Republika Hrvatska
Općinski sud u Splitu
Gundulićeva 27
21000 Split
Pr-2098/2022-18
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Splitu, po sutkinji tog suda Katici Bojčić Vidović, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice ŽR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnica Martina Radić Šunjić, odvjetnica u Splitu, protiv tuženika Zavoda za hitnu medicinu Splitsko-dalmatinske županije, Split, Spinčićeva 1, OIB: 70044517580, kojeg zastupa punomoćnik Tihomir Luetić, odvjetnik u Splitu, radi isplate, nakon održane usmene i javne glavne rasprave, zaključene dana 6. veljače 2025. u nazočnosti zamjenice punomoćnice tužiteljice i punomoćnice tuženika, dne 26. veljače 2025.
p r e s u d i o j e
I/ Dužan je tuženik u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužiteljici razliku manje isplaćene naknade bruto plaće od one koju je trebao isplatiti po osnovi dodataka na plaću (za otežane uvjete rada, za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi, za rad subotom, nedjeljom, noću, u smjeni, blagdanom) te po osnovi naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjih odmora i bolovanja, za razdoblje od srpnja 2017.g. do prosinca 2022.g. u ukupnom iznosu od 1.045,88 EUR-a zajedno s pripadajućom:
- zakonskom kamatom koja na iznos od 30,09 EUR-a teče od 15.2.2018 .god. - zakonskom kamatom koja na iznos od 39,98 EUR-a teče od 15.7.2018 .god. - zakonskom kamatom koja na iznos od 48,29 EUR-a teče od 15.9.2018 .god. - zakonskom kamatom koja na iznos od 102,13 EUR-a teče od 15.10.2018 .god. - zakonskom kamatom koja na iznos od 19,65 EUR-a teče od 15.11.2018 .god. - zakonskom kamatom koja na iznos od 43,81 EUR-a teče od 15.12.2018 .god. - zakonskom kamatom koja na iznos od 22,20 EUR-a teče od 15.3.2019 .god. - zakonskom kamatom koja na iznos od 25,35 EUR-a teče od 15.4.2019 .god. - zakonskom kamatom koja na iznos od 77,72 EUR-a teče od 15.7.2019 .god. - zakonskom kamatom koja na iznos od 153,78 EUR-a teče od 15.10.2019 .god. - zakonskom kamatom koja na iznos od 115,63 EUR-a teče od 15.11.2019 .god. - zakonskom kamatom koja na iznos od 42,76 EUR-a teče od 15.12.2019 .god. - zakonskom kamatom koja na iznos od 170,18 EUR-a teče od 15.1.2020 .god. - zakonskom kamatom koja na iznos od 96,04 EUR-a teče od 15.4.2020 .god. - zakonskom kamatom koja na iznos od 17,46 EUR-a teče od 15.5.2020 .god. - zakonskom kamatom koja na iznos od 39,34 EUR-a teče od 15.12.2021 .god. - zakonskom kamatom koja na iznos od 1,47 EUR-a teče od 15.8.2022 .god. do isplate, u visini stope od dospijeća do 31.12.2022. određene uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1.1.2023. do 31.12.2023. određene za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. 1. 2024. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, osim za isplatu zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u gore navedenim bruto iznosima.
II/ Dužan je tuženik, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, isplatiti tužiteljici parnični trošak u iznosu od 1.484,20 eura uvećan za zakonsku kamatu tekuću od dana 26. veljače 2025. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke.
Obrazloženje
1.Tužiteljica je dana 28. srpnja 2022. podnijela ovom sudu tužbu protiv tuženika radi isplate. U tužbi se navodi kako je tužiteljica zaposlena kod tuženika na radnom mjestu medicinska sestra/tehničar u 2 HM, te da je tuženik tužiteljici zbog pogrešnog načina obračuna u posljednjih pet godina pogrešno isplatio i obračunao naknadu plaće i to s osnova dodatka za otežane uvjete rada na osnovnu plaću za sve odrađene sate rada, dodatka za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi za sve odrađene sate, dodatka za prekovremeni rad noću, subotom, nedjeljom, u drugoj smjeni i blagdanom, te naknade za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i bolovanja, a pri tome pozivajući se na Zakon o radu, Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, Dodatke Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, te Temeljeni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama. Temeljem prednjeg, tužiteljica traži donošenje presude kojom će se naložiti tuženiku, a nakon preciziranja tužbenog zahtjeva u podnesku od 12. srpnja 2024. , isplatiti tužiteljici razliku manje isplaćene naknade bruto plaće od one koju je trebao isplatiti temeljem dodataka na plaću (za otežane uvjete rada, za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi, za rad subotom, nedjeljom, noću, u smjeni, blagdanom), te po osnovu naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i bolovanja za razdoblje od srpnja 2017. do prosinca 2022. u iznosu od 1.045,88 eura s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa pa do isplate, bez zakonskih zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, sve uz potraživanje troškova postupka sa zakonskim zateznim kamatama od presuđenja do isplate.
