Poslovni broj: Povrv-50/2021-72

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U VELIKOJ GORICI

Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 36

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Velikoj Gorici, po sutkinji Ivani Klaić Žlepalo, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja Allianz Hrvatska d.d., Zagreb, OIB: 23759810849, Heinzelova 70, Zagreb, kojeg zastupa punomoćnik Alan-Stjepko Sorić, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika AN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Zrinko Markota, odvjetnik u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 16. siječnja 2025. u nazočnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, 26. veljače 2025.,

p r e s u d i o  j e

I Ukida se platni nalog iz rješenja o ovrsi Javnog bilježnika Ivana Malekovića u Velikoj Gorici poslovni broj Ovrv-1464/2020 od 19. listopada 2020. kojim je naloženo ovršeniku HN, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da ovrhovoditelju Allianz Hrvatska d.d., Zagreb, Heinzelova 70, OIB: 23759810849 namiri potraživanje u iznosu od 77.208,00 kn sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na iznos od:

- 14.143,01 kn od dana 11.12.2019. godine pa do isplate prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka,

- 6.755,01 kn od dana 31.12.2019. godine pa do isplate prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka

- 14.500,00 kn od dana 21.03.2020. godine pa do isplate prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka

- 17.500,00 kn od dana 21.03.2020. godine pa do isplate prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka

- 16.500,00 kn od dana 27.03.2020, godine pa do isplate prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka

- 7.809,98 kn od dana 27.03.2020. godine pa do isplate prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka

kao i da ovrhovoditelju nadoknadi nastale troškove ovršnog postupka u iznosu od 2.727,60 te predvidive troškove ovršnog postupka u iznosu od 1.012,50 eura, sa zakonskom zateznom kamatom prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka, tekućom od dana donošenja rješenja o ovrsi do isplate, a sve u roku od 8 dana te se tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan.

II Nalaže se tužitelju da u roku od petnaest dana tuženiku naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 1.687,50 eura.

IV Odbija se kao neosnovan tuženikov zahtjev za naknadu troška postupka u iznosu od 812,50 eura.

V. Odbija se kao neosnovan tužiteljev zahtjev za naknadu troška postupka u iznosu od 5.511,50 eura.

Obrazloženje

1. Tužitelj, ranije ovrhovoditelj podnio je javnom bilježniku Ivanu Malekoviću u Velikoj Gorici, prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave protiv tuženika, ranije ovršenika, a radi naplate novčanog potraživanja. Javni bilježnik Ivan Maleković u Velikoj Gorici je 19. listopada 2020. donio rješenje o ovrsi poslovni broj Ovrv-1464/2020 protiv kojeg rješenja je ovršenik, sada tuženik pravodobno uložio prigovor te je rješenjem ovog suda poslovni broj Povrv-50/21 od 8. ožujka 2021. stavljeno izvan snage javnobilježničko rješenje o ovrsi u dijelu u kojem je određena ovrha i ukinute su provedene ovršne radnje te je određeno da će se postupak nastaviti kao u povodu prigovora protiv platnog naloga.

1.1. Tužitelj je kao osnovu tužbe naveo regresni zahtjev prema tuženiku s osnove isplata koje je tužitelj isplatio oštećenicima s osnove police od automobilske odgovornosti broj 04400622959 zbog štetnog događaja koji se dogodio 24. listopada 2019. Tužitelj tvrdi da tuženik nije osigurao teret koji je prevozio tako da se on ne rasipa po cesti zbog čega je došlo do pada tog tereta- solarnog panela i nastanka štete koju je tužitelj naknadio oštećenicima.

2. U prigovoru protiv rješenja o ovrsi koji se u nastavku postupka smatra odgovorom na tužbu tuženik je naveo da s tužiteljem nije ni u kakvom odnosu te da je nejasno na što se odnosi potraživanje pri čemu je u cijelosti osporio osnovu i visinu potraživanja. Tuženik je osporio da bi pad tereta bio uzrok štetnog događaja te je tvrdio da je teret bio adekvatno pričvršćen. 3. U tijeku postupka sud je izvršio uvid u dokaze koji prileže spisu i to Rješenje o ovrsi Javnog bilježnika Ivana Malekovića u Velikoj Gorici poslovni broj Ovrv-1464/2020 od 19. listopada 2020. (list 3 spisa), Izvod iz otvorenih poslovnih knjiga (list 5 spisa), presliku Potvrde i zapisnika o prometnoj nesreći (list 17 do 19 spisa), presliku police osiguranja broj [broj police osiguranja] (list 20 spisa), presliku Uvjeta osiguranja motornih vozila i vodič kroz usluge (list 21 do 45 spisa), dokumentaciju za oštećenike s potvrdama o isplati oštećenicima (list 46 do 92 spisa), regresne zahtjeve prema tuženiku (list 93 do 94 spisa), opomenu (list 95 spisa) dopune regresnog zahtjeva (list 96 do 97 spisa), opomenu pred utuženje (list 98 spisa), presliku prometne dozvole (list 111 spisa), izvršio uvid u spis Prekršajnog suda u Novom Zagrebu poslovni broj Pp-823/20, saslušao tuženika (list 118 spisa), te svjedoke TN (list 116 do 117 spisa), DN (list 117 spisa), EN (list 117 do 118 spisa) i ĆN (list 118 spisa), te proveo prometno vještačenje na okolnost dinamike štetnog događaja i medicinsko vještačenje na okolnost visine štete. Sud nije saslušao predloženu svjedokinju IN budući da je ona u međuvremenu preminula.

