REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Avenija Dubrovnik br. 8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sucu Valeriji Radić, uz sudjelovanje zapisničarke Danijele Brebrić u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika CM, zastupanog po odvjetniku Zvonimiru Matiću, zbog prekršaja iz čl. 112. st. 15. i čl. 45. st. 4. u svezi s čl. 293. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 114/22), povodom prigovora okrivljenika na obavezni prekršajni nalog PU Zagrebačke, I Postaje prometne policije Zagreb, klasa: 211-07/23-4/6998, nakon žurnog postupka,

p r e s u d i o  j e

I Temeljem čl. 182. st. 3. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22)

Okrivljenik: CM, sin C i ĆM, rođ. **.**.1987. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin RH, [osobni identifikacijski broj], SSS, zaposlen u ZET-u, s prihodima u iznosu od 1.200,00 eura, neoženjen, bez djece, prekršajno nekažnjavan, protiv njega se ne vodi drugi postupak za drugi prekršaj ili kazneno djelo,

OSLOBAĐA SE OD OPTUŽBE

1. da bi 30. studenoga 2022. u 17:55 sati upravljao biciklom marke TREK u Zagrebu, nogostupom s istočne strane kolnika Ulice Koledovčina u smjeru juga, a da se na mjestu gdje se na nogostupu sa zapadne strane navedenog kolnika nalazi obilježena biciklistička staza, nije kretao obilježenom biciklističkom stazom,

pa da bi time počinio prekršaj iz čl. 112. st. 15. Zakona o sigurnosti prometa na cestama,

2. da je iste zgode upravljao navedenim biciklom na način opisan pod točkom 1. izreke ove presude, nogostupom s istočne strane kolnika Ulice Koledovčina u smjeru juga, te da se dolaskom do raskrižja prilaznog kolnika kbr. 4. Ulice Koledovčina i prilaznog kolnika kbr. 1D Ulice Koledovčina, bez zaustavljanja uključivao u promet na prilazni kolnik kbr. 1D navedene ulice prelazeći isti u navedenom smjeru, a da prethodno nije propustio sva vozila koja se kreću kolnikom na koji se uključuje pa da je tom prilikom na središnji lijevi bočni dio bicikla, prednjim desnim dijelom i donjim postrojem naletio osobnim automobil reg. oznake [registarska oznaka], kojim je upravljao OM, sjevernom polovinom prilaznog kolnika kbr. 1D Ulice Koledovčina u smjeru zapada, te je skretao desno na kolnik Ulice Koledovčina na istočnu kolničku traku u smjeru sjevera, a od siline naleta okrivljenik je izgubio nadzor i ravnotežu na biciklu te je zajedno s istim pao na kolnik, i u nesreći je zadobio tjelesne ozljede,

pa da bi time počinio prekršaj iz čl. 45. st. 4. u svezi s čl. 293. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

II Temeljem čl. 140. st.2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz čl.138. st.2. toč. 2. do 5. i t. 7. Prekršajnog zakona, padaju na teret proračunskih sredstava.

Obrazloženje

1. PU Zagrebačka, I Postaja prometne policije klasa: 211-07/23-4/6998 izdala je 01.02.2023. obavezni prekršajni nalog protiv okrivljenika, zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci ove presude, a na koji nalog je okrivljenik pravodobno podnio prigovor, pa je isti stavljen izvan pravne snage i nastavljeno je s vođenjem prekršajnog postupka.

2. Okrivljenik ispitan pred ovim sudom 02.10.2023. izjavio je da je kritične zgode upravljao biciklom, a ne nogostupom s istočne strane kolnika Ulice Koledovčina u smjeru juga, nogostupom, a ne biciklističkom stazom kako ga se tereti, već je prije nego što je došao na nogostup kretao se nogostupom zapadnim dijelom Ulice Koledovčina u smjeru juga, po obilježenoj biciklističkoj stazi, te je skrenuo u lijevo, sišao s bicikla i gurajući bicikl prešao preko obilježenog pješačkog prijelaza Ulice Koledovčina, došao biciklom do nogostupa s istočne stane kolnika Ulice Koledovčina, skrenuo u desno te gurao bicikl po nogostupu i došavši do križanja s Ulicom Koledovčina i prilaznog kolnika kbr. 1D sjeo je na bicikl, pogledao svoju lijevu stranu te je vidio osobno vozilo koje je bilo udaljeno od njegovog vozila po prilici toliko da se mogao uključiti u promet, te se i uključio u promet sišavši s nogostupa, a tada je vidio da je navedeno vozilo pojačalo brzinu kretanja, nije ga propustio već je naletio prednjom desnom stranom vozila na njegovu lijevu bočnu stranu bicikla, odnosno sredinu bicikla, te ga udario u lijevu nogu, od čega je odbačen s bicikla, te je zajedno s biciklom pao na pod, a bicikl je završio ispod prednjeg dijela osobnog vozila. Smatra da nije kriv za navedenu prometnu nesreću, jer se već uključio u promet kada je naišlo osobno vozilo, a isti je za svoj smjer kretanja imao postavljen znak STOP.