2. U odgovoru na tužbu od 7. rujna 2022. tuženik poriče navode iz tužbe, protivi se tužbenom zahtjevu u pogledu osnova i visine, jer je tuženik tužiteljici obračunavao plaću sukladno važećim propisima uz napomenu da se obračun plaće vrši preko jedinstvenog registra zaposlenih u javnom sektoru. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev uz obvezu tužiteljice na snašanje troškova postupka. Ističe i prigovor zastare.
3. Tijekom postupka sud je proveo dokaze pregledom obračunskih listića plaće za utuženo razdoblje, evidencije rada, nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za financije Marijana Jovića od 6. srpnja 2024., dopune vještačenja vještaka Marijana Jovića od 11. prosinca 2024. pa je na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih zajedno donio odluku kao u izreci iz sljedećih razloga.
4. Neprijeporno je između parničnih stranaka da je tužiteljica u utuženom razdoblju radila kod tuženika na radnom mjestu medicinske sestre u timu 2HM.
5. Prijeporna je između parničnih stranaka osnova i visina tužbenog zahtjeva.
6. Ovaj sud smatra tužbeni zahtjev u cijelosti osnovanim.
7. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatu razlike manje isplaćene plaće s osnove neisplaćenog dodatka za prekovremeni rad za rad noću, subotom i nedjeljom, u drugoj smjeni, te blagdanom temeljem odredbi čl. 51 KU/13, odnosno čl. 49. KU/18, dodatka za otežane uvjete rada temeljem odredbe čl. 57.st.1. i 2. KU/13, odnosno čl. 55. KU/18 i Dodatka II KU/19, dodatka za odgovornost za život i zdravlje ljudi temeljem odredbe čl. 59a Dodatka I. KU/15, odnosno čl. 58. KU/18 i Dodatka II KU/19, te za isplatu razlike naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i bolovanja, a sve zbog pogrešnog načina obračuna naknade plaće za godišnji odmor i bolovanje.
8. U svom pisanom nalazu i mišljenju od 6. srpnja 2024. vještak financijske struke Marijan Jović navodi kako iz obračunskih isprava za isplatu plaće proizlazi kako je tužiteljici ispravno evidentirana satnica redovnog rada, te su ispravno izračunavani osnovica i dodatci na plaću za redovno radno vrijeme. Međutim, niti za jedan mjesec u razdoblju tužbe do travnja 2020. g. nisu obračunavani dodatci za posebne uvjete rada i dodatci za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi za sate provedene u prekovremenom radu. Također, u većem dijelu tužbenog zahtjeva se evidencije rada ne podudaraju s platnim listama, već su prekovremeni sati pisani u mjesecima kada nisu odrađeni i obrnuto. U odnosu na vrijeme provedeno u prekovremenom radu subotom, nedjeljom, noću, blagdanom i drugoj smjeni isto nije, osim u pojedinim mjesecima jasno evidentirano u evidenciji radnog vremena niti je zasebno plaćano što je vidljivo iz platnih lista. Tek od sredine 2020. počinje urednije evidentiranje prekovremenog rada. S obzirom na to da vještak nije mogao točno utvrditi u kojim je uvjetima tužitelj radio prekovremeno, izračunao je proporcionalno vrijeme provedenog rada u navedenim posebnim uvjetima za vrijeme prekovremenog rada u odnosu na provedeno vrijeme u redovnom radu u posebnim uvjetima. U tablici 1. obračunao je iznose neisplaćenih dodataka na plaću za prekovremene sate po mjesecima rada, a koji iznosi su dobiveni množenjem broja prekovremenih sati s osnovnom bruto satnicom te postotkom dodatka. Posljedično manje isplaćenim dodatcima, utvrdio je iznose manje plaćenih naknada za godišnji odmor i bolovanje zbog povećanja plaće u tromjesečnom periodu koje prethodi obračunu naknada, a koji obračun manje plaćenih naknada je prikazan u tablici 2., a iznosi su dobiveni množenjem broja sati provedenih na godišnjem odmoru ili bolovanju s razlikom novoobračunate prosječne tromjesečne satnice (85% iznosa za bolovanje), umanjeno za isplaćene naknade. U Tablici broj 3. je izvršena rekapitulacija svih neisplaćenih dodataka i naknada.
