REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-174/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca mr.sc. Dražena Jakovine predsjednika vijeća, Renate Šantek sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća, Željka Pajalića člana vijeća, mr.sc. Igora Periše člana vijeća i Jadranke Anić- Matić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja JN iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Frano Barović odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika Autronic Computers d.o.o. Zagreb, Gruška 22, OIB 79832186828, kojeg zastupa stečajna upraviteljica Branka Malbašić, radi isplate i naknade štete, odlučujući povodom prijedloga tužitelja za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu broj Gž R-494/2024-2 od 17. rujna 2024., kojim su potvrđena rješenje Općinskog radnog suda u Zagrebu broj Pr-8158/2020-80 od 11. veljače 2021. i broj Pr-8158/2020-98 od 8. travnja 2024., u sjednici održanoj 26. veljače 2025.,

r i j e š i o j e:

Prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije odbacuje se kao nedopušten.

Obrazloženje

1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu broj Gž R-494/2024-2 od 17. rujna 2024. kojim je žalba tužitelja odbijena kao neosnovana, te je:

- potvrđeno rješenje Općinskog radnog suda u Zagrebu broj Pr-8158/2020-80 od 11. veljače 2021. kojim je odlučeno da se tužba u ovom predmetu smatra povučenom,

- potvrđeno rješenje Općinskog radnog suda u Zagrebu broj Pr-8158/2020-98 od 8. travnja 2024. kojim je odbijen prijedlog tužitelja od 17. veljače 2021. za povrat u prijašnje stanje zbog propuštanja ročišta zakazanog za 11. veljače 2021.

1.1. Prijedlog za dopuštenje revizije je podnesen zbog pravnog pitanja koje tužitelj smatra važnim za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, kao i zbog povrede temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

1.2. Pravno pitanje koje je tužitelj naznačio u prijedlogu za dopuštenje revizije glasi:

"Je li predlagateljevo propuštanje ročišta određenog povodom prijedloga za povrat u prijašnje stanje temelj sudu da ne prihvati navode predlagatelja o opravdanosti propuštanja iz samog prijedloga o povratu u prijašnje stanje te da prijedlog odbije?"

2. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.

3. Prijedlog za dopuštenje revizije je nedopušten.

4. Polazeći od odredbe čl. 387. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) i čl. 389.a st. 1. ZPP u vezi s čl. 400. ZPP, vijeće je ocijenilo da je prijedlog za dopuštenje revizije nedopušten u dijelu u kojem je podnesen protiv drugostupanjskog rješenja kojim je potvrđeno prvostupanjsko rješenje kojim je odbijen prijedlog tužitelja za povrat u prijašnje stanje radi propuštanja ročišta.

4.1. Naime, odredbom čl. 400. st. 1. ZPP je propisano da stranke mogu podnijeti reviziju i protiv rješenja drugostupanjskog suda kojim je postupak u predmetu pravomoćno završen, u kojem se slučaju, na temelju st. 2. istog članka, u postupku u povodu takvog prijedloga na odgovarajući način primjenjuju odredbe o prijedlogu za dopuštenje revizije i reviziji protiv presude.

4.2. Rješenje kojim se odbija prijedlog za povrat u prijašnje stanje, nije rješenje iz čl. 400. st. 1. ZPP jer se njime postupak pravomoćno ne završava. Stoga protiv takvog rješenja nije dopušteno podnijeti prijedlog za dopuštenje revizije. Tako je ovaj sud odlučio u nizu odluka, primjerice odlukama broj Revd-2995/2021-2 od 13. srpnja 2021., broj Revd-4750/2021-2 od 24.studenoga 2021., broj Revd-4283/2021-2 od 19. siječnja 2022., broj Revd-4175/2022-2 od 26. listopada 2022. i broj Revd-4486/2022- 2 od 23. travnja 2024.

5. Slijedom navedenog, na temelju čl. 389.a st. 1. ZPP u vezi s čl. 400. st. 1. ZPP prijedlog za dopuštenje revizije je odbačen kao nedopušten u dijelu u kojem je podnesen protiv odluke suda drugog stupnja kojom je potvrđena odluka suda prvog stupnja o prijedlogu za povrat u prijašnje stanje.