4. Izvedene dokaze sud je ocijenio u skladu s odredbom članka 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 70/19; dalje ZPP) te je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

5. Predmet spora je regresno potraživanje tužitelja od svog osiguranika s osnove isplaćene naknade štete po polici osiguranja od automobilske odgovornosti broj 04400622959 u iznosu od 77.208,00 kuna/ 10.247,26 eura[1] s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od dana kada je isplatio pojedine iznose te glavnice oštećenicima, do isplate slijedom čega na predmetni spor valja primijeniti odredbe Zakona o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“ broj: 151/2005, 36/2009, 75/2009, 76/2013, 152/2014; dalje ZOOP).

6. Među strankama nije sporno da je tuženik, u skladu s odredbom članka 22. stavak 1. ZOOP imao s tužiteljem sklopljen ugovor o osiguranju od odgovornosti za štetu pod brojem police [broj police], nije sporan nastanak štetnog događaja niti da je tužitelj oštećenicima isplatio utužene iznose. Sporna je visina neimovinske štete koju ju tužitelj isplatio oštećenicima. Pritom nije sporna visina tužbenog zahtjeva u dijelu koji se odnosi na naknadu štete za oštećenu zaštitnu ogradu isplaćena društvu Hrvatske autoceste d.o.o. u iznosu od 14.143,01 kuna/ 1.877,10 eura[2] i u dijelu koji se odnosi na iznos od 6.755,01 kuna/ 896,54 eura koji je isplaćen vlasnici oštećenog vozila VN s osnove naknade imovinske štete na vozilu. Sporno je je li tuženik izgubio pravo iz osiguranja.

7. Odredbom članka 24. stavak 1. ZOOP propisano je da osigurana osoba gubi prava iz osiguranja u sljedećim slučajevima:

1. ako vozač nije koristio vozilo u svrhu kojoj je namijenjeno,

2. ako vozač nije imao važeću vozačku dozvolu odgovarajuće vrste ili kategorije, osim ako je za vrijeme poduke iz vožnje vozilom upravljao kandidat za vozača motornog vozila, uz poštivanje svih propisa kojima se ta poduka uređuje,

3. ako je vozaču oduzeta vozačka dozvola ili je isključen iz prometa ili ako mu je izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilom određene vrste ili kategorije ili mjera prestanka važenja vozačke dozvole odnosno zaštitna mjera zabrane uporabe inozemne vozačke dozvole na teritoriju Republike Hrvatske,

4. ako je vozač upravljao vozilom pod utjecajem alkohola iznad ugovorene granice, opojnih droga te psihoaktivnih lijekova ili drugih psihoaktivnih tvari,

5. ako je vozač štetu prouzročio namjerno,

6. ako je šteta nastala zbog toga što je vozilo bilo tehnički neispravno, a ta je okolnost vozaču vozila bila poznata.

7.1. Uvidom u presliku Uvjeta osiguranja motornih vozila i vodič kroz usluge (list 25 i 26 spisa) utvrđeno je da je tim Uvjetima propisano da su slučajevi gubitka prava iz osiguranja povezani s nesavjesnim ponašanjem u prometu koje je utjecalo na nastanak štete te je za te slučajeve ugovoreno pravo regresa tužitelja prema svom osiguraniku. Istim Uvjetima određeno je da osiguranik gubi prava iz osiguranja ako vozač nije upotrebljavao vozilo sa svrhom za koju je namijenjeno.

8. Radi utvrđenja odlučnih činjenica sud je saslušao tuženika, te svjedoke TN (list 116 do 117 spisa), DN (list 117 spisa), EN (list 117 do 118 spisa) i ĆN (list 118 spisa) i proveo prometno vještačenje po vještaku dipl. ing Nevenu Ereš (list 135 do 137 spisa i list 156 spisa) kao i medicinsko vještačenje po vještaku prof. dr. spec. Zvonimiru Lovriću (list 171 do 179 spisa).

