Republika Hrvatska

Županijski sud u Karlovcu

Karlovac

Gž-312/2024-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Karlovcu, u vijeću sastavljenom od sudaca Vesne Stokrp, predsjednice vijeća, Alenke Laptalo, člana vijeća i suca izvjestitelja, te Ivane Mašić, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ET, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Antonio Bolanča, odvjetnik iz Splita, Hrvatske mornarice 1 A, protiv tuženika Croatia osiguranje d.d., OIB: 26187994862, Zagreb, Vatroslava Jagića 33, radi naknade štete, povodom žalbe tuženika podnesene protiv presude Općinskog suda u Splitu broj Pn-9/2022 od 17. siječnja 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 26. veljače 2025.

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu broj Pn-9/2022 od 17. siječnja 2024.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom pod točkom I. izreke, naloženo je tuženiku da tužitelju na ime naknade imovinske štete u roku od 15 dana isplatiti iznos od 3.082,02 eura, sa zateznom kamatom koja teče od dana podnošenja odštetnog zahtjeva od 10. rujna 2021., do isplate.

Pod točkom II. izreke, naloženo je tuženiku da tužitelju naknadi parnični trošak u iznosu od 1.725,65 eura sa zateznom kamatom koja teče od 17. siječnja 2024. pa do isplate, dok je tužitelj odbijen sa preostalim zahtjevom za naknadu troška u iznosu od 83,25 eura.

2. Pravovremeno podnesenom žalbom presudu pobija tuženik zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog odluke o trošku. Ukazuje da u postupku povodom odštetnog zahtjeva temeljem priložene dokumentacije nije bilo sporno da je tužitelj vlasnik vozila reg. oznake [registarska oznaka], a njegova supruga ETD vlasnica vozila reg. oznake [registarska oznaka], pa kako su supružnici suvlasnici oba vozila koja su sudjelovala u nezgodi, primjenjuje se odredba članka 23. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu. Smatra da je prvostupanjski sud pogrešno zaključio da tuženik nije dokazao da bi vozila predstavljala bračnu stečevinu. Ističe da je u svojoj obavijesti povodom odštetnog zahtjeva naveo da iz prometne dozvole proizlazi da je u vlasništvu supruge tužitelja vozilo kojim je šteta počinjena, da su oba vozila osigurana kod tuženika, a ove navode tuženika tužitelj nije osporavao. Stoga smatra da nije bio dužan dokazati nespornu činjenicu da su oba vozila bračna stečevina, već je tužitelj bio dužan dokazati da se ne radi o suvlasništvu. Nadalje, navodi da su pravilno utvrđene činjenice o dinamici prometne nezgode, ali je pogrešno utvrđena visina materijalne štete, jer je u štetu uračunat PDV, iako nije priložen račun popravka. Tvrdi da je pogrešna odluka o tijeku zatezne kamata, jer zatezna kamata teče od dana donošenja presude. Predlaže da drugostupanjski sud prihvaćanjem žalbe pobijanu presudu preinači na način da odbije tužbeni zahtjev u cijelosti, ili da presudu ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba nije osnovana.

5. Prvostupanjska presuda nije zahvaćena bitnim povredama odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe članka 365. stavak 2. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP).

6. Predmet spora je zahtjev za naknadu imovinske štete nastale na vozilu tužitelja u prometnoj nezgodi od 3. kolovoza 2021. u kojoj je sudjelovalo vozilo kojim je upravljala supruga tužitelja.

7. Provedenim vještačenjem je utvrđeno da se prometna nezgoda dogodila na način da je osobno vozilo "VW Golf" reg. oznake [registarska oznaka], kojim je upravljala supruga tužitelja, uslijed nedovoljnog sigurnosnog razmaka, prednjim branikom naletjelo na stražnji branik osobnog vozila "Renault" reg. oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao tužitelj, i odbacilo ga na osobno vozilo koje se kretalo ispred vozila tužitelja.

