateznom kamatom od presuđenja do isplate.

2. U odgovoru na tužbu tuženik navodi kako priznaje pasivnu legitimaciju i nastanak štetnog događaja. Tuženik u prilogu dostavlja ispis podataka o nastanku predmetnog štetnog događaja iz kojeg proizlazi da je tužitelj neoprezno prelazio kolnik Poljičke ulice u Splitu: “…od smjera sjevera u smjeru juga a da se prije stupanja na kolnik nije uvjerio da time ne ometa promet vozila.” Slijedom navedenoga tuženik ističe prigovor podijeljenje krivnje za nastanak predmetnog štetnog događaja, tj smatra da je tužitelj doprinio nastanku istoga. Tuženik stoga osporava osnov i visinu postavljenog tužbenog zahtjeva te predlaže odbiti isti u cijelosti kao neosnovan. Iz dokumentacije dostavljene uz tužbu proizlazi da je liječenje tužitelja u tijeku i da tužitelj nije dostavio cjelokupnu medicinsku dokumentaciju o liječenju povrede iz utuženog događaja. Tuženik stoga ističe prigovor neurednosti i nepravovremenosti tužbe te posljedično tome osporava zahtjev tužitelja za tijekom zatezne kamate na način zatražen u tužbi. Tuženik smatra da je tužitelj dužan dostaviti cjelokupnu medicinsku dokumentaciju po kompletno završenom liječenju i rehabilitaciji te da prije dostave uredne dokumentacije ne može pasti u zakašnjenje sukladno čl. 1103. Zakona o obveznim odnosima. Osim u predmetnoj prometnoj nesreći, tužitelj je sudjelovao u prometnim nesrećama od: 23.07.2007.g. i 27.02.2012.g. na koje okolnosti tuženik u prilogu dostavlja ispise podataka o prometnim nesrećama. Iz medicinske dokumentacije dostavljene uz tužbu ujedno proizlazi da je tužitelj osoba starije životne dobi te da boluje od više različitih bolesti. Radi toga tuženik smatra da je opravdano da tužitelj za potrebe postupka ove pravne stvari dostavi presliku svog osobnog zdravstvenog kartona kako ne bi došlo do preklapanja tegoba koje kod tužitelja postoje od ranije s tegobama iz utuženog štetnog događaja.

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u medicinsku dokumentaciju tužitelja (list 4-18, 27-32 spisa), podatke tuženika o prometnim nezgodama tužitelja (list 23-25 spisa), spis MUP-a, PU Splitsko-dalmatinske, PPP Split (list 49-83, 121-136 spisa),

4. Nadalje sud je proveo dokaz medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku dr. Mladenu Miškulinu, ortopedu (list 87-92 spisa), pisanom dopunom vještva od 02.07.2024. (list 175-177 spisa)kombiniranim prometno-medicinskim vještačenjem po dr. GB i dipl. ing. Igoru Jakopliću (list 146-147, 150-154 spisa), usmenim očitovanjem istog vještaka na ročištu od 13.01.2025. (list 191 spisa), kao i saslušanjem tužitelja (list 112 spisa).

5. Među parničnim strankama je nesporan nastanak štetnog događaja, aktivna i pasivna legitimacija, te činjenica da je tuženik tijekom isplatio tužitelju nesporni iznos štete od 2.368,44 EUR na ime neimovinske štete i imovinske štete s osnova tuđe pomoći i njege, kao i činjenica da su tužitelju za vrijeme liječenja u kući pružali ukućani.

6. Među strankama je sporna odgovornost za štetni događaj, odnosno postoji li doprinos tužitelja nastanku istog, uzročno posljedična veza između nastalih ozljeda i predmetnog događaja, i time osnov i visina tužbenog zahtjeva preko nesporno isplaćenog iznosa.

7. Na okolnost odgovornosti za predmetni štetni događaj, te uzročno- posljedične veze sud je proveo dokaz uvodom u spis MUP-a, PU Splitsko-dalmatinske PPP Split, saslušao tužitelja, te proveo dokaz kombiniranim sudsko-medicinskim vještačenjem.

8. Iz kaznene prijave u prilogu spisa MUP-a, PU Splitsko-dalmatinske PPP Split, proizlazi da je osumnjičeni nepoznati vozač upravljao motocikl marke YAMAHA, NN reg. oznake i broja sjevernom kolničkom, lijevom prometnom trakom Poljičke ulice od smjera istoka prema zapadu, te dolaskom do mjesta događaja na ravnom dijelu kolnika poljičke ceste nije prilagodio brzinu kretanja vozila osobinama i stanju kolnika te gustoći prometa pješaka, tako da vozilo može zaustaviti pred svakom zaprekom koju u konkretnim uvjetima može predvidjeti odnosno da može pravovremeno postupiti po postavljenom prometnom znaku ili pravilu, Uslijed navedenog je na lijevoj prometnoj traci sjeverne kolničke trake Poljičke ulice u Splitu sa prednjim kotačem motocikla zahvatio preko lijeve noge tužitelja koji je prelazio kolnik navedene ulice od sjevera prema jugu, a da se prije stupanja na kolnik nije uvjerio da time ne ometa promet vozila, na mjestu je postoji obilježeni pješački prijelaz (istočni rub najbližeg pješačkog prijelaza se nalazi od mjesta događaja udaljen u smjeru zapada 93,00 metra). Nakon kontakta kotača motocikla i lijeve noge tužitelja pješak je pao na travnatu površinu koja razdvaja dvije kolničke trake Poljičke ceste gdje je tijelom udario o travu. U opisanoj nezgodi tjelesne ozljede je zadobio tužitelj (frakturu lijeve potkoljenice), a nakon ukazane liječničke pomoći te operativnog zahvata na odjelu HKP KB Firule Solit zadržan je na daljnjem odijelu Traumatologije iste bolnice.