9. Svjedok TN u svom iskazu danom na ročištu održanom 17. svibnja 2022. naveo da se 24. listopada 2019. uključio na promet autoceste kod Buzina i vrlo brzo negdje tamo u blizini aerodroma uočio da se na manjem kombi vozilu koje se kretalo ispred njega lijevim prometnim trakom podigao panel koji je isti prevozio na krovu. To kombi vozilo uključilo se na autocestu kod Buzina neposredno prije njega i to odmah na lijevu prometnu traku. U trenutku kad je primijetio da se taj panel podigao u zrak, a u cilju izbjegavanja da padne na njegovo vozilo poduzeo je manevar skretanjem u desno, a zatim, kako se desnom prometnom trakom kretala kolona, još je malo skrenuo u desno i udario u zaštitnu ogradu nakon čega se njegovo vozilo okrenulo i ostalo okrenuto prema Zagrebu. Panel koji se otkvačio pao je na cestu i to na sredinu lijevog prometnog traka, a ne na zelenu površinu sa lijeve strane ceste. Nije vidio da li je netko pomjerio taj panel kasnije na zelenu površinu sa lijeve strane ceste. Znam da je tuženik produžio cca 200 metara, a zatim stao i vratio se do njega. Naveo je da je u prometnoj nezgodi bio povrijeđen, da je pretrpio ozljedu vratne kralješnice i palca radi čega je bio na pregledu u Traumatološkoj bolnici, nosio je schanzov ovratnik, a za vratni dio kralješnice provodio je i fizikalnu terapiju. Po podnesenom odštetnom zahtjevu od tužitelja isplaćena mu je šteta cca 12.000,00 kn dok je dio odštete pripao odvjetniku koji ga je zastupao. Na automobilu koji je bio vlasništvo njegove snahe utvrđena je totalna šteta, automobil joj je vraćen i dobila je odštetu.

10. Svjedokinja DN u svom iskazu danom na ročištu održanom 17. svibnja 2022. navela je da je u štetnom događaju 24. listopada 2019. sudjelovala kao putnik u vozilu kojim je upravljao njezin suprug TN, a sjedila je na zadnjoj klupi iza suvozača. U trenutku kada je suprug poduzeo manevar automobilom uočila je panel koji se otkvačio i da isti leti prema njima. Ne sjeća se detalja jer je u toj prometnoj nezgodi doživjela veliki šok, pa se tako ne sjeća gdje je točno završio taj panel koji je pao sa auta ispred njih. Ona je prilikom okretanja automobila i udarca u zaštitnu ogradu, udarala po unutrašnjosti automobila i zadobila određena nagnječenja zbog čega su je poslikali i kasnije je obavljala fizikalnu terapiju zbog problema sa vratnom kralješnicom. Znam da joj je isplaćena odšteta, ali ne zna u kojem iznosu.

11. Svjedok EN u svom iskazu danom na ročištu održanom 17. svibnja 2022. naveo je da se u trenutku predmetne prometne nezgode nalazio kao putnik u vozilu kojim je upravljao njegov šogor TN. Sjedio je na stražnjoj klupi iza vozača i nije obraćao pažnju na prometnu situaciju, samo je u jednom trenutku uočio da je nešto letjelo prema njima. U tom trenutku je šogor poduzeo manevar i zatim je osjetio udarac i njihovo vozilo bilo je na cesti okrenuto za puni krug. Ne sjeća se je li njegov šogor u tom trenutku i kočio, vjerojatno je, ali sve se dogodilo u djeliću sekunde i ne može to sa sigurnošću reći. Nakon nezgode nisam pogledao gdje je završio panel koji je letio prema njima. U trenutku nezgode udario je lijevim ramenom i radi toga je provodio liječenje i nekoliko fizikalnih terapija. Napomenuo je da se s njima u automobilu nalazila sada pokojna IN, njegova mama, koja je sjedila na suvozačkom mjestu i bila vezana, a uslijed okretanja i udarca vozila ona je bila izudarana i doživjela je psihički šok. U trenutku nezgode ona je bila stara 83 godine i teško pokretna. Poslije nezgode on ju je njegovao, a i majci i njemu je od strane tužitelja isplaćena odšteta.

