Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    REPUBLIKA HRVATSKA

    VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

    Z A G R E B

    Broj: Rev-296/2024-2

    R E P U B L I K A  H R V A T S K A

    R J E Š E N J E

    Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Pajalića predsjednika vijeća, Renate Šantek članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, mr. sc. Igora Periše člana vijeća, Jadranke Anić-Matić članice vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice UŽV iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Radivoj Mačešić-Biscouli, odvjetnik u Puli, protiv tuženice Opća bolnica Pula, Santoriova ulica 24A - Ospedale Generale di Pola, Via Santorio 24A, OIB 16089706543, koju zastupa punomoćnica Tea Tončić, odvjetnica u Puli, radi isplate, odlučujući o prijedlogu tuženice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Osijeku broj Gž R-839/2022-2 od 1. prosinca 2022., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Puli-Pola broj Pr-235/20-18 od 22. srpnja 2022., u sjednici održanoj 26. veljače 2025.,

    r i j e š i o  j e:

    I. Prihvaća se revizija tuženice, ukidaju se presuda Županijskog suda u Osijeku broj Gž R-839/2022-2 od 1. prosinca 2022. i presuda Općinskog suda u Puli-Pola broj Pr-235/20-18 od 22. srpnja 2022. u dijelu kojim je tuženici naloženo isplatiti tužiteljici razliku manje isplaćene plaće za prekovremeni rad, dodatke na sate prekovremenog rada i razliku za manje isplaćeni godišnji odmor te bolovanje, kao i u odluci o parničnom trošku, te se predmet vraća u navedenom dijelu prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

    II. Odluka o troškovima postupka u povodu revizije ostavlja se za konačnu odluku.

    Obrazloženje

    1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:

    „I Nalaže se tuženiku OPĆA BOLNICA PULA, Santoriova ulica – OSPEDALE GENERALE DI POLA, Via Santorio 24A, OIB: 16089706543 da tužiteljici ABC iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], isplati bruto iznos razlike plaće od 18.661,12 kuna zajedno sa zateznim kamatama koje teku:

    razlika u osnovici 6%

    -na iznos od 341,29 kuna od 05.01.2016. g. do isplate,

    -na iznos od 254,85 kuna od 05.02.2016. g. do isplate,

    -na iznos od 356,80 kuna od 04.03.2016. g. do isplate,

    -na iznos od 217,19 kuna od 04.04.2016. g. do isplate,

    -na iznos od 237,87 kuna od 04.05.2016. g. do isplate,

    -na iznos od 340,58 kuna od 03.06.2016. g. do isplate,

    -na iznos od 259,51 kuna od 04.07.2016. g. do isplate,

    -na iznos od 356,80 kuna od 04.08.2016. g. do isplate,

    -na iznos od 108,59 kuna od 05.09.2018. g. do isplate,

    -na iznos od 356,80 kuna od 04.10.2016. g. do isplate,

    -na iznos od 356,80 kuna od 03.11.2016. g. do isplate,

    -na iznos od 275,69 kuna od 06.12.2016. g. do isplate,

    -na iznos od 324,37 kuna od 04.01.2017. g. do isplate,

    -na iznos od 183,80 kuna od 03.02.2017. g. do isplate,

    razlika manje isplaćene plaće za prekovremeni rad, manje isplaćenih dodataka na sate prekovremenog rada, razlika za manje isplaćeni godišnji odmor te razlika bolovanja

