REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] R 5

Poslovni broj: Us I-387/2024-12

U I M E R E P U B L I K E H R V AT S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Upravni sud u Rijeci, po sucu Antunu Žagaru, uz sudjelovanje zapisničarke Nikoline Jakoplić, u upravnom sporu tužiteljice RT iz [adresa], Kalsdorf bei Graz, Weberweg 3, OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa opunomoćenik Mladen Meničanin, odvjetnik u Puli, Flanatička 11/II, protiv tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, Ispostave u Pazinu, Pazin, Prolaz Frana Matejčića 8, OIB: 33706439962, radi uklanjanja građevine, 26. veljače 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, Ispostave u Pazinu KLASA: UP/I-362-02/2-02/1122, URBROJ: 443-02-04-17-24-03 od 5. veljače 2024.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova spora.

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog tužiteljice za određivanje odgodnog učinka tužbe.

Obrazloženje

1. Rješenjem Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, Ispostave u Pazinu KLASA: UP/I-362-02/2-02/1122, URBROJ: 443-02-04-17-24-03 od 5. veljače 2024. naređeno je RT, ovdje tužiteljici, da u roku od 15 dana od dana zaprimanja rješenja ukloni građevine i to građevinu maksimalnih tlocrtnih dimenzija 8,20 m x 6,30 m, visine 3,15 m, katnosti P, s ravnim krovištem, anagrafske oznake Palera 14B i nadozidom na ravnoj ploči visine 0,50 m, ogradni zid na istočnoj međi zemljišta u dužini od cca 22,00 m i visine od 1,60 m i sabirnu jamu za kanalizaciju maksimalnih dimenzija 2,50 m x 2,00 m, nepoznate dubine, sve izgrađeno na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], bez građevinske dozvole, izvan građevinskog područja naselja Ližnjan, Općina Ližnjan.

2. Tužiteljica je protiv tuženika pravodobno ovom Sudu podnijela tužbu kojom osporava zakonitost navedenog rješenja tuženika. U tužbi u bitnome navodi da je inspekcijski nadzor proveden bez njene prisutnosti, te da nije imala mogućnost dati izjavu niti se izjasniti o svim činjenicama i okolnostima važnim za rješavanje ovog predmeta, zbog čega da je počinjena povreda odredbe članka 30. Zakona o općem upravnom postupku. Ističe da je povrijeđeno i načelo ravnopravnosti stranaka. Nadalje navodi da tuženik nije primijenio odredbu članka 128. Zakona o gradnji, kojom je regulirano građenje bez građevinske dozvole te s tim u svezi ističe da u provedenom postupku nije uopće utvrđeno predstavlja li predmetna građevina jednostavnu ili drugu građevinu. Ističe da je osporeno rješenje manjkavo jer da ne sadrži sve dijelove propisane odredbom članka 98. Zakona o općem upravnom postupku navodeći da uvodni dio rješenja ne sadrži naziv i osobni identifikacijski broj javnopravnog tijela, te da je u uvodnom dijelu navedeno da se radi o bespravnoj gradnji na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dok je u izreci i obrazloženju osporenog rješenja navedena k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Nadalje, smatra da je počinjena i povreda odredbe članka 7. Zakona o općem upravnom postupku. Predlaže da Sud provede dokazni postupak uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta upravnog postupka pa da po provedenom postupku poništi tuženikovo rješenje.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu ostaje kod navoda iz osporenog rješenja i predlaže da Sud tužbeni zahtjev odbije.

4. Sud je održao ročište za raspravu 21. veljače 2025., na koje je pristupila tužiteljica zastupana po opunomoćeniku, dok tuženik nije pristupio, a kako je uredno pozvan, Sud je našavši razloga za odgodu, ročište održao u njegovu odsustvu.

4.1. Na ročištu za raspravu tužiteljica je izjavila da ostaje kod svih navoda iznesenih u tijeku ovoga spora.

5. Među strankama je u ovome sporu sporno je li tužiteljici pravilno naloženo uklanjanje građevina iz predmeta ovoga spora.

6. Sud je izveo dokaze uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta upravnog spora i u spisu predmeta upravnog postupka koji je ovom sporu prethodio.

7. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

8. Prema odredbi članka 113. stavku 1. točki 1. Zakona o državnom inspektoratu („Narodne novine“ broj 115/18, 117/21 i 67/23, dalje: Zakon o državnom inspektoratu) u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor vlasniku ili investitoru naređuje uklanjanje građevine ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole.

