REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-3896/2023-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, Željka Pajalića člana vijeća i suca izvjestitelja, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i Jadranke Anić- Matić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Stečajna masa iza GRAFEX d.o.o. u stečaju Split, Nazorov Prilaz 1/A, OIB 86673800124, kojeg zastupa punomoćnik Kristian Barišić, odvjetnik u Splitu, Velebitska 27, protiv tuženika IMEX BANKA d.d., Split, Tolstojeva 6, OIB 99326633206, kojeg zastupa punomoćnik Đorđe Malešević, odvjetnik u Šibeniku, Stjepana Radića 20, radi isplate, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude i rješenja Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-2905/2022-7 od 24. svibnja 2023., kojima je djelomično potvrđena, a djelomično preinačena presuda i rješenje Trgovačkog suda u Splitu poslovni broj P-687/2021-14 od 26. svibnja 2022., u sjednici održanoj 26. veljače 2025.,

r i j e š i o  j e:

I. Odbija se prijedlog za dopuštenje revizije tužitelja u dijelu koji se odnosi na postavljena pravna pitanja.

II. Odbacuje se prijedlog za dopuštenje revizije tužitelja u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnog ljudskog prava zajamčenog Ustavom Republike Hrvatske i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Obrazloženje

1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude i rješenja Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-2905/2022-7 od 24. svibnja 2023., predlažući da mu se dopusti revizija radi postavljenih pravnih pitanja, a koja smatra važnim za rješenje spora, ali i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.

2. Tužitelj podnosi prijedlog za dopuštenje revizije i na temelju odredbe čl. 385.a st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-proč.tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), navodeći da mu je u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog osobito teške povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno temeljeno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske (''Narodne novine'' broj 56/90., 135/97., 113/00., 124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. i 5/14; dalje u tekstu Ustav RH) i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine-Međunarodni ugovori" broj 18/97., 6/99. - pročišćeni tekst, 8/99.-ispravak, 14/02., 13/03., 9/05., 1/06., 2/10. i 13/17. – dalje: Konvencija).

3. Tuženik je u odgovoru na prijedlog predložio isti odbaciti kao nedopušten.

4. Postupajući u skladu s odredbama čl. 385.a i čl. 387. ZPP, revizijski sud je ocijenio da pravna pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna za odluku u sporu za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, ili za razvoj prava kroz sudsku praksu. To stoga, jer u postavljenim pitanjima predlagatelj polazi utvrđenja suprotnih onima utvrđenim u predmetnom postupku, dok je dijelom riječ i o pitanjima u odnosu na koja nisu izneseni odgovarajući razlozi važnosti, u smislu odredbe čl. 385.a. ZPP, jer je u odlukama na koju se predlagatelj poziva kao razlog važnosti postavljenim pitanjima, riječ o različitim činjeničnim i pravnim utvrđenjima od onih utvrđenih u konkretnom predmetu.

5. Nadalje, ovaj revizijski sud je ocijenio da tužitelj nije učinio vjerojatnim, da mu je u postupku pred drugostupanjskim sudom, zbog osobito teške povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP povrijeđeno temeljno ljudsko pravo i to pravo na pravično suđenje iz čl. 26. i čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske i prava zajamčena Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

5.1. Naime, sadržaj prijedloga tužitelja za dopuštenje revizije se dijelom svodi na pritužbe o načinu na koji su niži sudovi ocijenili dokaze odnosno o tome kako su utvrdili činjenično stanje, dakle na razloge koje se ne mogu isticati u reviziji niti mogu predstavljati povredu prava na pravično suđenje osim u izuzetno rijetkim slučajevima.

5.2. Glede navoda tužitelja, da je do povrede prava na pravično suđenje došlo uslijed pogrešne primjene materijalnog prava, treba istaći, da čl. 6. st. 1. EKLJP i čl. 29. st. 1. Ustava RH sadrže samo određena procesna jamstva. Stoga do povrede tog prava u pravilu niti ne može doći zbog pogrešne primjene materijalnog prava, osim u slučaju, da je pobijana presuda arbitrarna ili očito nerazumna, što ovdje nije slučaj.

6. Slijedom izloženog, tužitelj nije učinio vjerojatnim da mu je u postupku pred nižim sudovima bilo povrijeđeno pravo na pravično suđenje te je prijedlog za dopuštenje revizije i u dijelu u kojem je on koncipiran u smislu čl. 385.a st. 2. ZPP, na temelju odredbe čl. 389.a st. 3. ZPP valjalo odbaciti kao nedopušten te odlučiti kao u izreci pod. toč I.

7. Slijedom svega navedenog, valjalo je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. i čl. 389.a st. 4. ZPP odlučiti kao pod točkom I. i II. izreke ovog rješenja.

Zagreb, 26. veljače 2025.

Predsjednica vijeća

Renata Šantek