6. Tužitelj u prijedlogu za dopuštenje revizije navodi da su sudovi donošenjem rješenja kojim se utvrđuje da je tužba povučena počinili određene osobito teške povrede odredaba parničnog postupka jer su zbog pretjeranog formalizma uskratili tužitelju pravo na pravično suđenje zajamčeno čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj: 56/90, 135/97, 113/00, 28/01, 76/10 i 5/14 – dalje: Ustav RH) i čl. 6. st. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine – Međunarodni ugovori" broj: 18/1997, 6/1999, 14/2002, 13/2003, 9/2005, 1/2006, 2/2010 i 13/2017 – dalje: EKLJP) i u njemu sadržano pravo na pristup sudu.

6.1. Ovaj sud ocjenjuje da su odluke nižestupanjskih sudova utemeljene na odredbi čl. 295. st. 2. ZPP kojom se ograničava pravo na pristup sudu. Ta odredba, koja je odraz načela ekonomičnosti i načela pravne sigurnosti, ima za cilj uspostaviti procesnu disciplinu kako bi se postupak proveo bez odugovlačenja i u razumnom roku te zaštititi procesna prava tuženika. Ništa ne ukazuje da su u danim okolnostima nižestupanjski sudovi primijenili navedenu odredbu pretjerano formalistički ili na način koji bi bio nerazmjeran navedenom legitimnom cilju odnosno koji bi ugrozio samu bit tužiteljeva prava na pristup sudu. To stoga jer je tužitelj bio uredno pozvan na glavnu raspravu zakazanu za 11. veljače 2021. u 11.40 sati, na koju nije mogao pristupiti jer je propustio imati kod sebe osobnu iskaznicu pa nije mogao ući u zgradu suda. Sud je unatoč propustu tužitelja, udovoljio njegovoj zamolbi i odgodio ročište za 12.30 sati istog dana kako bi tužitelj mogao otići po svoju osobnu iskaznicu i pristupiti na glavnu raspravu. Time je sud ponovno dao mogućnost tužitelju da pristupi sudu i aktivno sudjeluje u postupku, međutim tužitelj niti na odgođeno ročište za glavnu raspravu u 12,30 sati nije pristupio, niti ispričao svoj izostanak.

7. Stoga, po ocjeni vijeća ništa ne ukazuje da su u danim okolnostima nižestupanjski sudovi primijenili navedenu odredbu pretjerano formalistički ili na način koji bi bio nerazmjeran navedenom legitimnom cilju odnosno koji bi ugrozio samu bit tužiteljeva prava na pristup sudu.

8. Tužitelj se u prijedlogu za dopuštenje revizije poziva na odluku Ustavnog suda broj U-III-20184/2009 od 13. studenoga 2014. u kojoj Ustavni sud RH upozorava na pretjerani formalizam navodeći "kako su to pravna stajališta koja su proizvod „mehaničke“ primjene pozitivnog prava, bez uzimanja u obzir konteksta i bez sagledavanja pravnog problema kao jedinstvene cjeline. S aspekta zaštite ustavnih prava podnositelja, ali i s aspekta temeljnih vrijednosti ustavnog poretka Republike Hrvatske, takva je primjena pozitivnog prava na konkretne slučajeve neprihvatljiva."

9. Izneseno pravno shvaćanje prihvaća i ovaj sud. Međutim, nije pretjerani formalizam kad sud koristi jasna procesna pravila koja osiguravaju procesnu disciplinu, provođenje postupka bez odugovlačenja i u razumnom roku, te onemogućavaju zlouporabu prava u postupku.

10. Prema ocjeni vijeća tužitelj navodima iznesenim u prijedlogu za dopuštenje revizije nije učinio vjerojatnim da bi mu tijekom prvostupanjskog i drugostupanjskog postupka zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava bilo povrijeđeno neko temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda u smislu čl. 385.a st. 2. ZPP, pa je na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP prijedlog za dopuštenje revizije u tom dijelu odbačen kao nedopušten.

Zagreb, 26. veljače 2025.

Predsjednik vijeća:

mr. sc. Dražen Jakovina