12. Svjedok ĆN u svom iskazu danom na ročištu održanom 17. svibnja 2022. naveo je da je u vrijeme štetnog događaja bio zaposlen u tvrtci tuženika i kao suvozač vozio se s njim na montažu solarnog kolektora kojeg su prevozili na krovu kombi vozila. Zajednički su učvrstili taj panel veličine 1 x 1,5 metara na krov vozila i to novim gurtnama koje su kupili prije toga. Vozili su se lijevom prometnom trakom autoceste, ali se ne sjeća kojom brzinom, nije obraćao pažnju jer je bio na mobitelu. U jednom trenutku se čulo da je nešto puklo, panel je poletio i vidio je da čovjek iza njih u automobilu manevrira, naglo je skrenuo u desno i zabio se u zaštitnu ogradu. Panel je završio nasred lijevog prometnog traka i nitko ga nije dirao dok policija nije obavila očevid, a zatim ga je ophodnja ceste uklonila. Neposredno nakon nesreće zaustavili su se na zaustavnom traku i pješke se vratili do drugog vozila. Naveo je da je kolektor težak oko 20 kilograma. Nakon što smo kolektor povezali provjerili su da je čvrsto fiksiran.

13. U svom iskazu danom na ročištu održanom 17. svibnja 2022. tuženik je naveo da se 24. listopada 2019. uključio u promet auto ceste kod Buzina i kretao se prema Črnkovcu, a vozio je otprilike brzinom 70 do 80 km/h i to lijevom prometnom trakom jer se desna zbog gužve kretala jako sporo. S njim je u automobilu bio ĆN te su na krovu prevozili solarni kolektor veličine 1 x 1,80, težak cca 20 kilograma i isti su dobro povezali sa novim gurtnama. I inače su znali prevoziti teret na isti način. U jednom trenutku uočio je u svom bočnom retrovizoru da panel leti, ali nije vidio kasnije što se dešavalo jer u vozilu nema središnjeg retrovizora. Odmah je poduzeo radnju skretanja udesno, s namjerom da se zaustavi. Stao je nekih 150 metara niže od ovog drugog vozila te su se pješke vratili kako bi provjerili što se dogodilo. U trenutku kada ga je ugledao, panel se nalazio na zelenoj površini uz kolnik, ali ne zna da li ga je netko u međuvremenu pomaknuo jer je nakon nezgode promet nastavljen. Naknadno je došla policija, osigurala mjesto, provela očevid, a zatim su došli radnici koji su očistili štetu. Napomenuo je da se kolektor razbio, ali se zbog načina na koji je izrađen i gumiran nije razletio po cesti. Kolektor je prevozio na nosačima koji se nalaze na krovu, a isti su kao i sam automobil bili novi. Provjerio je da je kolektor čvrsto fiksiran i povezan. Gurtni je bilo najmanje 4, dvije naprijed i dvije nazad, a iste su bile nove.

14. Vještak prometne struke dipl.ing. Neven Ereš u svom pisanom nalazu i mišljenju od 11. veljače 2022. (list 135 do 137 spisa) naveo je da je neposredno prije predmetnog štetnog događaja došlo do pucanja elastične trake za osiguranje tereta, a što je u tehničkom smislu bio uzrok otpadanja tereta s vozila tuženika i nastanka predmetnog štetnog događaja. Pod pretpostavkom da su prije štetnog događaja elastične trake za osiguranje tereta bile kupljene kao nove, vještak je naveo da tada tuženik tehnički objektivno nije mogao pretpostaviti ili očekivati da će tijekom vožnje doći do pucanja elastične trake za osiguranje tereta, pa stoga u takvoj varijanti tuženik nije mogao izbjeći nastanak predmetnog štetnog događaja.

14.1.U pisanom očitovanju na primjedbe tuženika (list 156 spisa) vještak je naveo da u konkretnom slučaju nije moguće zaključivati jesu li trake za osiguranje tereta bile nove ili rabljene te u kakvom su stanju bile ako su bile rabljene, budući da se ne radi o proizvodu za jednokratnu uporabu. Vještak je naveo da, stoga, bez obzira na to o kojoj se varijanti radilo, odnosno jesu li trake za osiguranje tereta bile nove ili rabljene, nije moguće isključiti da tuženik kao prosječan vozač nije mogao pretpostaviti ii očekivati da će za vrijeme vožnje doći do pucanja elastične trake za osiguranje tereta.

15. Tužitelj je istaknuo primjedbu na nalaz vještaka navodeći kako on ni ne dovodi u pitanje jesu li trake za osiguranje tereta bile nove ili rabljene već ukazuje na to da teret kojeg je prevozio tuženik nije bio adekvatno osiguran, odnosno propisno pričvršćen tako da ne ugrožava sigurnost sudionika u prometu.