8.1. Sukladno odredbi članka 106. stavku 1. Zakona o gradnji ("Narodne novine" broj 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19, dalje: Zakon o gradnji) građenju građevine može se pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom, ako ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije drukčije propisano. Investitor može na vlastitu odgovornost i rizik pristupiti građenju na temelju izvršne građevinske dozvole (stavak 2.).

8.2. Prema odredbi članka 3. stavku 1. točki 11. Zakona o gradnji građevina je građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem

9. Prema shvaćanju ovoga Suda, građenju građevina iz predmeta ovoga spora, opisanih u izreci osporenog rješenja i prikazanih na fotografijama koje se nalaze u spisu predmeta upravnog postupka, može se pristupiti na temelju pravomoćne ili izvršne građevinske dozvole budući da su predmetne građevine građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija u smislu citirane odredbe članka 3. stavka 1. točke 11. Zakona o gradnji. Stoga se tužiteljica neosnovano poziva na primjenu odredbe članka 128. Zakona o gradnji pa su u tom dijelu ocijenjeni neosnovanima tužbeni navodi.

9.1. Budući da se građenju građevina iz predmeta ovoga spora pristupilo bez izvršne ili pravomoćne građevinske dozvole u smislu citirane odredbe članka 106. Zakona o gradnji, to su se ispunile pretpostavke da se tužiteljici naloži uklanjanje opisanih građevina u skladu s citiranom odredbom članka 113. stavkom 1. točkom 1. Zakona o državnom inspektoratu.

10. Nadalje, odredbom članka 106. stavkom 4. Zakona o državnom inspektoratu propisano je da ako građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati, može donijeti rješenje i bez saslušanja stranke. Stoga je prema shvaćanju ovoga Suda tuženik mogao donijeti osporeno rješenje i bez saslušanja tužiteljice.

10.1. Međutim, neovisno o navedenome, Sud je uvidom u spis predmeta utvrdio da je tuženik dopisom KLASA: UP/I-362-02/23-02/1122, URBROJ: 443-02-04-17-23-2 od 27. listopada 2023. dostavio tužiteljici zapisnik o obavljenom inspekcijskom pregledu od 25. listopada 2023. te je ujedno pozvao tužiteljicu da dostavi svoje izjašnjenje o svim činjenicama, okolnostima i pravnim pitanjima važnim za rješenje konkretnog predmeta. posebice o tome tko je investitor građenja predmetne građevine te kada je započeta gradnja. Nadalje je Sud utvrdio da se tužiteljica o navedenom nije očitovala. Iz navedenog slijedi da je tuženik postupio u skladu s odredbom članka 30. stavkom 1. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine" broj: 47/09 i 110/21, dalje: Zakon o općem upravnom postupku), slijedom čega nije povrijeđeno pravo tužiteljice na izjašnjavanje niti je povrijeđeno načelo ravnopravnosti stranaka. Stoga su i u tom dijelu ocijenjeni neosnovanima tužbeni navodi.

11. Nadalje, odredbom članka 98. stavkom 2. Zakona o općem upravnom postupku propisano je da uvod sadržava naziv i osobni identifikacijski broj (OIB) javnopravnog tijela koje je rješenje donijelo, propis o nadležnosti, osobno ime, odnosno naziv stranke i osoba ovlaštenih za zastupanje, osobni identifikacijski broj (OIB) stranke ako joj je dodijeljen i osobe ovlaštene za zastupanje, kratku oznaku predmeta postupka te naznaku je li postupak pokrenut po službenoj dužnosti ili na zahtjev stranke. Uvod sadržava i naznaku da su rješenje donijela dva javnopravna tijela ili više njih ili da je rješenje doneseno u ponovljenom postupku ili po presudi suda nadležnog za upravne sporove ili uz suglasnost, potvrdu ili po pribavljenom mišljenju drugog tijela. Kad je upravnu stvar riješilo kolegijalno tijelo, navodi se dan sjednice na kojoj je stvar riješena.