2.1. Na saslušanju dana 17. siječnja 2024. okrivljenik je naveo da u cijelosti ostaje kod svoje ranije dane obrane od 02.10.2023. Ponovno je istaknuo da se prije nego što je došao na istočnu stranu kolnika Ulice Koledovčina prethodno kretao nogostupom zapadnim dijelom Ulice Koledovčina u smjeru juga po obilježenoj biciklističkoj stazi te s biciklom skrenuo u lijevo na kolnik, sišao s bicikla i gurajući bicikl prešao preko obilježenog pješačkog prijelaza, te je tada došao s biciklom na istočnu stranu kolnika Ulice Koledovčina, popeo se na nogostup, skrenuo u desno nastavljajući gurati bicikl po nogostupu i kad je došao do križanja s Ulicom Koledovčina i prilaznog kolnika kbr. 1D sjeo je na bicikl, pogledao svoju lijevu stranu, te je vidio osobno vozilo koje je bilo udaljeno od njegovog vozila po prilici toliko da se mogao uključiti u promet, te se i uključio u promet sišavši s nogostupa, a tada je vidio da je navedeno vozilo pojačalo brzinu kretanja, nije ga propustio već je naletio prednjom desnom stranom vozila na njegovu lijevu bočnu stranu bicikla, odnosno sredinu bicikla, te ga udario u lijevu nogu, od čega je odbačen s bicikla, te je zajedno s biciklom pao na pod, a bicikl je završio ispod prednjeg dijela osobnog vozila. Smatra da nije kriv za navedenu prometnu nesreću, jer se već uključio u promet kada je naišlo osobno vozilo, a isti je za svoj smjer kretanja imao postavljen znak STOP.

3. U tijeku postupka analizirana je obrana okrivljenika, izvršen je uvid u zapisnik o očevidu, skicu mjesta događaja, fotografije, bolničku prijavu za okrivljenika, te je sud u svojstvu svjedoka saslušao oštećenika ŠM i proveo prometno vještačenje po vještakinji prometne struke dipl. ing. Ivani Višnić i dopunu vještačenja.

4. Saslušani svjedok OM izjavio je da je kritične zgode upravljao automobilom reg. oznake [registarska oznaka] prilaznim kolnikom kbr. 1D Ulice Koledovčina, odnosno izlazio iz firme Elka d.o.o. Skretao je u desno na kolnik Ulice Koledovčina, te se prethodno zaustavio na znak Stop, pogledao svoju desnu stranu, a zatim na lijevu stranu pa kako je kolnik bio slobodan, nastavio je s kretanjem i u tom trenutku došlo je do kontakta njegovog vozila i bicikla i to prednjeg desnog dijela njegovog vozila i lijevog dijela bicikla. Od tog naleta vozač bicikla je s biciklom pao na pod. Od kuda je naišao biciklist nije vidio. Istaknuo je da su bili loši vremenski uvjeti, kolnik je bio mokar, padala je kiša.