8. U postupku pred prvostupanjski sudom, i u žalbi, nije sporno da su oba vozila osigurana kod tuženika, da je tužitelj u službenim evidencijama Ministarstva unutarnjih poslova evidentiran vlasnikom vozila reg. oznake [registarska oznaka], a njegova supruga ETD vlasnicom vozila reg. oznake [registarska oznaka], niti je sporna odgovornost supruge tužitelja za štetni događaj.

9. I u žalbenom stadiju postupka je sporno da li tužitelj ima pravo na naknadu štete. Naime, tuženik u žalbi ponavlja tvrdnje da je tužitelj s naslova bračne stečevine suvlasnik vozila kojim je šteta počinjena, pa nema pravo na naknadu štete temeljem članka 23. stavak 1. točka 2. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (NN broj 151/05, 36/09, 75/09, 76/13 i 152/14, dalje: ZOOP). Prema navedenoj odredbi, pravo na naknadu štete nema vlasnik, suvlasnik, zajednički vlasnik i korisnik vozila kojim je počinjena šteta.

9.1. Žalitelj se u žalbi poziva na dokumentaciju o vozilima dostavljenu uz odštetni zahtjev u prilog tvrdnje da je tužitelj suvlasnik vozila kojim je počinjena šteta. Kod nesporne činjenice da tužitelj u službenim evidencijama Ministarstva unutarnjih poslova nije evidentiran vlasnikom vozila kojim je šteta počinjena, teret dokaza da je tužitelj suvlasnik tog vozila bio je na tuženiku. Naime, prema odredbi članka 230. stavak 1. ZPP, djeluje predmnijeva istinitosti javne isprave, time da je prema stavku 3. istog članka, dopušteno dokazivati da su u javnoj ispravi neistinito utvrđenje činjenice ili da je isprava nepravilno sastavljena.

9.2. Pravilno je prvostupanjski sud zaključio da tuženik nije dokazao da je vozilo kojim je šteta počinjena suvlasništvo tužitelja s naslova bračne stečevine. Prema odredbi članka 36. stavak 1. Obiteljskog zakona (NN 103/15, 98/19 i 47/20, dalje: ObZ), bračna stečevina je imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine, time da se neoboriva presumpcija iz stavka 3. istog članka, o jednakim suvlasničkim udjelima bračnih drugova odnosi samo na udjele u stjecanju bračne stečevine. Činjenicu da neka imovina, evidentirana kod nadležnog državnog tijela kao imovina jednog bračnog druga, predstavlja bračnu stečevinu, jer je stečena radom bračnih drugova, sukladno odredbama članka 7. stavak 1. i članka 219. stavak 1. ZPP, treba dokazati onaj tko to tvrdi, u ovom slučaju tuženik.

10. Neosnovani su žalbeni navodi da je u visinu štete pogrešno uračunat porez na dodanu vrijednost. Porez na dodanu vrijednost kao sastavni dio troška popravka vozila, predstavlja novčanu imovinsku štetu koju tužitelj trpi. Iz stanja spisa proizlazi da je tužitelj dostavio račun popravka u koji je uključen porez na dodanu vrijednost.

11. Suprotno žalbenim navodima, pravilno je u skladu sa odredbom članka 12. stavak 4. ZOOP, dosuđena zatezna kamata od podnošenja odštetnog zahtjeva. Prema odredbi članka 12. stavak 4. ZOOP, u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete u rokovima iz stavka 1. ove odredbe, oštećenik ima pravo na isplatu zatezne kamate od podnošenja odštetnog zahtjeva. Kako je tuženiku 10. rujna 2021. dostavljen odštetni zahtjev po kojem je odbio isplatiti štetu, zatezne kamate teku od toga dana.

12. Iz ovih razloga je odbijena žalba i temeljem članka 368. ZPP, potvrđena prvostupanjska presuda.

U Karlovcu dana 26. veljače 2025.

Predsjednik vijeća:

Vesna Stokrp