    -na iznos od 654,65 kuna od 15.10.2018.g. do isplate,

    -na iznos od 348,51 kuna od 15.11.2018. g. do isplate,

    -na iznos od 182,18 kuna od 15.12.2018. g. do isplate,

    -na iznos od 575,21 kuna od 15.01.2019. g. do isplate,

    -na iznos od 246,79 kuna od 15.02.2019. g. do isplate,

    -na iznos od 309,61 kuna od 15.03.2019. g. do isplate,

    -na iznos od 493,69 kuna od 15.04.2019. g. do isplate,

    -na iznos od 835,86 kuna od 15.05.2019. g. do isplate,

    -na iznos od 826,91 kuna od 15.06.2019. g. do isplate,

    -na iznos od 1.590,87 kuna od 15.07.2019. g. do isplate,

    -na iznos od 360,61 kuna od 15.08.2019. g. do isplate,

    -na iznos od 1.559,32 kuna od 15.09.2019. g. do isplate,

    -na iznos od 437,58 kuna od 15.10.2019. g. do isplate,

    -na iznos od 1.239,41 kuna od 15.11.2019. g. do isplate,

    -na iznos od 375,07 kuna od 15.12.2019. g. do isplate,

    -na iznos od 1.113,21 kuna od 15.01.2020. g. do isplate,

    -na iznos od 349,30 kuna od 15.02.2020. g. do isplate,

    -na iznos od 1.978,88 kuna od 15.03.2020. g. do isplate,

    -na iznos od 1.212,52 kuna od 15.04.2020. g. do isplate,

    po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postona poena, u roku od 15 dana, dok se u dijelu zahtjeva za isplatu zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza poreza na dohodak sadržanih u bruto plaći za svaki pojedini iznos tužiteljica odbija.

    II Nalaže se tuženiku OPĆA BOLNICA PULA, Santoriova ulica – OSPEDALE GENERALE DI POLA, Via Santorio 24A, OIB: 16089706543 da tužiteljici ABC iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], naknadi prouzročeni parnični trošak u iznosu od 6.562,50 kuna sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana 22. srpnja 2022. pa do isplate po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, u roku od 15 dana.

    III Odbija se zahtjev tuženika za naknadu parničnog troška u cijelosti.“.

    2. Drugostupanjskom presudom suđeno je:

    „Žalba se odbija kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Puli- Pola u pobijanom dosuđujućem dijelu odnosećeg na isplatu razlike manje isplaćene plaće za prekovremeni rad, dodataka na sate prekovremenog rada i razlike za manje isplaćeni godišnji odmor te bolovanje (dio toč. I izreke), kao i u odluci o parničnom trošku (toč. II i toč. III izreke).“.

    3. Ovaj sud rješenjem broj Revd-1852/2023-2 od 17. svibnja 2023. dopustio je tuženici reviziju protiv drugostupanjske presude zbog pitanja:

    „Plaća li se radnicima koji rade u turnusima (12 sati dnevna smjena, 24 sata odmora, 12 sati noćna smjena i 48 sati odmora) i kojima blagdan pada na dan tjednog odmora kada su kod kuće 24 odnosno 48 sati naknada sati za blagdan?“.

    4. Postupajući po navedenom dopuštenju, protiv navedene presude tuženica je podnijela reviziju pozivom na odredbu čl. 382. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 114/22 - dalje: ZPP) zbog materijalnopravnog pitanja zbog kojeg je dopuštena. Predlaže da ovaj sud preinači nižestupanjske presude i tužbeni zahtjev odbije kao neosnovan, a podredno ih ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

    5. Na reviziju nije odgovoreno.

    6. Revizija je osnovana.

    7. Predmet spora u revizijskom stadiju postupka je zahtjev za isplatu razlike plaće koji tužiteljica temelji na činjeničnoj osnovi iz koje bi proizlazilo da je tuženica pogrešno primjenjujući odredbu čl. 51. st. 10. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“, broj 143/13 i 96/15 - dalje: KU/13), odnosno odredbu čl. 49. st. 10. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“, broj 29/18 - dalje: KU/18), pogrešno obračunala mjesečni fond radnih sati, a posljedično tom i broj prekovremenih sati.

    8. S obzirom na sadržaj pitanja zbog kojeg je revizija dopuštena proizlazi da je u ovom stadiju postupka sporan način utvrđivanja mjesečnog fonda radnih sati, jer prema tvrdnji tužiteljice u mjesečni fond radnih sati računaju se svi dani u tjednu, osim subote, nedjelje i blagdana, dok se prema tvrdnji tuženice mjesečni fond sati računa na način da se od dana u tjednu odbiju samo subota i nedjelja, a ne i blagdan koji eventualno pada u tjednu. Dakle, sporno je tumačenje odredbe čl. 51. st. 10. KU/13, odnosno istovjetne odredbe čl. 49. st. 10. KU/18.

    9. Odredbom čl. 51. st. 10. KU/13, odnosno odredbom čl. 49. st. 10. KU/18, određeno je da redovni mjesečni fond radnih sati čine sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu na bazi 40-satnog radnog tjedna, a mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana u tekućem mjesecu s 8 sati.

    10. Tijekom postupka pred nižestupanjskim sudovima postavilo se i pitanje tumačenja odredbe čl. 51. st. 10. KU/13 i domašaja tog tumačenja po Zajedničkom povjerenstvu za tumačenje Kolektivnog ugovora.