8.1. Vještak Jović je mišljenja kako u periodu obračuna plaća od srpnja 2017. do prosinca 2022. tuženik kao poslodavac nije tužiteljici za sate povedene u prekovremenom radu isplaćivao: dodatak na plaću za otežane uvjete rada u ukupnom iznosu =2.474,16 kn (=328,38 Eur); dodatak na plaću za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi ukupnom iznosu =675,19 kn (=89,61 Eur), dodatke na plaću za rad subotom i nedjeljom, noću, u smjeni, blagdanom u ukupnom iznosu =2.541,65 Kn (=337,34 Eur), posljedično manje platio naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i bolovanja u ukupnom iznosu =2.189,15 kn (=290,55 Eur), sveukupan bruto iznos =7.880,15 (=1.045,88 Eur), a koji su mjesečni iznosi ukupno manje plaćenih dodataka i naknada na plaću prikazani u Tablici br 3. stupac br. 7 i 8 Nalaza vještaka.
8.2. Vještak je obračun izvršio na način da je dodatak za otežane uvjete rada, te dodatak za odgovornost za život i zdravlje ljudi, te za prekovremeni rad subotom, nedjeljom, noću, u smjeni i blagdanom obračunao na sve sate prekovremenog rada, a ne samo na redovnu satnicu kako je to tuženik radio, posljedica čega je pogrešno izvršen obračun naknade plaće tužiteljici za vrijeme godišnjeg odmora i bolovanja.
8.3. S obzirom na primjedbe tuženika na vještačenje vještaka Jovića, isti vještak u dopuni vještačenja od 11. prosinca 2024. navodi kako je točno da se u lipnju 2018. evidencija rada i obračunska lista slažu u broju sati za obračun spornih naknada, ali se u navedenom mjesecu evidencija rada ne podudara s platnom listom u odnosu na broj odrađenih prekovremenih sati (po evidenciji je tužiteljica s uključenim blagdanom radila 180 sati, a po platnoj listi 168 sati-dakle nema prekovremenih sati), odnosno u platnim listama evidentno nisu plaćene sporne naknade posebice za vrijeme prekovremenog rada, što je i predmet tužbenog zahtjeva. Radno vrijeme u tom mjesecu dakle nije ažurno evidentirano. Vještak navodi, a kako je već i u svom Nalazu naveo, s obzirom na to da nije mogao točno utvrditi u kojim je uvjetima tužiteljica radila prekovremeno, izračunao proporcionalno vrijeme provedenog rada u navedenim posebnim uvjetima za vrijeme prekovremenog rada u odnosu na provedeno vrijeme u redovnom radu u posebnim uvjetima.
8.4. Tuženik ističe kako osporava vještačenje sudskog vještaka Jovića, kao i dopunu iz razloga iznijetih tijekom postupka, ali radi ekonomičnosti postupka ne predlaže pozvati vještaka na očitovanje jer troškovi postupka premašuju iznos potraživanja iz glavne stvari. Po mišljenju ovog suda vještak se u dopuni vještačenja očitovao na primjedbe tuženika i detaljno obrazložio radi čega je proporcionalno izračunao vrijeme provedenog rada u posebnim uvjetima za vrijeme prekovremenog rada u odnosu na provedeno vrijeme u redovnom radu u posebnim uvjetima, a sve to iz razloga jer satnica tužiteljice nije u određenom periodu uredno evidentirana pa je vještak do iznosa morao doći procjenom i usporedbom s redovnom satnicom (evidencija rada i platne liste nisu se podudarale).
8.5. Ovaj sud vještačenje vještaka Jovića u cijelosti prihvaća jer je vještak potpuno, jasno i detaljno obrazložio svoj nalaz i mišljenje, te se i na primjedbe tuženika detaljno očitovao, logično i uvjerljivo pa se kod ovog suda nije pojavila osnovana sumnja u objektivnost i stručnost danog mišljenja pa sud njegovo vještačenje, kao stručno, objektivno i jasno obrazloženo, te dano u skladu s pravilima struke i znanosti u cijelosti prihvaća.
9. Naime, osnovna plaća djelatnika se prema odredbi članka 51. KU/13, odnosno članka 49. KU/18 uvećava za rad noću 40%, za rad subotom 25 %, za rad nedjeljom 35 %, za prekovremeni rad 50 %, za rad u drugoj smjeni 10% ako radnik radi u smjenskom radu ili u turnusima. Za rad u dane blagdana, neradnih dana utvrđenih zakonom i rad na dan Uskrsa, radnik ima pravo na plaću uvećanu za 150%. Prekovremenim radom smatra se svaki sat rada duži od predviđenog rada utvrđenog dnevnim rasporedom rada, kao i svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu na bazi 40-satnog radnog tjedna. Mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana u tekućem mjesecu s 8 sati što znači da se mjesečni fond radnih sati dobije umnoškom broja radnih sati s brojem radnih dana na nivou mjeseca pri čemu su očito blagdani i neradni dani isključeni iz tog umnoška.