9. U svom iskazu tužitelj navodi kako je predmetnog dana imao namjeru izvršiti prelazak Poljičke ceste kod kbr. 33 u Splitu kao pješak. Na tom mjestu postoji pješački prijelaz i semafor koji regulira kretanje prometa i pješaka. Kada se već nalazio na završetku pješačkog prijelaza, a kojeg je kretao prelaziti kada je za pješake bilo uključeno zeleno svjetlo, iznenada je sa njegove lijeve strane naletio motocikl, koji ga je je udario u lijevu nogu, izgubio je ravnotežu i pao na pločnik. Motocikl je nastavio vožnju, te se ubrzo zaustavio drugi motociklist koji mu je rekao kako taj motociklist od ranije vozi ne poštujući pravila, da prolazi kroz crveno svijetlo i ne vodi računa o pješacima. Hitna pomoć ga je prevezla u obližnju bolnicu, gdje mu je izvršena operacija lijeve noge koja je trajala gotovo 6 sati. Kada je započeo prelaziti pješački prijelaz nije bilo vozila, te niti u jednom trenutku nije uočio nadolazeći motocikl. Njega je policija u ovoj prometnoj nezgodi istog dana ispitala u bolnici u svezi dinamike ovog događaja, dok je još bio pod šokom te je naveo sve što je naveo i u današnjem iskazu. Koristi štaku za pomoć u hodanju nakon ove nezgode. On se od zadobivene ozljede liječio 6 mjeseci.

10. Iz kombiniranog prometno-medicinskog vještva dipl. ing. Igora Jakoplića i dr. GB proizlazi kako je u ovoj nezgodi došlo do naleta motocikla vozila na pješaka 15. listopad 2020. godine, oko 13:50 sati, četvrtak na sjevernom kolniku Poljičke ceste u Splitu kod kbra. 33 pri dobroj vidljivosti i dnevnoj svijetlost pri normalnom stanju prometa: širina sjevernog kolnika 9 metara, podijeljen na tri prometne trake za promet u istom smjeru od istoka prema zapadu uz ograničenje brzine: 60 km/h prema postavljenom prometnom znaku. Motocikl osig.tuženika:

YAMAHA nepoznatog tipa i reg.oznaka Pješak: CB, star 84 godine, zadobio je teške tjelesne ozlijede. Nezgoda se dogodila prilikom prelaska tužitelja CB kao pješaka preko sjevernog kolnika Poljičke ceste kod kbra. 33 u Splitu, iz smjera sjevera prema jugu, na udaljenosti 93 metra od najbližeg pješačkog prijelaza, kad je na njega naletio nepoznati motocikl marke YAMAHA koji je naišao iz smjera istoka prema zapadu. Tužitelj se motociklistu kretao s desna u lijevo, a kolnik je počeo prelaziti oko 8,5 sekundi prije naleta. U navedenom vremenu je motociklist mogao izbjeći nalet intenzivnim kočenjem pri prethodnom kretanju svim brzinama manjim od 168 km/h. Tehničkim načinima na temelju evidentiranih tragova nije moguće utvrditi naletnu brzinu motocikla na tužitelja, kao niti brzinu motocikla neposredno prije nezgode. Tehničkim načinima nije moguće utvrditi razloge zašto motociklist nije poduzeo kočenje i time izbjegao nezgodu ako se u trenutku uočavanja opasnosti eventualno kretao dopuštenom brzinom odnosno bilo kojom brzinom manjom od 168 km/h i zašto se kretao po lijevoj polovini svoje krajnje lijeve prometne trake, kad bi već poštivanjem zakonske odredbe kretanja sredinom svoje prometne trake nezgode bila izbjegnuta.

11. U svom dijelu kombiniranog vještva dr. GB navodi kako prema stanju spisa, tužitelj CB (64) je stradao u prometnoj nesreći kao pješak, u naletu nepoznatog dvokotača prilikom prelaska kolnika. Ozljeda koja je utvrđena kod tužitelja (prijelom u području lijevog gležnja) stoji u uzročno-posljedičnoj vezi s predmetnim štetnim događajem. Izostanak podataka o vozilu, a time i o eventualnim tragovima na istome, ograničava mogućnost pouzdanog zaključivanja o dinamici događaja. Međutim, iz postojećih se elemenata kao najvjerojatnija može iščitati sljedeća dinamika odvijanja nesreće: U trenutku naleta, tužitelj je lijevom stranom svog tijela bio okrenut nadolazećem dvokotaču. Tužitelj se nalazio u kretanju odnosno u raskoraku, s iskoračenom desnom nogom, te glavninom tijela izvan gabarita vozila. Kontakt je uspostavljen između prednjeg dijela dvokotača i lijeve noge tužitelja koja je u tom trenutku bila zaostala iza trupa. Uslijed kontakta, tužitelj je bio rotiran i odbačen ispred i ulijevo od mjesta naleta (promatrano u smjeru kretanja dvokotača) te je pao na travnatu površinu na središnjem prometnom otoku. Tip naleta ne omogućuje ocjenu naletne brzine sa sudskomedicisnskog gledišta.