    11. Prema shvaćanju ovoga suda, obzirom na odredbu čl. 19. st. 6. KU/13 prema kojoj tumačenja povjerenstva imaju pravnu snagu i učinke kolektivnog ugovora, sud je u primjeni KU/13 vezan tumačenjima Zajedničkog povjerenstva za tumačenje KU/13 (tako ovaj sud u odlukama broj Revr-630/2017, Revr-676/13, Revr-793/13, Revr- 1515/13 i dr.). Pritom nije isključena mogućnost da sud, prema općim odredbama obveznog prava, otkloni primjenu inače obvezujućeg tumačenja, ali kao sastavnog dijela kolektivnog ugovora iz razloga što je tumačenje nemoralno, pretjerano strogo ili sl.

    12. Odredbu čl. 51. st. 10. KU/13 Zajedničko povjerenstvo za tumačenje dva puta je tumačilo.

    13. Tako su na 23. sjednici održanoj 1. srpnja 2015., s obzirom na veliki broj upita vezanih uz mjesečni fond radnih sati kada blagdan pada u radni dan, članovi povjerenstva odlučili na sve upite odgovoriti općenitim tumačenjem te su donijeli

    Zaključak broj 148 koji glasi:

    „Sukladno Kolektivnom ugovoru, mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana (bez blagdana, subota i nedjelja) u tekućem mjesecu s 8 sati. Svi sati odrađeni iznad te satnice predstavljaju prekovremeni rad.

    U skladu ustavnog izjednačavanja prava radnika prema Zakonu o blagdanima i neradnim danima, kada blagdan pada u radni dan svaki radnik odrađuje manji broj sati.

    Poslodavac ne može radnika koji u zdravstvu radi u smjenama ili u turnusu zaduživati s većim brojem sati od radnika s 40-satnim radnim tjednom.

    Mjesečni fond radnih sati treba za sve radnike biti isti, bez obzira radi li samo u prvoj smjeni, smjenskom radu i turnusu ili u dežurstvu i pripravnosti. Sve što prelazi mjesečni fond radnih sati ulazi u prekovremeni rad i tako treba biti plaćen. Primjerice, s obzirom da u listopadu 2015. godine jedan blagdan pada u radni dan mjesečni fond radnih sati za taj mjesec iznosi 168 sati za sve je radnike isti neovisno u kojim oblicima rada oni rade (od ponedjeljka do petka, u smjeni, turnusu i dr.). Svaki sat rada koji radnik odradi iznad 168 sati predstavlja prekovremeni rad i treba biti plaćen.“.

    14. Zajedničko povjerenstvo za tumačenje KU/13 na sjednici od 21. prosinca 2015. donijelo je Zaključak 153. koji glasi:

    „Sukladno Kolektivnom ugovoru redovni mjesečni fond radnih sati su sati koji radnik odraditi u tekućem mjesecu na bazi 40-tnog radnog tjedna. Mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana (bez subota i nedjelja) u tekućem mjesecu s 8 sati.

    Mjesečni fond radnih sati treba za sve radnike biti isti, bez obzira radi li se samo u prvoj smjeni, smjenskom radu i turnusu ili u dežurstvu i pripravnosti. Sve što prelazi mjesečni fond radnih sati ulazi u prekovremeni rad i tako treba biti plaćeno.

    Sati odrađeni prema redovitom rasporedu radnog vremena na blagdan ili neradni dan u smislu Zakona o blagdanima i neradnim danima i dan Uskrsa evidentiraju se kao redovni rad i ubrajaju u redovnu mjesečnu satnicu.

    Prekovremenim radom smatra se svaki sat rada duži od predviđenog rada utvrđenog dnevnim rasporedom rada, kao i svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati.

    Radnik koji radi u dane blagdana, neradnih dana utvrđenim zakonom i na dan Uskrsa ima pravo na plaću uvećanu za 150% prema stvarno odrađenim satima.

    Svi radnici, bez obzira na oblik rada, koji ne rade na dan blagdana, neradni dan utvrđen zakonom i na dan Uskrsa, a koji pada u radni dan, imaju pravo na naknadu plaće.

    Ovim zaključkom stavljaju se izvan snage Zaključci broj 21, 48 i 148.“.

    15. Ovaj sud ne nalazi da bi obzirom na opće odredbe obveznog prava trebalo otkloniti primjenu navedenih tumačenja kao sastavnog dijela KU/13.