16. Vještak Neven Ereš, dipl. ing. dao je usmeno svoj nalaz i mišljenje na ročištu održanom 22. veljače 2024. te je na primjedbe tužitelja naveo da iz podataka u spisu ne može sa sigurnošću zaključiti iz kojeg je točno razloga došlo do pucanja elastične trake za osiguranje tereta niti na koji način je predmetni teret bio osiguran elastičnim trakama, te koliko je takvih traka bilo i na koji način su se one vezale. Iz stanja spisa kao činjenica proizlazi zaključak da je uslijed pucanja elastične trake došlo do opadanja tereta sa vozila tuženika i nastanka predmetnog štetnog događaja. Iz ovakvog zaključka bi nekakvom tehničkom logikom slijedilo da do opadanja tereta sa vozila tuženika ne bi došlo da nije došlo do pucanja elastične trake pa stoga onda i nekakav način vezanja i osiguranja tereta elastičnim trakama nije odlučan za nastanak predmetnog štetnog događaja. Slijedom navedenog, u cijelosti je ostao kod svog nalaza i mišljenja te očitovanja koje je prethodno dao u ovom predmetu. Naveo je da je, prema stanju spisa, došlo do pucanja jedne elastične trake te da ne može sa sigurnošću reći da li bi do pada tereta došlo da je on bio vezan sa više elastičnih traka, dok bi u svakom slučaju veći broj elastičnih traka značio i manju mogućnost padanja tereta u slučaju pucanja jedne elastične trake. Na pitanje koji bi bio primjeren način osiguranja ovakve vrste tereta vještak je odgovorio da to ne može jednoznačno odgovoriti na raspravi.

16.1. Nalaz i mišljenje sudskog vještaka dipl. ing Nevena Ereša sud je prihvatio u cijelosti ocijenivši ga stručnim, jasno i cjelovito obrazloženim te nepristranim.

17. Cijeneći izvedene dokaze, sud je, vezano uz činjenicu vezivanja solarnog panela na krovni nosač vozila tuženika, poklonio vjeru iskazu tuženika te svjedoka ĆN u dijelu u kojem su oni iskazali da je teret bio vezan za krov tuženikovog vozila. Sud nije poklonio vjeru iskazu tuženika u dijelu u kojem je naveo da je teret bio vezan s najmanje četiri gurtne i to dvije naprijed i dvije nazad jer u tom dijelu njegov iskaz nije podudaran s fotografijama s policijskog očevida koje su sastavni dio spisa Prekršajnog suda u Novom Zagrebu poslovni broj Pp-823/20 (list 25 tog spisa) i nalaza i mišljenja vještaka Nevena Ereša i uvidom u koje fotografije je sud utvrdio da je solarni panel za krov vozila tuženika bio vezan jednom elastičnom trakom. Osim toga, u tom dijelu iskaz tuženika i svjedoka ĆN u protivnosti je s nalazom i mišljenjem sudskog vještaka Nevena Ereša koji je utvrdio da je došlo do pucanja jedne elastične trake. Sud također nije prihvatio iskaz tuženika i svjedoka ĆN da su netom prije štetnog događaja kupili nove elastične trake jer u tom dijelu njihov iskaz nije potkrijepljen nikakvim drugim dokazima.

17.1. Međutim, imajući u vidu da iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka Nevena Ereša, kojeg je sud prihvatio, proizlazi da je u konkretnom slučaju neodlučno s koliko je elastičnih traka predmetni solarni panel bio vezan jer je uzrok štetnog događaja puknuće elastične trake, a što prosječan vozač, pa onda ni tuženik, nije mogao predvidjeti, pa čak ni u slučaju da su one bile rabljene, a imajući u vidu da se ne radi o proizvodu za jednokratnu upotrebu, sud je utvrdio da tuženik, vežući teret na krovni nosač svog vozila, nije mogao znati da će predmetna elastična traka puknuti čime je, pored činjenice da je teret bio vezan, otklonio prigovor tužitelja da tuženik nije osigurao teret tako da se on ne rasipa po cesti.

18. Slijedom navedenog, sud je utvrdio da tužitelj u ovom postupku nije dokazao da je tuženik predmetne zgode postupao nesavjesno ili da je koristio vozilo za svrhu za koju nije namijenjeno, zbog čega sud zaključuje da tuženik nije izgubio pravo iz osiguranja iz razloga iz odredbi članka 24. stavak 1. točka 1. ZOOP i Uvjeta osiguranja motornih vozila i vodiča kroz usluge, te time nije u obvezi tužitelju kao osiguravatelju vratiti iznos kojeg je tužitelj na temelju police osiguranja isplatio trećima zbog nastanka osiguranog slučaja.