12. Prigovarajući prometnom dijelu vještva u podnesku od 09.02.2024. tuženik je naveo Tuženik ukazuje kako nema prigovora na utvrđenje vještaka o mjestu naleta u odnosu na uzdužnu i poprečnu os kolnika, naletnog položaja na nepoznatog motocikla na tužitelja kao pješaka. Također, tužitelj je prelazio kolnik oko 8,5 metara prije mjesta naleta motocikla. Međutim, vještak nije razmatrao mogućnost izbjegavanja nesreće od strane tužitelja, već je razmatrana mogućnost izbjegavanja nesreće samo od strane nepoznatog motocikla. Stoga, postavlja se pitanje vještaku: je li tužitelj kao pješak mogao uočiti kretanje motocikla, obzirom na mogućnost međusobnog uočavanja na udaljenosti od najmanje 100 metara (prema Zapisniku o očevidu)? Predlaže se vještaka Igora Jakoplića, dipl. ing., pozvati na raspravu. Tuženik navodi kako je provjerom prometne situacije, a prije stupanja na kolnik, tužitelj bio dužan propustiti nailazeći motocikl, a kojom radnjom odustajanja od prelaska kolnika bi bila izbjegnuta prometna nesreća i posljedice iste prometne nesreće. Nužnu radnju provjere prometne situacije, a prije stupanja na kolnik i poduzimanja radnje prelaženja, tužitelj očigledno nije poduzeo. „Odgovornost prednika tužitelja pok. S.M. za nastanak prometne nezgode očituje se u tome što je postupio protivno odredbama članka 124. st. 1., članka 129. stavak 1. i članka 131. stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, koje propisuju da se pješak ne smije kretati ni zadržavati na kolniku, da je dužan preko kolnika prelaziti pažljivo i najkraćim putem, nakon što se prije stupanja na kolnik uvjeri da to može učiniti na siguran način, te da, ako namjerava prijeći preko kolnika na mjestu na kojem ne postoji obilježeni pješački prijelaz, ne smije stupiti na kolnik ako time ometa promet vozila.“ – Županijski sud u Splitu, Gž-3315/17-2, od 22.02.2018.god. Naglašava se kako je Zakonom o sigurnosti prometa na cestama propisano da pješak koji namjerava prijeći preko kolnika na mjestu na kojem ne postoji obilježeni pješački prijelaz, ne smije stupiti na kolnik ako time ometa promet vozila. U usporedbi s ostalim odredbama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a o reguliranju međuodnosa vozila i pješaka, i davanju prednosti pješaku, u konkretnom slučaju vozila imaju prednost pred pješacima. Predmetna prometna nesreća dogodila se na cesti namijenjenoj vozilima, a ne pješacima koji se samo iznimno mogu nalaziti na kolniku, uz uvjet da time ne ometaju odvijanje prometa. Uzrok nastanka predmetne nesreće i posljedica koje su iz istoga proizašle, je nesmotren izlazak tužitelja na cestu, a koja nesreća bi se izbjegla da je isti pričekao s prelaskom ceste, što je i bio dužan, a ne poduzeti radnju izlaska na cestu kada za to nisu bili ostvareni uvjeti sigurnog prelaska.

13. U svom usmenom očitovanju na ročištu od 13.01.2025. vještak dipl. ing Igor Jakoplić je naveo kako u cijelosti ostaje kod svog pisanog nalaza i mišljenja. Tužitelj imao slabu mogućnost uočiti nailazak motocikla, zato jer motocikl gledano u daljini ima siluetu pješaka, teško ga je uočiti između vozila, ako je promet bio gust. Mjesto nezgode se nalazilo na frekventnoj prometnici koja ima tri trake za promet u istom smjeru, a nezgoda se dogodila radnim danom u radno vrijeme tako da je vrlo vjerojatno na kolniku bilo više vozila osim samog motocikla osiguranika tuženika. Mogućnost uočavanja otežava i brzina kretanja motocikla koja je vrlo vjerojatno bila visoka obzirom da je tužitelj relativno dugo prelazio kolnik do trenutka naleta, a motociklist je relativno rano mogao uočiti obzirom da je glava motociklista nešto povišenija u odnosu na vozača osobnog vozila. Na pitanje da li je poznat podatak o broju vozila na kolniku, vještak je naveo da nije, a da li je li tužitelj svojom radnjom bio smetnja za ostale sudionike u prometu, navodi da se ne može precizno očitovati, a moguće je da je.

Ovdje je riječ o pravcu.

