REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-5413/2024-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, mr.sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Željka Pajalića člana vijeća, mr.sc. Igora Periše člana vijeća i Jadranke Anić-Matić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja OB, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Nataša Lisac, odvjetnica u Dugom Selu, protiv tuženika Raiffeisenbank Austria d.d., OIB 53056966535 Zagreb, Magazinska cesta 69, radi utvrđenja ništetnosti, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž- 259/2024-3 od 2. srpnja 2024., kojom je preinačena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-126/23-51 od 21. prosinca 2023., u sjednici održanoj 26. veljače 2025.,
r i j e š i o j e:
Dopušta se tužitelju podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž-259/2024-3 od 2. srpnja 2024., kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-126/23-51 od 21. prosinca 2023., u odnosu na pitanje:
„Ima li sud pravo odlučivati o podrednom tužbenom zahtjevu u slučaju da je usvojio glavni tužbeni zahtjev?“
Obrazloženje
1. Presudom Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž-259/2024-3 od 2. srpnja 2024. preinačena je presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P- 126/23-51 od 21. prosinca 2023.
2. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv drugostupanjske presude u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. i čl. 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP-a), zbog pravnih pitanja koja smatra važnima za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, kao i za razvoj prava kroz sudsku praksu.
2.1. Tužitelj u prijedlogu za dopuštenje revizije postavlja slijedeća pitanja:
„Ima li sud pravo odlučivati o podrednom tužbenom zahtjevu u slučaju da je usvojio glavni tužbeni zahtjev?
2. Ima li drugostupanjski sud pravo odlučivati o podrednom tužbenom zahtjevu koji je prvostupanjski sud odbio, a stranke na takvu odluku nisu uložile žalbu ili sud time probija granice ispitivanja prvostupanjske odluke?
3. Može li drugostupanjski sud primijeniti utvrđenja i odluke iz spora za zaštitu kolektivnih interesa potrošača iz ugovora o kreditu s valutnom klauzulom u švicarskim francima ukoliko se radi o postupku za utvrđenje ništetnosti ugovora o kreditu sa deviznom klauzulom u euru?
4. Može li sud, pri odlučivanju o valjanosti ugovora o potrošačkom kreditu, primijeniti Zakon o zaštiti potrošača ako u vrijeme sklapanja ugovora o kreditu Zakon o zaštiti potrošača nije bio u primjeni?
5. Ima li sud pravo samoinicijativnim uklanjanjem ništetnog dijela kamate promijeniti ugovor i kamatu iz promjenjive u fiksnu kakva je bila na dan sklapanja ugovora i na taj način mijenjati ugovorni odnos?
6. Ima li sud pravo samoinicijativno mijenjati redovnu kamatnu stopu u fiksnu kamatnu stopu u visini kakva je bila u vrijeme zaključenja ugovora iako su nepoznati parametri od kojih se sastoji ta kamatna stopa odnosno koji dio kamatne stope predstavlja maržu (zaradu) banke, a koji dio je EURIBOR-referentna kamatna stopa koja se utvrđuje na europskom međubankarskom tržištu za valutu euro?
7. Je li sud ovlašten odrediti činidbu koja nije određena ni odrediva, a da pritom stranke nisu odredile da treća strana odredi činidbu?
8. Je li jedan od uzroka ništetnosti ugovora o kreditu i činjenica da kredit nije isplaćen u cijelosti što je protivno ZOO/91 članak 1065.?
9. Je li povreda prava na pošteno suđenje prema čl. 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (dalje: Konvencija) zbog propusta županijskog suda da obrazloži zašto nije prihvatio relevantnu valjanu nacionalnu sudsku praksu sukladno pravnoj stečevini EU, kao i odgovarajuće nacionalne zakone i propise sukladne pravnoj stečevini EU, a na koju se tužitelj uredno pozvao?
10. Je li povreda prava na pošteno suđenje prema čl.6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (dalje: Konvencija) zbog propusta županijskog suda da obrazloži zašto nije prihvatio pravnu stečevinu EU, relevantnu europsku sudsku prasku, kao i odgovarajuće direktive i uredbe, a na koju se tužitelj uredno pozvao?“
3. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
4. Vrhovni sud Republike Hrvatske je ocijenio da je prvo postavljeno pravno pitanje važno u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP-a za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, jer je riječ o pitanju od kojeg zavisi odluka u ovoj pravnoj stvari, a odluka drugostupanjskog suda je u suprotnosti s odlukom Vrhovnog suda Republike Hrvatske Rev-1388/2021.
5. Stoga je postupajući u smislu odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP-a vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske ocijenilo da je protiv drugostupanjske presude dopuštena revizija zbog pravnog pitanja navedenog u izreci.
6. U odnosu na preostala pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije uzima se da je prijedlog povučen u smislu odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP-a.
Zagreb, 26. veljače 2025.
Predsjednica vijeća:
Renata Šantek