19. Vezano uz visinu tužbenog zahtjeva, sud je iskaze svjedoka TN (list 116 do 117 spisa), DN (list 117 spisa) i EN (list 117 do 118 spisa) prihvatio u cijelosti jer nisu u međusobnom proturječju niti su u proturječju s iskazom svjedoka ĆN te s iskazom samog tuženika vezano uz dinamiku nastanka štetnog događaja, dok vezano uz ozljede koje su navedeni svjedoci zadobili u predmetnom štetnom događaju njihovi iskazi nisu u suprotnosti s nalazom i mišljenjem vještaka medicinske struke prof. dr. spec. Zvonimira Lovrića.

20. Naime, iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka prof. dr. spec. Zvonimira Lovrića (list 171 do 179 spisa) proizlazi da su ozljede kod svih oštećenih u uzročno posljedičnoj vezi s predmetnim štetnim događajem.

20.1. Vještak je utvrdio da je kod DN došlo do povrede prava osobnosti u sklopu koje je trajnih posljedica prema priloženoj medicinskoj dokumentaciji i prema prirodi ozljede moglo zaostati do 2% trajnog smanjenja opće, životne i radne sposobnosti zbog redukcije pokretljivosti segmenta vratne kralješnice u manjem stupnju; te će u istom omjeru morati ulagati pojačane napore u budućem životu. Kod oštećene je takozvani primarni strah koji se javlja u trenutku ugroženosti i ozljeđivanja bio je kratkotrajan i intenzivan. Takozvani sekundarni strah koji proizlazi iz tjelesnih ozljeda i njenih posljedica, kao i ugroze pri stradavanju, jačeg intenziteta 1 dan, srednjeg intenziteta kroz 3 dana i manjeg kroz još 5 dana. Pretrpjela je je takozvani kasni strah u vidu nelagode i bojazni za vrijeme sudjelovanja u prometu oko 7 dana. Fizička bol kod oštećenice jakog intenziteta trajala je 1 dan, srednjeg intenziteta oko 2 dana, te manjeg intenziteta još oko 21 dan. Trajni bolovi povremenog karaktera su dio trajnih posljedica, te su tako i procijenjeni. Tuđa pomoć je bila potrebna po 1 sat dnevno kroz 10 dana dok njega nije bila indicirana. Stoga bi, pravična novčana naknada za neimovinsku štetu po osnovi fizičkih bolova iznosila 285,00 eura, po osnovi pretrpljenog straha iznos od 480,00 eura, po osnovi duševnih bolova zbog smanjenja opće životne i radne aktivnosti u opsegu od 2% u iznosu od 1.300,00 eura, te naknada po osnovi imovinske štete za trošak tuđe pomoći u iznosu od 40,00 eura odnosno ukupno iznos od 2.105,00 eura.

20.2. Vještak je utvrdio da je kod EN došlo do povrede prava osobnosti u sklopu koje je trajnih posljedica prema priloženoj medicinskoj dokumentaciji i prema prirodi ozljede moglo zaostati do 3% trajnog smanjenja opće, životne i radne sposobnosti zbog redukcije pokretljivosti segmenta vratne kralješnice u manjem stupnju; te će u istom omjeru morati ulagati pojačane napore u budućem životu. Kod oštećenika je takozvani primarni strah koji se javlja u trenutku ugroženosti i ozljeđivanja bio kratkotrajan i intenzivan. Takozvani sekundarni strah koji proizlazi iz tjelesnih ozljeda i njenih posljedica, kao i ugroze pri stradavanju, jačeg intenziteta trajao je 1 dan, srednjeg intenziteta kroz 3 dana i manjeg intenziteta kroz još 5 dana. Pretrpio je takozvani kasni strah u vidu nelagode i bojazni za vrijeme sudjelovanja u prometu oko 10 dana. Fizička bol kod oštećenika jakog intenziteta trajala je 1 dan, srednjeg intenziteta oko 2 dana, te manjeg intenziteta još oko 28 dana. Trajni bolovi povremenog karaktera su dio trajnih posljedica, te su tako i procijenjeni. Stoga bi, pravična novčana naknada za neimovinsku štetu po osnovi fizičkih bolova iznosila 285,00 eura, po osnovi pretrpljenog straha iznos od 585,00 eura, po osnovi duševnih bolova zbog smanjenja opće životne i radne aktivnosti u opsegu od 3% u iznosu od 1.700,00 eura, te naknada po osnovi imovinske štete za trošak tuđe pomoći u iznosu od 40,00 eura odnosno ukupno iznos od 2.610,00 eura.