14. Ovaj sud u cijelosti je prihvatio kombinirano vještvo navedenih vještaka kao objektivno i stručno sačinjeno prema pravilima struke, kako u pogledu dinamike nastanka događaja, tako i u pogledu uzročne veze između nastalih ozljeda tužitelja i predmetnog događaja.

15. Analizirajući iskaze svjedoka kao i cjelokupnu dokumentaciju u spisu, te prethodno navedeno vještvo ovaj sud je zaključio kako je tužitelj predmetnog dana kao pješak prelazio kolnik Poljičke ulice u Splitu na mjestu udaljenom 93 m od pješačkog prijelaza od sjevera prema jugu, a da se prije stupanja na kolnik nije uvjerio da time ne ometa promet vozila, kada je neprimjerenom brzinom naišao NN motocikl marke YAMAHA koji je naišao iz smjera istoka prema zapadu te prešao preko lijeve noge tužitelja uslijed čega je isti udario u lijevu nogu tužitelja, zbog čega je tužitelj pao na tlo te zadobio ozljedu opisanu u priležećoj dokumentaciji, te u tom dijelu sud poklanja vjeru iskazu tužitelja, jer je u tom dijelu njegov iskaz suglasan priležećoj dokumentaciji i prometnom dijelu kombiniranog vještva, no sud ne poklanja vjeru iskazu tužitelja u dijelu u kojem navodi kako je kolnik navedene ulice prelazio preko obilježenog pješačkog prijelaza obzirom je u tom dijelu njegov iskaz suprotan kaznenoj prijavi u prilogu prometnog spisa u kojem jasno stoji kako se istočni rub najbližeg pješačkog prijelaza se nalazi od mjesta događaja udaljen u smjeru zapada 93,00 metra.

16. Članak 51. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14 i 64/15 dalje ZOSPC) propisuje da je vozač dužan brzinu kretanja vozila prilagoditi osobinama i stanju ceste, vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta te gustoći prometa tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koju, u konkretnim uvjetima, može predvidjeti, odnosno da može pravodobno postupiti prema prometnom pravilu ili znaku, a što se tiče kretanja pješaka čl. 124. st. 1., čl. 129. st. 1., čl. 131. st 1. ZSPC-a, koja reguliraju da se pješak ne smije kretati ni zadržavati na kolniku, da je dužan preko kolnika (…) prelaziti pažljivo i najkraćim putem, nakon što se prije stupanja na kolnik uvjeri da to može učiniti na siguran način te da, ako namjerava prijeći preko kolnika na mjestu na kojem ne postoji obilježeni pješački prijelaz ne smije stupiti na kolnik ako time ometa promet vozila.

17. Iz dijela vještva dipl. ing. Igora Jakoplića proizlazi da se tužitelj motociklistu kretao s desna u lijevo, a kolnik je počeo prelaziti oko 8,5 sekundi prije naleta. U navedenom vremenu je motociklist mogao izbjeći nalet intenzivnim kočenjem pri prethodnom kretanju svim brzinama manjim od 168 km/h. Tehničkim načinima na temelju evidentiranih tragova nije moguće utvrditi naletnu brzinu motocikla na tužitelja, kao niti brzinu motocikla neposredno prije nezgode. Tehničkim načinima nije moguće utvrditi razloge zašto motociklist nije poduzeo kočenje i time izbjegao nezgodu 18. Isto tako navodi kako se mjesto nezgode nalazilo na frekventnoj prometnici koja ima tri trake za promet u istom smjeru, a nezgoda se dogodila radnim danom u radno vrijeme tako da je vrlo vjerojatno na kolniku bilo više vozila osim samog motocikla osiguranika tuženika. Mogućnost uočavanja otežava i brzina kretanja motocikla koja je vrlo vjerojatno bila visoka obzirom da je tužitelj relativno dugo prelazio kolnik do trenutka naleta, a motociklist je relativno rano mogao uočiti obzirom da je glava motociklista nešto povišenija u odnosu na vozača osobnog vozila 19. U takvoj prometnoj situaciji, koja je bila vrlo opasna, nepoznati vozač dodatno je bio u obvezi brzinu upravljanja vozilom prilagoditi uvjetima koji su vladali na cesti, pa i smanjivanjem brzine kretanja, a što očito nije učinio čime je povrijedio je pravila iz odredbe čl. 51. st 1 ZOSPC-a, dakle postupio je tako da nije obratio pažnju na pješaka koji se nalazio na kolniku i koji je stupio na kolnik, odnosno tako da brzinu vozila nije prilagodio osobinama i stanju ceste, vidljivosti i preglednosti (...) tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koju, u konkretnim uvjetima, može predvidjeti (...). Pri tome pješaci na kolniku, sigurno, nisu nešto što prosječni vozač bilo kojeg vozila ne bi mogao predvidjeti. Po odredbi čl. 2. st. 1. t. 68. ZSPC-a, pješaci su sudionici u prometu pa ih kao takve treba očekivati na prometnicama čak i onda kada se oni sami kreću protivno pravilima koja im nalažu oprezno postupanje u prometu (kao što je to, po mišljenju suda prvog stupnja, bio slučaj u odnosu na tužitelja).