5. Iz nalaza i mišljenja prometnog vještakinje Ivane Višnić, a iz podatka sadržanih u spisu proizlazi da se okrivljenik neposredno prije nesreće upravljajući biciklom kretao nogostupom s istočne strane kolnika Ulice Koledovčina u smjeru juga i dolaskom do prilaznog kolnika kbr. 1D uključivao se u promet zadržavajući smjer kretanja vožnje ravno, dok je oštećenik upravljajući osobnim vozilom marke Alfa Romeo obavljao radnju skretanja u desno na cestu s prednošću prolaska. Na osnovu utvrđenih oštećenja na vozilima (na biciklu je oštećen lijevi bočni dio i to pogonsko pedalo, okvir bicikla, vilica prednjeg kotača, prednji i stražnji kotač s naplatkom, desni bočni dio bicikla te desni bočni dio od pada bicikla na kolnik i to pogonsko pedalo, ručka upravljača, sjedalo dok je na vozilu oštećenika osobnom vozilu marke Alfa Romeo reg. oznake [registarska oznaka] oštećen prednji desni dio i to branik, maska, putno svjetlo, pokazivač smjera, te donji postoj vozila i to PVC zaštita motora) proizlazi da je prvi kontakt vozila i bicikla ostvaren između prednjeg desnog dijela osobnog vozila u predjelu branika i putnog svjetla te prednjeg kotača bicikla. U trenutku sudara, vozilo oštećenika bilo je blago iskošeno u desno dok je bicikl bio položen ravno u odnosu na uzdužnu os kolnika. Okrivljenik je dolazio nailazećem osobnom vozilu oštećenika s desne strane. U trenutku ostvarenog primarnog kontakta osobno vozilo bilo je u pokretu dok je bicikl bio opterećen tijelom okrivljenika okrenut prema vozilu lijevom stranom tijela. Prema sudarnom položaju, zaustavljanjem vozila nakon prometne nesreće te utvrđenim oštećenjima na vozilima proizlazi da se u trenutku sudara vozila oštećenik upravljajući vozilom kretao približnom brzinom vožnje od oko 10 km/h ili 2,77 m/s pri čemu zaustavni put na mokrom kolniku iznosi od oko 3,12 m u vremenu od oko 1,32 sek. Od trenutka kada je okrivljenik s prednjim kotačem bicikla ušao na prilazni kolnik 1D pa do mjesta sudara, okrivljenik je biciklom prevalio put u dužini od oko 3,0 m upravljajući biciklom približnom brzinom vožnje od oko 5-7 km ili 1,66 m/s u vremenu od oko 1,8 sek. Mjesto sudara vozila i bicikla dogodilo se na sjeveroistočnom dijelu kolnika Ulice Koledovčina. Prema utvrđenoj brzini kretanja osobnog vozila oštećenika u trenutku naleta na bicikl okrivljenika od oko 10 km/h proizlazi da je do naleta uslijedilo na oko 0,59 m prije zaustavljanja osobnog vozila oštećenika. Neposredno prije nesreće, oštećenik je upravljao osobnim vozilom prilaznim kolnikom od Ulice Koledovčina u smjeru zapada koja je označena prometnim znakom STOP – obavezno zaustavljanje, dok je okrivljenik upravljao biciklom po nogostupu istočnog kolnika Ulice Koledovčina u smjeru juga zadržavajući smjer vožnje ravno. Stvarnu opasnost za vozilo oštećenika predstavljao je okrivljenik upravljajući biciklom kada je okrivljenik ušao s prednjim kotačem bicikla na prilazni kolnik 1D. Kada je okrivljenik ušao s prednjim kotačem bicikla na prilazni kolnik 1D i bio udaljen od mjesta naleta od oko 3,0 metara, oštećenik upravljajući osobnim vozilom bio je udaljen od mjesta naleta od oko 4,98 metara. Iz zaključka prometnog vještačenja proizlazi da se okrivljenik zaustavio uz rubni kamen na nogostupu, sišao s bicikla i obratio punu pozornost nad odvijanjem prometa ispred sebe te okrenuo glavu u lijevo mogao je sa svoje lijeve strane uočiti vozilo oštećenika te odustankom od pokretanja bicikla tj. izlaskom bicikla guranjem na kolnik izbjeći ovu prometnu nesreću. Promet ne raskrižju reguliran je prometnim znakovima. Neposredno prije nesreće, oštećenik upravljajući osobnim vozilom kretao se cestom koja je označena prometnim znakom STOP-obavezno zaustavljanje. Da je oštećenik obratio punu pozornost nad odvijanjem prometa ispred sebe te pogledom u desno mogao je sa svoje desne strane uočiti biciklistu te snažnim kočenjem zaustaviti svoje vozilo jer zaustavni put snažnim kočenjem vozila iznosi 3,12 metara, a on je na raspolaganju imao 4,98 metra, te izbjeći ovu prometnu nesreću.