20.3. Vještak je utvrdio da je kod TN došlo do povrede prava osobnosti u sklopu koje je trajnih posljedica prema priloženoj medicinskoj dokumentaciji i prema prirodi ozljede moglo zaostati do 3% trajnog smanjenja opće, životne i radne sposobnosti zbog redukcije pokretljivosti segmenta vratne kralješnice u manjem stupnju te će u istom omjeru morati ulagati pojačane napore u budućem životu. Takozvani primarni strah koji se javlja u trenutku ugroženosti i ozljeđivanja kod oštećenika je bio kratkotrajan i intenzivan. Takozvani sekundarni strah koji proizlazi iz tjelesnih ozljeda i njenih posljedica, kao i ugroze pri stradavanju, kod oštećenika je bio jačeg intenziteta 1 dan, srednjeg intenziteta kroz 3 dana i manjeg intenziteta kroz još 5 dana. Oštećenik je pretrpio takozvani kasni strah u vidu nelagode i bojazni za vrijeme sudjelovanja u prometu oko 8 dana. Fizičku bol jakog intenziteta oštećenik je trpio 1 dan, srednjeg intenziteta oko 2 dana, te manjeg intenziteta još oko 28 dana. Trajni bolovi povremenog karaktera su dio trajnih posljedica, te su tako i procijenjeni. Stoga bi, pravična novčana naknada za neimovinsku štetu po osnovi fizičkih bolova iznosila 285,00 eura, po osnovi pretrpljenog straha iznos od 585,00 eura, po osnovi duševnih bolova zbog smanjenja opće životne i radne aktivnosti u opsegu od 3% u iznosu od 1.700,00 eura, te naknada po osnovi imovinske štete za trošak tuđe pomoći u iznosu od 56,00 eura odnosno ukupno iznos od 2.626,00 eura.

20.4. Vještak je utvrdio da kod IN prema priloženoj medicinskoj dokumentaciji i prema prirodi ozljede nije moglo zaostati trajnog smanjenja opće, životne i radne sposobnosti zbog redukcije pokretljivosti segmenta vratne i torakalne kralješnice. Takozvani primarni strah koji se javlja u trenutku ugroženosti i ozljeđivanja kod oštećenice je bio kratkotrajan i intenzivan. Takozvani sekundarni strah koji proizlazi iz tjelesnih ozljeda i njenih posljedica, kao i ugroze pri stradavanju jačeg intenziteta trajao je 1 dan, srednjeg intenziteta kroz 3 dana i manjeg intenziteta kroz još 5 dana. Oštećenica je pretrpjela takozvani kasni strah u vidu nelagode i bojazni za vrijeme sudjelovanja u prometu još oko 8 dana. Fizičku bol jakog intenziteta oštećenica je trpjela 1 dan, srednjeg intenziteta oko 2 dana, te manjeg intenziteta još oko 45 dana. Tuđa pomoć i njega bila joj je potrebna po 1 sat dnevno kroz 10 dana. Njega nije bila indicirana, a kod oštećenice nije zaostalo naruženja. Stoga bi, pravična novčana naknada za neimovinsku štetu, uvažavajući stariju životnu dob oštećenice po osnovi fizičkih bolova iznosila 900,00 eura, po osnovi pretrpljenog straha iznos od 1.000,00 eura, te naknada po osnovi imovinske štete za trošak tuđe pomoći u iznosu od 40,00 eura odnosno ukupno iznos od 1.940,00 eura.

21. Osim toga vještak je svoj nalaz i mišljenje dao usmeno na ročištu održanom 16. siječnja 2025. te je na primjedbe tuženika da nije pregledao oštećene stranke odgovorio kako je naknadno uspio dobiti jednoga od oštećenih, a poslije i drugoga te da nisu željeli doći na pregled jer su rekli da ih se ne tiče i ne žele biti na ponovnom pregledu jer su svoju odštetu dobili. Nadalje je vještak naveo da je svoje nalaze sačinio na temelju dokumentacije koja je priložena u spisu kao i mišljenja cenzora tužitelja koji su djelomično obrazložili svoju procjenu. Naveo je kako prema njegovom iskustvu vještaka cenzori najčešće procjenjuju težinu povrede prava osobnosti u manjem obimu nego što ona zapravo jest. Stoga je vještak u cijelosti ostao kod svog pisanog nalaza i mišljenja.