20. Sa druge pak strane nedvojbeno je da je tužitelj kao pješak predmetnog dana, bio dužan pridržavati se pravila iz odredaba čl. 124. st. 1., čl. 129. st. 1., čl. 131. st 1. ZSPC-a, koja reguliraju da se pješak ne smije kretati ni zadržavati na kolniku, da je dužan preko kolnika (…) prelaziti pažljivo i najkraćim putem, nakon što se prije stupanja na kolnik uvjeri da to može učiniti na siguran način te da, ako namjerava prijeći preko kolnika na mjestu na kojem ne postoji obilježeni pješački prijelaz ne smije stupiti na kolnik ako time ometa promet vozila, dok je vještak Jakoplić u svom usmenom očitovanju iznio mogućnost da je u uvjetima mjesta događaja kojeg definira kao frekventnu prometnicu obzirom na vrijeme u danu kada se dogodila predmetna nezgoda i činjenicu da se radi o prometnici sa tri prometne trake tužitelj ovakvim postupanjem mogao predstavljati smetnju za ostale sudionike u prometu. Osim toga tužitelj je osoba visoke životne dobi (rođ. 1936.), za koju je vještak naveo da je relativno dugo prelazio kolnik, prema tome zasigurno je tužitelj ovakvim postupanjem prelazeći kolnik mimo obilježenog pješačkog prijelaza predstavljao smetnju u frekventnoj ulici, pa stoga ovaj sud smatra kako postoji doprinos tužitelju nastanku štete u omjeru od 30%. Vještak je nadalje naveo da je motociklist relativno rano mogao uočiti tužitelja zbog povišenog položaja u odnosu na vozilo, dok je tužitelj imao slabu mogućnost uočiti nailazak motocikla, zato jer motocikl gledano u daljini ima siluetu pješaka, pa slijedom svega navedenog, a imajući u vidu i sva prethodna utvrđenja o kretanju NN motociklista ovaj sud smatra kako u preostalom dijelu postoji odgovornost NN motociklista u omjeru od 70%.

21. Na okolnost osnovanosti i visine tužbenog zahtjeva, te uzročno-posljedične veze ovaj sud je proveo dokaz medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku dr. Mladenu Miškulinu koji u svom vještvu navodi kako je tužitelj rođen 1936. godine, iz [adresa], stradalom dana 15/10/20 godine u prometnoj nezgodi, a na način opisan u tužbi. Isti dan pregledanje u KBC Split, Klinika za kirurgiju, gdje mu je ustanovljena slijedeća dijagnoza Dg: Fractura bimalleolaris cruris lat.Sin (bimaleolarni prijelom lijevog gležnja). Provodi liječenje po ortopedu, traumatologu i fizijatru te provodi fizikalnu terapiju. Obzirom na dopis opunomoćenika tužitelja koji prilažem u spis a kojim sam obaviješten da tužitelj, poradi starije životne dobi i lošeg zdravstvenog stanja, nije u mogućnosti pristupiti na pregled u svrhu medicinskog vještačenja, vještvo će biti napisano temeljem medicinske dokumentacije i iskustva u liječenju ovakvih ozljeda. U zaključku vještak navodi kako tužitelj u cijelosti provodi upute liječnika. Iz dostupne medicinske dokumentacije nije vidljivo da je kod tužitelja postojalo stanje narušenog zdravlja prije štetnog događaja, a koje bi bilo od utjecaja na ocjenu u ovom predmetu. Nakon provedenog adekvatnog liječenja kod tužitelja su zaostale trajne posljedice u vidu umanjenja opsega pokreta lijevog gležnja u lakom stupnju. U štetnom događaju tužitelj je doživio primarni strah jakog intenziteta u trenutku ozljede, u daljnjem tijeku postojao je sekundarni strah, jačeg intenziteta u trajanju od 3 dana ukupno, srednjeg intenziteta u trajanju od 10dana ukupno i blagog intenziteta 45 dana. Tužitelj je trpio jake bolove u trajanju od 3dana ukupno, bolove srednjeg intenziteta u trajanju od 15 dana ukupno te bolove lakog intenziteta u trajanju od daljnjih 60 dana ukupno. Tuđa pomoć tužitelju bila je potrebna u slijedećim periodima: Od 19/10/20 do 10/02/21 u opsegu od 2 sata dnevno Od 10/02 pa narednih 30 dana u opsegu od 1 sata dnevno; U daljnjem tijeku, narednih 8 tjedana, u opsegu od 2x3 sata tjedno za obavljanje težih aktivnosti primjerenih dobi. Štetni događaj rezultiralo je umanjenjem opće životne i radne aktivnosti tužitelja u omjeru od 5%. Štetni događaj je rezultirao naruženjem u lakom stupnju.