11.1. Sukladno stavku 5. istoga članka obrazloženje sadržava kratko izlaganje zahtjeva stranke, utvrđeno činjenično stanje, razloge koji su bili odlučujući pri ocjeni pojedinih dokaza, razloge zbog kojih nije usvojen koji od zahtjeva stranaka, razloge donošenja zaključaka tijekom postupka te propise na temelju kojih je riješena upravna stvar. Kad žalba ne odgađa izvršenje rješenja, obrazloženje sadržava i pozivanje na zakon koji to propisuje.

12. Pravilno tužiteljica ističe da uvod osporenog rješenja ne sadrži osobni identifikacijski broj tuženika, međutim, prema shvaćanju Suda, zbog navedenog nedostatka osporeno rješenje nije nezakonito niti to može biti razlog za poništenje rješenja.

12.1. Isto tako, uvod osporenog rješenja sadrži naziv javnopravnog tijela, odnosno tuženika koji je donio osporeno rješenje pa su stoga u tom dijelu ocijenjeni neosnovanima tužbeni navodi.

12.2. Nadalje, obrazloženje osporenog rješenja sadrži jasne, dostatne i argumentirane razloge o odlučnim činjenicama bitnim za rješenje ove upravne stvari, slijedom čega je sastavljeno u skladu s odredbom članka 98. stavkom 5. Zakona o općem upravnom postupku.

13. U odnosu na navod tužiteljice da je u uvodu rješenja navedena k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dok da je u izreci i obrazloženju osporenog rješenja navedena k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] valja reći da je prema shvaćanju Suda riječ o očitoj omašci u pisanju, koju tuženik može ispraviti u svako doba u skladu s odredbom članka 104. Zakona o općem upravnom postupku.

14. Vezano uz povredu načela pomoći stranci propisanog u odredbi članka 7. Zakona o općem upravnom postupku valja navesti da u postupku koji je prethodio donošenju osporenog rješenja nije počinjena istaknuta povreda. Stoga su i u tom dijelu ocijenjeni neosnovanima tužbeni navodi.

15. Slijedom svega navedenog, osporena odluka tuženika ocjenjuje se zakonitom, stoga je na temelju odredbe članka 116. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 36/24, dalje: Zakon o upravnim sporovima) tužbeni zahtjev valjalo odbiti kao neosnovan.

16. Tužiteljica je postavila zahtjev za naknadu troškova ovog spora u iznosu od 2.000,00 eura, međutim, kako je odredbom članka 147. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima propisano da stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, zahtjev joj je odbijen kao neosnovan.

17. Tužiteljica je u okviru spora zatražila i određivanje odgodnog učinka tužbe navodeći da odgoda nije protivna javnom interesu, da bi joj se izvršenjem osporenog rješenja nanijela teško popravljiva šteta i da zakonom nije propisano da žalba odgađa izvršenje rješenja.

18. Odredbom članka 42. stavkom 2. Zakona o upravnim sporovima propisano je da Sud može odlučiti da tužba ima odgodni učinak ako bi se izvršenjem pojedinačne odluke ili upravnog ugovora tužitelju nanijela šteta koja bi se teško mogla popraviti, ako zakonom nije propisano da žalba ne odgađa izvršenje pojedinačne odluke, a odgoda nije protivna javnom interesu.

19. Iz citirane zakonske odredbe slijedi da uvjeti za određivanje odgodnog učinka tužbe moraju biti kumulativno ispunjeni. U konkretnom slučaju, tužiteljica u prilog svojih navoda o nastanku štete koja bi se mogla teško popraviti nije dostavila dokaze iz kojih bi proizlazila osnovanost takvih navoda.

19.1. Nadalje, u postupcima uklanjanja bespravno izgrađenih građevina zaštita javnog interesa preteže nad zaštitom privatnog interesa pojedinca, odnosno izvršenika rješenja, pri čemu tužiteljica nije obrazložila niti dokazala iz kojih bi razloga zaštita njezinog privatnog interesa pretezala nad zaštitom javnog interesa. Stoga je odbijen prijedlog tužiteljice za određivanje odgodnog učinka tužbe.

U Rijeci 26. veljače 2025.

S u d a c

Antun Žagar

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (članak 126. stavak 6. Zakona o upravnim sporovima).

Dostaviti:

- opunomoćeniku tužiteljice Mladenu Meničaninu, Flanitička 11/II, Pula,

- tuženiku Državnom inspektoratu, Područnom uredu Rijeka, Službi građevinske inspekcije, Ispostavi u Pazinu, Prolaz Frana Matejčića 8, Pazin