    16. Zaključak broj 153 u bitnom se razlikuje od Zaključka broj 148 (koji je Zaključkom broj 153 stavljen izvan snage) u tome što redovni mjesečni fond radnih sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu čini umnožak radnih dana (bez subota i nedjelja) u tekućem mjesecu i 8 sati, dok je prema ranijem Zaključku broj 148 redovni mjesečni fond radnih sati činio umnožak radnih dana (bez subota, nedjelja i blagdana) i 8 sati.

    17. Zaključak broj 153 o tumačenju odredbe čl. 51. st. 10. KU/13 nije stavljen izvan snage.

    18. Zajedničko povjerenstvo za tumačenje KU/13 na 30. sjednici donijelo je Zaključak broj 169 koji glasi:

    „Zaključci Povjerenstva imaju pravnu snagu i učinke Kolektivnog ugovora od dana stupanja na snagu Kolektivnog ugovora, a izmijenjeni Zaključci Povjerenstva imaju pravnu snagu i učinke Kolektivnog ugovora od dana donošenja te izmjene“.

    19. Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja stupio je na snagu 1. prosinca 2013. te se tumačenje odredbe čl. 51. st. 10. KU/13 donesene po Povjerenstvu pod brojem 148, a prema kojem mjesečni fond radnih sati čini umnožak radnih dana (bez subota, nedjelja i blagdana) i 8 sati, primjenjuje od njegova stupanja na snagu.

    20. Budući da je tumačenje broj 148 izmijenjeno i stavljeno izvan snage tumačenjem broj 153 dana 21. prosinca 2015., a prema kojem tumačenju redovni mjesečni fond radnih sati bi činio umnožak radnih dana (bez subota i nedjelja) i 8 sati, od dana izmjene tumačenja, dakle od 21. prosinca 2015. primjenjuje se to novo tumačenje.

    21. S obzirom na obvezujući karakter tumačenja Kolektivnog ugovora po Zajedničkom povjerenstvu za tumačenje Kolektivnog ugovora, koje predstavlja sastavni dio Kolektivnog ugovora (čl. 19. st. 6. KU/13), osnovana je tvrdnja tuženice da su nižestupanjski sudovi pogrešno primijenili materijalno pravo kada su zaključili da je tuženica u cijelom utuženom razdoblju pogrešno računala mjesečni fond radnih sati, propuštajući taj fond umanjiti za dane blagdana u tom mjesecu.

    22. Odredbama čl. 51. KU/13, odnosno 49. KU/18, određeno da se sati odrađeni prema redovitom rasporedu radnog vremena na blagdan ili neradni dan u smislu Zakona o blagdanima i neradnim danima i dan Uskrsa, evidentiraju kao redovni rad i ubrajaju u redovnu mjesečnu satnicu.

    23. Ovisno o tome jesu li stvarno odrađeni radni sati odrađeni kroz rad u turnusima, smjenski rad, i na blagdan ili neradni dan i dr., ti sati uvećavaju u postocima navedenim u čl. 52. KU/13, odnosno 50. KU/18.

    24. Ako tako obračunati mjesečni fond odrađenih sati prelazi redoviti mjesečni fond sati (koji je jednak za sve radnike), tek tada ti sati predstavljaju prekovremeni rad u smislu odredbi čl. 51. st. 9. KU/13, odnosno 49. KU/19.

    25. Budući da tužiteljica tužbeni zahtjev temelji na neosnovanoj tvrdnji o pogrešno obračunatim mjesečnim fondovima radnih sati, a time i postojanju razlike između tako utvrđenih fondova sati i utvrđenih mjesečnih odrađenih fondova sati, koje u svom opsegu ne spori, pogrešno su nižestupanjski sudovi primijenili materijalno pravo kada su u tom dijelu za cijelo utuženo razdoblje, neovisno o različitim tumačenjima izračuna mjesečnog fonda sati, tužbeni zahtjev tužiteljice ocijenili osnovanim.

    26. Slijedom navedenog, budući da zbog pogrešnog pravnog pristupa sudovi osnovanost tužbenog zahtjeva nisu raspravili primjenom Zaključka broj 153., nema uvjeta za preinaku presude, slijedom čega je valjalo na temelju odredbe čl. 391. st. 7. ZPP ukinuti nižestupanjske presude u pobijanom dijelu i predmet u tom dijelu vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

    27. Odluka o troškovima postupka u povodu revizije temelji se na odredbi čl. 166. st. 3. ZPP.

    Zagreb, 26. veljače 2025.

    Predsjednik vijeća:

    Željko Pajalić

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.