22. Iako je u podnesku od 03.06.2022. tuženik naveo da kada se ima u vidu ozljeda tužitelja proizlazi da bi naruženje zaostalo iza šavova na lijevoj potkoljenici, predlaže da se tužitelj očituje je li sporna navedena činjenica, u kojem slučaju se radi o naruženju lakog stupnja vidljivo trećima samo ponekad, a ukoliko tužitelj osporava navedenu okolnost (naruženje lakog stupnja vidljivo trećima samo ponekad ) tada tuženik predlaže da vještak dopuni nalaz i mišljenje u pogledu ocjene naruženje na trošak tužitelja, dok su na ročištu od 04.10.2022. stranke učinile nespornim kako kod tužitelja postoji naruženje lakog stupnja u vidu zaostalih šavova na lijevoj potkoljenici, a da se radi o naruženju lakog stupnja povremeno vidljivo trećim osobama, u pisanoj dopuni vještva od 02.07.2024. vještak je naveo kako u podnesku od 27.04.2023. tužitelj tvrdi da tužitelj koristi štaku prilikom hoda. Obzirom na navedene tvrdnje ponovno je pozvao tužitelja na pregled no od opunomoćenika tužitelja ponovno je dobio dopis u kojem se tvrdi da je tužitelj star preko 90 godina i teško pokretan te se moli da vještvo bude sačinjeno temeljem medicinske dokumentacije. U zaključku vještak navodi kako 09/04/21 spec. ortopedije i traumatologije – KBC Split – Klinika za kirurgiju Dg: S82.6 – Prijelom lateralnog maleola Kontrolni pregled. Sadašnje tegobe: subjektivno dobro. Status: lokalni status uredan. Zaključak: može se vratiti svakodnevnim aktivnostima. Kontrola prema potrebi. Gore navedeni nalaz jedini je dokument koji svjedoči o stvarnom stanju tužitelja. U istom nigdje nije navedeno da tužitelj koristi štaku prilikom hoda već naprotiv, da je subjektivno dobro i da se može vratiti svakodnevnim aktivnostima; kontrola prema potrebi. Obzirom na navedeno ostaje pri ocjeni naruženja iz vještva – kod tužitelja je zaostalo naruženje u lakom stupnju.

23. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje dr. Mladena Miškulina, kao i pisanu dopunu vještva budući da je isto sačinjeno stručno, detaljno je obrazloženo, u skladu je s pravilima struke, te je izrađeno na temelju medicinske dokumentacije koja je postojala u spisu do trenutka vještačenja, te iako se tužitelj nije odazvao na pregled vještaku, vještak je naveo argumente za procjenu svih vidova štete u svom vještvu.

24. Odredbom članka 1100. st. 1. i st. 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05,41/08, dalje ZOO) propisano je da će sud u slučaju povrede prava osobnosti, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema, s time da će pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih bolova, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom. Naime, sukladno odredbi članka 19. st. 1. i st. 2. ZOO-a, svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti, pod kojima se razumijevaju prava na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i drugo.

25. Slijedom svega navedenog uzimajući u obzir intenzitet i trajanje fizičkih bolova, kao i sve prethodno opisane okolnosti te imajući u vidu da je tužitelj u štetnome događaju zadobio prijelom lijeve potkoljenice, koja je operativno sanirana, da je liječen po ortopedu, traumatologu i fizijatru, te provodio fiziklanu terapiju, zbog čega je zasigurno trpio bol određenog intenziteta procijenjen po vještaku, a sukladno čl. 1100. ZOO-a i čl. 223. ZPP-a, sud je utvrdio da tužitelju za ovaj vid štete pripada pravična novčana naknada u iznosu od 1.800,00 EUR, no obzirom na utvrđenu suodgovornost tužitelja nastanku štete od 30% to bi tuženik bio u obvezi naknaditi navedenu štetu tužitelju u iznosu od 1.260,00 EUR.

26. Uzimajući u obzir intenzitet i trajanje pretrpljenog straha, a sukladno čl. 1100. ZOO-a i čl. 223. ZPP-a, sud je utvrdio da tužitelju za ovaj vid štete pripada pravična novčana naknada u iznosu od 1.300,00 EUR, no obzirom na utvrđenu suodgovornost tužitelja nastanku štete od 30% to bi tuženik bio u obvezi naknaditi navedenu štetu tužitelju u iznosu od 910,00 EUR.

27. Slijedom navedenog, a imajući u vidu trajanje i intenzitet duševnih boli zbog smanjenja opće životne i radne sposobnosti tužitelja u omjeru od 5%, u kojem će isti morati ulagati pojačane napore u svakodnevnom životu i radu, a sukladno čl. 1100. ZOO-a i čl. 223. ZPP-a, sud je utvrdio da tužitelju za ovaj vid štete pripada pravična novčana naknada u iznosu od 1.000,00 EUR, no obzirom na utvrđenu suodgovornost tužitelja nastanku štete od 30% to bi tuženik bio u obvezi naknaditi navedenu štetu tužitelju u iznosu od 700,00 EUR.

28. Imajući u vidu da je vještačkim nalazom utvrđeno naruženje tužitelja kao naruženje blagog stupnja, da su stranke na ročištu od 04.10.2022. učinile nespornim da se radi o naruženju u vidu zaostalih šavova na lijevoj potkoljenici, a što je utvrdio i sam sud neposrednim uvidom, te da je riječ o naruženju lakog stupnja povremeno vidljiv trećim osobama, ovaj sud je neposrednim uvidom utvrdio da tužitelj nosi štaku, zbog čega je tužitelj tražio očitovanje vještaka o stupnju naruženja obzirom na tu činjenicu.