6. Okrivljenik je putem branitelja prigovorio nalazu i mišljenju prometne vještakinje te je vještakinja na ročištu od 30.01.2025. dopunila svoj nalaz i mišljenje navodeći da prometno tehničkim putem nije moguće utvrditi način kretanja okrivljenika upravljajući biciklom marke Trek neposredno prije uključivanja do prilaznog kolnika kod kbr. 1D. Nadalje vještakinja je navela da je u datom nalazu i mišljenju pod točkom 4.2. utvrdila brzinu kretanja osobnog vozila marke Alfa Romeo od oko 10 km/h, dok je pod točkom 4.3. utvrdila brzinu kretanja okrivljenika upravljajući biciklom približnom brzinom od oko 5-7 km/h. Da je okrivljenik kod ulaska na prilazni kolnik raskrižja kod kbr. 1D sišao s bicikla i obratio punu pozornost na odvijanje prometa ispred sebe te okrenuo glavu u lijevo, mogao je sa svoje lijeve strane uočiti osobno vozilo oštećenika i odustankom od pokretanja bicikla, odnosno, gurajući bicikl na kolniku, izbjeći ovu prometnu nesreću. Prometno tehničkim putem nije moguće utvrditi koliko vremenski dugo je biciklist upravljao biciklom, a prije izlaska na ušće navedenog raskrižja. Pod pretpostavkom i u slučaju da je okrivljenik neposredno prije ulaska biciklom na prilazni kolnik 1D bio zaustavljen, odnosno, stajao i pratio oštećenika s desne strane, proizlazi da je oštećenik imao mogućnost u uvjetima kiše i noći uočiti okrivljenika te izbjeći ovu prometnu nesreću. U situacijama uključivanja u raskrižje na kojem ne postoje obilježeni biciklistički, a ni pješački prijelaz, biciklista prilikom uključivanja na ušću raskrižja u svakom slučaju je trebao sići s bicikla, a ne upravljati biciklom. Branitelj je na dopunu izjavio da iz opisane dinamike prometne nesreće od strane vještakinje proizlazi da je vozač vozila, tj. oštećenik imao obvezu propustiti sva vozila, pješake i bicikliste koji se kreću po kolniku s prednošću prolaska. To znači da je oštećenik i okrivljenika trebao propustiti ako se okrivljenik kretao po kolniku s prednošću prolaska, tj. prelazio prilazni kolnik u pravcu ceste s prednošću prolaska, a osobito imajući u vidu da je oštećenik imao znak STOP te da je stoga trebao propustiti sve, pa tako i okrivljenika pa je odlučno samo pitanje da li je oštećenik imao vremena i prostora propustiti okrivljenika u predmetnom raskrižju. Na navedeno vještakinja je odgovorila da je u datom nalazu i mišljenju u zaključku navela da je okrivljenik prije ulaska, tj. uključivanja na prilazni kolnik mogao uočiti vozilo oštećenika, također da je oštećenik kretajući se brzinom od 10 km/h mogao uočiti okrivljenika te snažnim kočenjem zaustaviti svoje vozilo i izbjeći prometnu nesreću. Obaveza vozača, tj. oštećenika s obzirom na postavljenu prometnu regulaciju je bila usporiti i propustiti okrivljenika.

7. Na temelju tako provedenog postupka, iskaza okrivljenika i oštećenika, nalaza i mišljenja prometne vještakinje te cijeneći i analizirajući obranu okrivljenika-njegovo poricanje djela prekršaja, Sud nije s izvjesnošću mogao utvrdio da bi okrivljenik počinio djela prekršaja na način i pod uvjetima kako mu se to stavlja na teret u obaveznom prekršajnom nalogu, te da bi bio prekršajno odgovoran.