22. Sud je nalaz i mišljenje vještaka prof. dr. spec. Zvonimira Lovrića prihvatio u cijelosti cijenivši ga stručnim, objektivno sačinjenim i sveobuhvatnim, a imajući u vidu da se radi o vještaku s dugogodišnjim iskustvom rada u medicinskoj struci. Vezano uz prigovore tuženika, valja reći da je sud prihvatio nalaz i mišljenje vještaka iako vještak nije osobno izvršio pregled oštećenika cijeneći da vještak to nije učinio iz objektivnih razloga jer se oštećenici nisu htjeli odazvati. Osim toga, sud je posebno cijenio dio nalaza vještaka u kojem je naveo da procjena težine povrede prava osobnosti može biti i veća ako se pregledaju oštećenici, a što bi u ovom postupku bilo i nepovoljnije za tuženika imajući u vidu da je ovaj sud utvrdio, a što proizlazi iz točke 20.1., 20.2., 20.3. i 20.4. obrazloženja, da bi svakom od oštećenika pripadalo pravo na pravičnu novčanu naknadu u većem iznosu od onog kojeg tužitelj potražuje tužbom.

23. Međutim, budući da je sud utvrdio kako tužitelj u ovom postupku nije dokazao osnovu tužbenog zahtjeva, odnosno nije dokazao postojanje razloga iz odredbe članka 24. stavak 1. ZOOP na temelju kojih bi tuženik izgubio pravo iz osiguranja, tužbeni zahtjev valjalo je, na temelju odredbe članka 219. stavak 1. ZPP-a u vezi s odredbom članka 24. stavak 1. ZOOP odbiti kao neosnovan, a platni nalog iz rješenja o ovrsi javnog bilježnika, na temelju odredbe članka 451. stavak 3. ZPP-a ukinuti slijedom čega je odlučeno kao u točki I izreke ove presude.

24. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 154. stavak 1. ZPP-a u vezi s odredbom članka 155. ZPP-a. Tužitelj koji je u cijelosti izgubio parnicu dužan je tuženiku naknaditi parnične troškove koji su bili potrebni za vođenje ove parnice, a koji se odnose na trošak sastavljanja prigovora protiv rješenja o ovrsi u skladu s odredbom Tbr. 8.1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 138/23; dalje OT) u iznosu od 200,00 eura, trošak zastupanja na ročištu održanom 16. ožujka 2022. u skladu s odredbom Tbr. 9. 2. OT u iznosu od 100,00 eura, trošak sastavljanja podneska od 9. listopada 2023. i 30. lipnja 2024. u skladu s Tbr. 8.1. OT u iznosu od po 200,00 eura po radnji, trošak sastavljanja podneska od 19. siječnja 2024. u skladu s Tbr.8.4. OT u iznosu od 50,00 eura, te trošak zastupanja na ročištima održanim 17. svibnja 2022., 22. veljače 2024. i 16. siječnja 2025. u skladu s Tbr. 9.1.OT u iznosu od po 200,00 eura po radnji, sve uvećano za pdv po stopi od 25% (Tbr. 46. OT) čime je tuženiku priznato pravo na naknadu troška postupka u iznosu od 1.687,50 eura te je odlučeno kao u točki II izreke ove presude.

24.1. Tuženiku nije priznato pravo na naknadu troška za sastavljanje podnesaka od 11. ožujka 2022. i 14. ožujka 2022. u iznosu od po 200,00 eura po radnji uvećano za pdv po stopi od 25% jer je tvrdnje iznesene u tim podnescima mogao usmeno iznijeti na ročištu održanom 16. ožujka 2022. Također, nije mu priznata naknada troška za sastavljanje podneska od 19. siječnja 2024. preko iznosa koji mu prema odredbama OT pripada za sastavljanje takvog podneska, odnosno nije mu priznata naknada troška za sastavljanje tog podneska u iznosu od 150,00 eura uvećano za pdv po stopi od 25% kao ni naknada troška za zastupanje na ročištu održanom 16. ožujka 2022. u iznosu od 100,00 eura uvećano za pdv po stopi od 25% imajući u vidu da se na tom ročištu nisu izvodili dokazi. Slijedom iznijetog, odbijen je tuženikov zahtjev za naknadu troška postupka u iznosu od 812,50 eura te je odlučeno kao u točki III izreke ove presude.

24.2. Tužiteljev zahtjev za naknadu troška parničnog postupka u iznosu od 5.511,50 eura odbijen je kao neosnovan jer je tužitelj u cijelosti izgubio spor slijedom čaga je na temelju odredbe članka 154. stavak 1. ZPP-a odlučeno kao u točki IV izreke ove presude.

Velika Gorica, 26. veljače 2025.

Sutkinja:

Ivana Klaić Žlepalo

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana objave presude, odnosno od dana dostave prijepisa ove presude u slučaju neuredne obavijesti o ročištu na kojem se presuda objavljuje (čl. 335. ZPP). Žalba se podnosi pisano u 5 istovjetnih primjerka putem ovog suda na Županijski sud.