29. U pisanoj dopuni vještva vještak dr. Mišklulin je argumentirao obrazložio kako 09/04/21 spec. ortopedije i traumatologije – KBC Split – Klinika za kirurgiju Dg:

S82.6 – Prijelom lateralnog maleola Kontrolni pregled. Sadašnje tegobe: subjektivno dobro. Status: lokalni status uredan. Zaključak: može se vratiti svakodnevnim aktivnostima. Kontrola prema potrebi, a da je gore navedeni nalaz jedini je dokument koji svjedoči o stvarnom stanju tužitelja. U istom nigdje nije navedeno da tužitelj koristi štaku prilikom hoda već naprotiv, da je subjektivno dobro i da se može vratiti svakodnevnim aktivnostima; kontrola prema potrebi. Obzirom na navedeno ostaje pri ocjeni naruženja iz vještva – kod tužitelja je zaostalo naruženje u lakom stupnju.

30. Obzirom na navedeno ovaj sud je stava kako kod tužitelja postoji naruženje lakog stupnja uočljivo trećim osobama ponekad (kad nosi kratke hlače, na plaži, ukućani), pa je stoga sukladno čl. 1100. ZOO-a i čl. 223. ZPP-a, utvrdio da tužitelju za ovaj vid štete pripada pravična novčana naknada u iznosu od u iznosu od 500,00 EUR, no obzirom na utvrđenu suodgovornost tužitelja nastanku štete od 30% to bi tuženik bio u obvezi naknaditi navedenu štetu tužitelju u iznosu od 350,00 EUR.

31. Iz predmetnog vještva utvrđeno je da je tužitelju bila potrebna tuđa pomoć druge osobe u ukupnom trajanju od 308,00 sati, a budući da se inače s naslova pomoći druge osobe cijena određuje prema neto zaradi osobe koja bi u mjestu gdje stanuje tužitelj mogla pružiti takvu uslugu, a tužitelj tijekom postupka ne dokazuje da bi mu pomoć i njegu nisu pružale profesionalne osobe koje imaju trošak poreza i prireza, već ukućani sud je u nedostatku bilo kakvih drugih dokaza na tu okolnost ocijenio da je to 3,32 EUR kn po satu, te da bi tužitelju po ovoj osnovi pripadala pravična novčana naknada u iznosu od 1.022,56 EUR, no obzirom na utvrđenu suodgovornost tužitelja nastanku štete od 30% to bi tuženik bio u obvezi naknaditi navedenu štetu tužitelju u iznosu od 715,79 EUR.

32. Obzirom na naprijed navedeno tužitelju je priznata pravična novčana naknada neimovinske i imovinske štete u ukupnom iznosu od 3.935,79 EUR, no isti je bilo potrebno umanjiti za nesporno isplaćeni iznos od 2.368,44 EUR, pa je u konačnici tužitelju dosuđen iznos od 1.567,35 EUR, no kako isti konačnim zahtjevom potražuje iznos od 4.028,80 EUR, to je isti odbijen u preostalom dijelu od 2.461,45 EUR kao prekomjerno zatraženim, a sve sa zakonskom zateznom kamatom na osnovi čl. 29. st. 1. ZOO-a počev od podnošenja odštetnog zahtjeva, tj. 20.11.2020. do isplate, i to do 31. prosinca 2022. sukladno odredbi čl. 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima NN br. 78/15.), od 01. siječnja 2023. do 30. prosinca 2023.sukladno čl. 29. st. 2. Zakona o izmjeni Zakona o obveznim odnosima (NN br.114/22) i Uredbi o izmjeni Zakona o obveznim odnosima (NN br. 156/22), a od 31.12.2023. do isplate sukladno čl. 29. st. 2. Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima (NN 155/23).

33. Analizirajući navedene zakonske odredbe, sud je zaključio kako je istim sankcioniran svaki onaj dužnik koji ne ispuni svoju novčanu obvezu po dospijeću, s time da dužnik koji je dakle obvezan platiti određeni novčani iznos s naslova pravične novčane naknade dolazi u zakašnjenje ako tu novčanu obvezu ne ispuni na dan dospijeća, odnosno na dan podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, pa vjerovnik, u konkretnom slučaju tužitelj, može od tog dana zahtijevati i zakonsku zateznu kamatu.

34. Iz medicinske dokumentacije koja prileži spisu, te vještačkog nalaza proizlazi da je liječenje tužitelja bilo okončano prije podnošenja odštetnog zahtjeva, te isto tako da je do tada tužitelju već bila pružena tuđa pomoć i njega, u kojem trenutku je tuženik mogao odrediti obujam i visinu svoje obveze pa je isti od navedenog dana u zakašnjenju sa isplatom neimovinske štete tužitelju pa je istom od navedenog datuma i dosuđena zakonska zatezna kamata do isplate, kao i na nesporno isplaćeni iznos štete od 2.368,44 EUR za razdoblje od podnošenja zahtjeva, tj. 20.11.2020. do dana plaćanja, tj. 14.11.2023., te je slijedom navedenog odlučeno kao u izreci ove presude pod točkom I i II.