8. Naime, okrivljeniku je stavljeno na teret da je upravljao biciklom nogostupom s istočne strane kolnika Ulice Koledovčina u smjeru juga, a da se na mjestu gdje se na nogostupu sa zapadne strane navedenog kolnika nalazi obilježena biciklistička staza, nije kretao obilježenom biciklističkom stazom. Međutim, okrivljenik je osporavao navedeno djelo prekršaja navodeći da se prije nego što je došao na istočnu stranu kolnika Ulice Koledovčina prethodno kretao nogostupom zapadnim dijelom Ulice Koledovčina u smjeru juga po obilježenoj biciklističkoj stazi te s biciklom skrenuo u lijevo na kolnik, sišao s bicikla i gurajući bicikl prešao preko obilježenog pješačkog prijelaza, te je tada došao s biciklom na istočnu stranu kolnika Ulice Koledovčina, popeo se na nogostup, skrenuo u desno nastavljajući gurati bicikl po nogostupu. Sud nije mogao isključiti takvu obranu okrivljenika jer iz nalaza i mišljenja prometne vještakinje odnosno dopune istog, a kojoj je sud kao stručnoj osobi u cijelosti poklonio vjeru, proizlazi da prometno tehničkim putem nije moguće utvrditi način kretanja okrivljenika upravljajući biciklom neposredno prije uključivanja do prilaznog kolnika kod kbr. 1D. Nadalje okrivljeniku se stavlja na teret da je prouzrokovao predmetnu prometnu nesreću na način da je je upravljao biciklom nogostupom s istočne strane kolnika Ulice Koledovčina u smjeru juga, te da se dolaskom do raskrižja prilaznog kolnika kbr. 4. Ulice Koledovčina i prilaznog kolnika kbr. 1D Ulice Koledovčina, bez zaustavljanja uključivao u promet na prilazni kolnik kbr. 1D navedene ulice prelazeći isti u navedenom smjeru, a da prethodno nije propustio sva vozila koja se kreću kolnikom na koji se uključuje pa da je tom prilikom na središnji lijevi bočni dio bicikla, prednjim desnim dijelom i donjim postrojem naletio osobnim automobil reg. oznake [registarska oznaka], kojim je upravljao OM, sjevernom polovinom prilaznog kolnika kbr. 1D Ulice Koledovčina u smjeru zapada, te je skretao desno na kolnik Ulice Koledovčina na istočnu kolničku traku u smjeru sjevera, a od siline naleta okrivljenik je izgubio nadzor i ravnotežu na biciklu te je zajedno s istim pao na kolnik. Okrivljenik je također osporavao odgovornost za predmetnu prometnu nesreću navodeći kako smatra da nije kriv za istu jer se već uključio u promet kada je naišlo osobno vozilo, a isti je za svoj smjer kretanja imao postavljen znak STOP. Naime, okrivljenik je u obranu naveo da kada je došao do križanja s Ulicom Koledovčina i prilaznog kolnika kbr. 1D da je sjeo na bicikl, pogledao svoju lijevu stranu, te je vidio osobno vozilo koje je bilo udaljeno od njegovog vozila po prilici toliko da se mogao uključiti u promet, te se i uključio u promet sišavši s nogostupa, a tada je vidio da je navedeno vozilo pojačalo brzinu kretanja, nije ga propustio već je naletio prednjom desnom stranom vozila na njegovu lijevu bočnu stranu bicikla, odnosno sredinu bicikla, te ga udario u lijevu nogu, od čega je odbačen s bicikla, te je zajedno s biciklom pao na pod, a bicikl je završio ispod prednjeg dijela osobnog vozila. Iz nalaza i mišljenja vještačenja proizlazi da su i okrivljenik i oštećenik mogli izbjeći prometnu nesreći i to okrivljenik na način da se zaustavio uz rubni kamen na nogostupu, sišao s bicikla i obratio punu pozornost nad odvijanjem prometa ispred sebe te okrenuo glavu u lijevo mogao je sa svoje lijeve strane uočiti vozilo oštećenika te odustankom od pokretanja bicikla tj. izlaskom bicikla guranjem na kolnik izbjeći ovu prometnu nesreću, a oštećenik na način da je obratio punu pozornost nad odvijanjem prometa ispred sebe te pogledom u desno mogao je sa svoje desne strane uočiti biciklistu te snažnim kočenjem zaustaviti svoje vozilo jer zaustavni put snažnim kočenjem vozila iznosi 3,12 metara, a on je na raspolaganju imao 4,98 metra, te izbjeći ovu prometnu nesreću, a također se neposredno prije nesreće kretao cestom koja je označena prometnim znakom STOP-obavezno zaustavljanje. Nadalje, vještakinja je u svojoj dopuni nalaza i mišljenja navela da je bila obveza oštećenika s obzirom na postavljenu regulaciju prometa usporiti i propustiti okrivljenika. S obzirom na takav nalaz i mišljenje vještakinje, sud obranu okrivljenika u kojoj osporava odgovornost za prometnu nesreću nije mogao isključiti kao moguću.

9. S obzirom na navedeno, a kako drugih dokaza u ovom predmetu nije bilo, sud drži da nije dokazano da bi okrivljenik počinio djela prekršaja koja mu se stavljaju na teret pa ga je temeljem u izreci citiranih propisa oslobodio od optužbe za navedena djela prekršaja.

10. Kako je okrivljenik oslobođen od optužbe, to troškovi prekršajnog postupka kao i troškovi prometnog vještačenja, izrade skice mjesta nastanka prometne nesreće i izdavanja obaveznog prekršajnog naloga padaju na teret proračunskih sredstava ovog suda.

Ova presuda je pravomoćna.

Protiv presude žalba nije dopuštena.

U Zagrebu 26. veljače 2025.

Zapisničar

Sudac

Danijela Brebrić

Valerija Radić

Dostaviti:

1. Okrivljeniku CM, [adresa]

2. Odvjetniku Zvonimir Matić, Zagreb, Jurja Žerjavića 9

3. Tužitelju PU Zagrebačka, I Postaja prometne policije Zagreb

4. Pismohrana-ovdje