10. Člankom 57. st. 1. i 2. KU/2013 određeno je da radniku u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja na pojedinim radnim mjestima i poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada, pripada pravo na dodatak na plaću, a u stavku 2. tog članka navedena su radna mjesta za koja se uvećava osnovna plaća radnicima koji rade na tim radnim mjestima.
11. Dana 1. listopada 2015. stupio je na snagu Dodatak I. KU/13 ("Narodne novine" br. 96/15., dalje Dodatak I. KU) koji odredbom čl. 59.a propisuje, da dodatak na plaću za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi, ostvaruju i ostali zdravstveni i nezdravstveni radnici (a ne samo, kao je to do tada bilo, doktori medicine i dentalne medicine), koji sudjeluju u procesu dijagnostike i liječenja.
12. Novi Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja sklopljen je 26.ožujka 2018. (Narodne novine broj 29/18, dalje KU/2018), a primjenjuje se od 26. ožujka 2018., te sadrži identične odredbe kao KU/2013, odnosno odredba čl. 45 KU/2018 sadržajno je ista kao i odredba čl. 47. KU/2013; odredba čl. 55. KU/2018 sadržajno je ista kao i odredba čl. 57. KU/2013, a odredba čl. 58. KU/2018 sadržajno je ista kao i odredba čl. 59. KU/2013, dok je Dodatak II KU-a (NN 92/19) sklopljen 27. 9. 2019.
13. Dodatkom I. Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (Narodne novine broj 35/19) ugovoreno je da će se KU/2018 nastaviti primjenjivati do 27.ožujka 2019., Izmjenom Dodatka I. KU/2018 (Narodne novine broj 78/19) do 31.listopada 2019., a Dodatkom II. KU/2018 (Narodne novine broj 92/19) nadalje do 31.prosinca 2022.
14. Slijedom prednjeg, a kako tužiteljici KU/13 i KU/15, odnosno KU/18 daju istodobno pravo na isplatu više različitih dodataka, tužiteljica ima pravo na isplatu kumulativno svih dodataka po osnovama čl. 57. KU/13 i čl. 59. a KU/15, odnosno čl. 55. i čl. 58. KU/18, kao i dodataka za rad noću, subotom, nedjeljom, u drugoj smjeni, te blagdanom zajedno s dodatkom za prekovremeni rad.
14.1. Naime, isplata dodatka za prekovremeni rad, ne isključuje pravo tužiteljice na isplatu dodataka po osnovama čl. 57. KU/13 i čl. 59. a KU/15, odnosno čl. 55. i čl. 58. KU/18, budući da tužiteljica i kad radi prekovremeno, također radi u svojstvu radnika koji radi u otežanim, posebnim uvjetima rada u smislu odredbe čl. 57. KU/13, odnosno čl. 55. KU/18, te u svojstvu radnika s položajnim dodatkom definiranim odredbom čl. 59. a KU/15, odnosno čl. 58. KU/18. Tužiteljici pripada pravo na dodatak na plaću za posebne uvjete rada i dodatak za odgovornost za živote i zdravlje ljudi neovisno o tome je li rad ostvaren u redovnom radnom vremenu ili kao prekovremeni rad, jer ukoliko postoje otežani uvjeti rada, te iznimna odgovornost za život i zdravlje ljudi, tada oni postoje i pri redovnom i pri prekovremenom radu.
14.2. Ovo pravo tužiteljice je utvrđeno i KU i čl. 94. Zakona o radu ("Narodne novine" br. 93/14., dalje ZR/14) kojom je propisano da za otežane uvjete rada, prekovremeni i noćni rad te za rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji zakonom određeno da se ne radi, radnik ima pravo na povećanu plaću. Kod toga valja naglasiti da je osnovna plaća prema Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (čl. 47. KU/13, odnosno čl. 45. KU/18) umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je radnik raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5 % za svaku navršenu godinu radnog staža. Dodaci na osnovnu plaću su stimulacija, dodaci za posebne uvjete rada, te dodaci i uvećanja plaće. Stoga, po mišljenju ovoga suda, utuženi dodaci tužiteljici pripadaju za efektivno odrađene sate rada, bilo kao sate redovnog mjesečnog fonda radnih sati, bilo kao prekovremene sate.