35. Ovdje je potrebno navesti kako tuženik u podnesku od 15.10.2024. pogrešno smatra da je tužitelj preinačio tužbu, jer je tužitelj podneskom od 09.10.2024. snizio zahtjev u odnosu na prvotno postavljeni u tužbi (u tužbi traži 10.352,38 EUR, a konačnim zahtjevom 4.028,80 EUR), i to nakon što je tuženik tijekom postupka izvršio nespornu isplatu od štete od 2.368,44 EUR, pa kako se sukladno čl. 191 st. 3. ZPP-a ne radi se o preinaci tužbe, to za smanjenje tužbenog zahtjeva ne treba pristanak tuženika, i tuženik se tom smanjenju ne može protiviti.

36. Odluka o parničnom trošku tužitelja temelji se na odredbi čl. 154 st. 2. ZPP u svezi odredbe čl. 155. ZPP-a, slijedom kojih je tužitelju dosuđen trošak parničnog postupka za slijedeće parnične radnje: za sastav odštetnog zahtjeva 200,00 EUR, za sastav tužbe 200,00 EUR, za sastav podnesaka od 07.07.2021., 26.04.2022., 27.04.2023., 28.11.2023., 15.01.2024., 09.10.2024. svaki u iznosu od 200,00 EUR, te za pristup na ročište 15.10.2021., 04.10.2022., 14.04.2023., 03.04.2024., 02.10.2024., 13.01.2024. svako u iznosu od 200,00 EUR, ukupno 2.800,00 EUR, sve uvećano za 25% PDV-a u iznosu od 700,00 EUR, a na osnovi Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika Tbr. 7., Tbr. 8., Tbr. 9. i Tbr. 42., kao i trošak sudske pristojbe za tužbu u iznosu od 149,98 EUR i presudu u iznosu od 86,74 EUR, a na osnovi Zakona o sudskim pristojbama. ("Narodne novine" br. 74/95, 57/96, 137/02 i 26/03, u daljnjem tekstu: ZSP), time da mu nije dosuđen trošak sastava podneska od 10.05.2021., 26.10.2021., u iznosu od 50,00 EUR kojim dostavlja daljnju medicinsku dokumentaciju i dokaz o predujmu jer je istu mogao dostaviti uz druge podneske ili ročište za koje im je priznat puni iznos Tarife. Nije mu niti dosuđen trošak ročišta za objavu presude od 124,34 EUR jer na isti nije niti pristupio.

37. Nadalje tužitelju je dosuđen trošak medicinskog vještačenja u iznosu od 200,00 EUR, dopunskog vještačenja od 100,00 EUR, kombiniranog vještačenja od 398,70 EUR bez obzira na uspjeh u sporu.

38. Odluku o visinu troškova zastupanja sud je donio imajući u vidu vrijednost predmeta spora i vrijednosti boda Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika u vrijeme poduzimanja pojedine parnične radnje, kao i uspjeh stranaka u sporu prema konačnom zahtjevu iz podneska od 09.10.2024. u iznosu od 4.028,80 EUR, i to tužitelja u omjeru od 54,46 %, (u osnovi je tužitelj uspio sa 70% zbog utvrđene suodgovornosti od 30%, a visini sa 38,91 %=1.567,35:4.028,80 EUR, pa je ukupno uspio sa 108,91:2), a tuženika u omjeru od 45,55 % (30% +61,09%):2), pa kada se postotak uspjeha tužitelja umanji za postotak uspjeha tuženika, tužitelj je u konačnici u ovom postupku uspio sa 8,92 %.

39. Slijedom navedenog tužitelju je sukladno čl. 154.st. 3 i čl. 155. ZPP-a u dosuđen parnični trošak u ukupnom iznosu od 1.032,02 EUR, time da mu je trošak svih vještačenja dosuđen bez obzira na uspjeh u sporu, dok je tuženik zbog svega navedenog u cijelosti odbijen sa zahtjevom za naknadu parničnog troška, pa je slijedom navedenog valjalo u pogledu parničnog troška stranaka odlučiti kao u izreci ove presude pod točkom III i IV.

40. O zateznim kamatama na trošak parničnog postupka tužitelja odlučeno je na osnovi odredbe čl. 27. st. 3. Ovršnog zakona (NN br. 57/96., 29/99., 194/05. i 88/05.) i čl. 29. st. 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima (NN 155/23), a počev od donošenja ove presude, tj. dana 26. veljače 2025. do isplate.

U Zagrebu, 26. veljače 2025.

Sudac:

Blaženka Butigan Matić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranka koja je bila na ročištu za uručenje ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana uručenja otpravka iste. Žalba se podnosi ovom sudu pismeno u četiri primjerka, a za Županijski sud.

Protiv ove presude stranka koja nije bila na ročištu za uručenje, a dostava poziva nije uredna, ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave otpravka iste. Žalba se podnosi ovom sudu pismeno u četiri primjerka, a za Županijski sud. Protiv ove presude stranka koja nije bila na ročištu za uručenje, a dostava poziva je uredna, ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana objave iste. Žalba se podnosi ovom sudu pismeno u četiri primjerka, a za Županijski sud.

DNA:

1. Tužitelju po pun, uz rješenje o sudskoj pristojbi na presudu u iznosu od 86,74 EUR 2. Tuženiku po pun.