14.3. Dakle, tužiteljica, a kako joj kolektivni ugovor daje istodobno pravo na isplatu više različitih dodataka, ima pravo na isplatu kumulativno tih dodataka po osnovu čl. 57. i 59. KU/2013 i Dodatka I. KU, odnosno čl. 55. i čl. 58. KU/18, zajedno s dodatkom za prekovremeni rad (jedini izuzetak je zabrana kumuliranja položajnog dodatka iz odredbe čl. 58. KU/2013 s dodacima iz odredbe čl. 57. KU/2013, a što ovdje nije slučaj). Ovaj stav suda potvrđuje i Odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske br. Revr-206/12 od 02. travnja 2014., kojom je utvrđeno da se prava radnika na dodatke kumuliraju, a dodaci na plaću odnose se kako na plaću za redovno radno vrijeme, tako i na plaću za prekovremeni rad.
15. Također, tužiteljica potražuje i naknadu plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i naknadu plaće zbog privremene nesposobnosti za rad (bolovanje), a koji zahtjev je također osnovan, a sve u smislu odredbi čl. 36 KU/13, odnosno čl. 34. KU/18 i čl. 59. TKU/12, odnosno čl. 58. TKU/17. I odredbom čl. 81. ZR-a propisano je da za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini određenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, najmanje u visini njegove prosječne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad).
16. Imajući u vidu prednje, ukazuje se osnovanim zahtjev tužiteljice i to za isplatom iznosa od 1.045,88 eura, a za razdoblje od srpnja 2017. do prosinca 2022. Na dosuđeni iznos tužiteljici su dosuđene i zakonske zatezne kamate, sukladno odredbi čl. 29. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 140/15, 29/18, 126/21, 114/22 i 156/22 – dalje: ZOO), koje teku od dospijeća svakog pojedinačnog mjesečnog iznosa, petnaestog dana u mjesecu za protekli mjesec pa do isplate (čl. 92. st. 3. ZR/14), koje kamate se ne dosuđuju na pripadajući iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak koji je sadržan u bruto iznosu temeljem odredbe čl. 45. st.1. i 2. Zakona o porezu na dohodak ("Narodne novine" broj 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, 43/13, 120/13, 125/13, 148/13, 83/14 i 143/14) kako je to tužiteljica pravilno i zatražila tužbenim zahtjevom pa je odlučeno kao u točki I izreke presude.
17. Tuženik je istakao prigovor zastare, a koji prigovor po ocjeni ovog suda nije osnovan.
18. U smislu odredbi čl. 139. ZR-a potraživanja iz radnog odnosa zastarijevaju za pet godina, ako Zakonom o radu ili drugim zakonom nije drugačije određeno. Zastara počinje teći prvog dana poslije dana kada je vjerovnik imao pravo zahtijevati ispunjenje obveze, ako zakonom za pojedine slučajeve nije što drugo propisano. Zastara nastupa kada istekne posljednji dan zakonom određenog vremena, s time da se u vrijeme zastare računa i vrijeme koje je proteklo u korist dužnikovog prednika.
19. Tužba je podnesena 28. srpnja 2022., a tužiteljica potražuje razliku manje isplaćene naknade bruto plaće za razdoblje od srpnja 2017. do prosinca 2022., što znači da nije protekao zastarni rok od 5 godina.
20. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st.1. i čl. 155. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22), pa je tužiteljici u skladu s važećom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine“ br. 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22, 138/23; dalje Tarifa) te popisu troška priznat sljedeći trošak: za sastav tužbe 75 bodova, za sastav podneska od 14. rujna 2022. i 12. srpnja 2024., po 75 bodova, za pristup ročištu od 4. ožujka 2024., 26. rujna 2024. i 6. veljače 2025. po 75 bodova, za pristup ročištu za objavu i uručenje presude 37,5 bodova, što pomnoženo s vrijednošću boda od 2,00 eura iznosi 975,00 eura, na ime PDV-a iznos od 243,75 eura, te na ime troškova financijskog vještačenja iznos od 265,45 eura, ukupno iznos od 1.484,20 eura. Na dosuđeni iznos tužiteljici su dosuđene i zakonske zatezne kamate počevši od dana 26. veljače 2025., kao dana presuđenja, do isplate (točka II izreke presude).
U Splitu 26. veljače 2025.
Sutkinja
Katica Bojčić Vidović
NAPUTAK O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi nadležnom Županijskom sudu, putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke u postupku.
Presuda kojom se završava spor u postupku u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. ZPP, osim zbog povrede iz članka 354. stavka 2. točke 3. ZPP (čl. 467. ZPP).
DNA: - pun. tužiteljice
- pun. tuženika
