Republika Hrvatska

Općinski sud u Bjelovaru

Bjelovar, Josipa Jelačića 3

Posl. broj: R1 Ob-574/2024-10

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski sud u Bjelovaru, po sucu toga suda Ivanu Poljaku kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagateljice ĆĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćniku EĆ, odvjetniku iz [adresa], protiv I. protustranke UĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], sada smješten u udomiteljskoj obitelji DĆ iz [adresa] i II. protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, OIB: 84397956623, Zagreb, Antuna Mihanovića 3 Područni ured Bjelovar, Vatroslava Lisinskog 4b, Bjelovar, radi utvrđenja izvanbračne zajednice, dana 26. veljače 2025. godine,

r i j e š i o  j e

I. Utvrđuje se da je predlagateljica ĆĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u času smrti GĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] bila njegova izvanbračna supruga, a koja izvanbračna zajednica je trajala od 2015. godine sve do smrti izvanbračnog supruga GĆ koji je preminuo dana **.**.2024..

II. Utvrđuje se da je prijedlog u odnosu na II. protustranku Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje povučen.

O b r a z l o ž e n j e

1. Predlagateljica ĆĆ je kod ovog suda podnijela prijedlog radi utvrđenja izvanbračne zajednice u kojem navodi da je živjela u izvanbračnoj zajednici sa svojim izvanbračnim partnerom GĆ, a koja izvanbračna zajednica je trajala od 2015. godine pa sve do smrti izvanbračnog partnera predlagateljice GĆ koji je preminuo dana **.**.2024.. Iza pok. GĆ trenutno je u tijeku ostavinski postupak koji se vodi pred Javnim bilježnikom Marijom Kustić iz [adresa], kao povjereniku Općinskog suda u Bjelovaru u spisu koji se vodi pod brojem O-1529/2024. Prije stupanja u izvanbračnu zajednicu sa predlagateljicom GĆ bio je u braku sa AĆ rođena Ć. Supruga GĆ preminula je 1999. godine, a u njihovu braku nije bilo rođene djece. Iako u braku GĆ i njegove supruge nije bilo djece, GĆ ima jednog

Posl. broj: R1 Ob-574/2024-10

izvanbračnog sina, ovdje prvu protustranku. Naime, nakon smrti njegove supruge AĆ koja je umrla u ožujku 1999. – te godine, GĆ priznao je očinstvo nad LĆ, sinom ŽĆ sa kojom se intimno poznavao, iako s istom nikada nije živio u bilo kakvom obliku zajednice. UĆ odrasla je osoba rođena **.**.1986. i osoba je s intelektualnim oštećenjima, iako se s njim može normalno komunicirati, te je smješten u udomiteljsku obitelj DĆ iz [adresa]. Od trenutka osnivanja izvanbračne zajednice 2015. godine, pa sve do njenog prestanka u lipnju 2024. godine, predlagateljica i GĆ živjeli su u izvanbračnoj zajednici koja je imala sva obilježja normalnog odnosa između bračnih drugova - ista je predstavljala životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca. Njihova zajednica predstavljala je životnu, ekonomsku i emotivnu zajednicu sa svim obilježjima bračnog odnosa. Predlagateljica i njen izvanbračni suprug imali su zajedničko prebivalište na adresi u [adresa], a na kojoj adresi su živjeli sve do smrti GĆ. 2016. godine zajedno su podnijeli Zahtjev radi smještaja u Dom za starije i nemoćne osobe u [adresa]. Za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice oboje su živjeli od svojih mirovina. Zajedno su raspolagali primanjima i zajednički su doprinosili kućanstvu na način da su zajedno kupovali sve potrepštine za život, plaćali su režije. Zajednički su odlazili na putovanja, družili se zajedno u javnosti. GĆ preminuo je 29. lipnja 2024. godine, te je isti sahranjen uz poštivanje svih lokalnih običaja od strane predlagateljice budući da nikoga drugoga nije imao. Za čitavo vrijeme trajanja izvanbračne zajednice, predlagateljica i njen izvanbračni suprug sve su radili zajedno, zajedno su živjeli, financirali svoje skromne potrebe i ponašali se poput muža i žene.

2. I. protustranka UĆ u svom odgovoru na prijedlog zaprimljenog 29. listopada 2024. godine navodi da potvrđuje da je ĆĆ živjela u izvanbračnoj zajednici sa njegovim tatom GĆ.

3. II. protustranka Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje u svom odgovoru na prijedlog od 21. listopada 2024. godine navodi da za priznavanje prava na obiteljsku mirovinu, temeljem Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" br. 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18., 62/18., 115/18. i 120/19.) prema članku 22. st. 3. pod člankom obitelji koji ima pravo na obiteljsku mirovinu iz stavka 1. točke 1. navedenog članka 22. (udovica, odnosno udovac) smatra se i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine. Status izvanbračne zajednice u valjanom trajanju utvrđuje se u izvanparničnom sudskom postupku. Dakle, u postupku priznavanja prava na obiteljsku mirovinu potrebno je priložiti, između ostalog, i sudskom izvanparničnom utvrđenje postojanja i valjanog trajanja izvanbračne zajednice, stoga se ne protive da se ovaj postupak utvrđivanja statusa i trajanja izvanbračne zajednice provede po pravilima izvanparničnog postupka. Opreza radi, za sada se protive prijedlogu. Nadalje napominju da je potrebno dopuniti prijedlog za utvrđenje izvanbračne zajednice tako da predlagateljica u predmet dostavi rješenje o nasljeđivanju iza pok. GĆ, fotokopije osobne iskaznice ili uvjerenje o prebivalištu za sebe te dostavi izvod iz matične knjige rođenih za sebe i za pok. GĆ radi uvida u bračni status (ne rodni list i ne stariji od 6 mjeseci). Isto tako treba objašnjenje vezano za ime u izvodu iz matice rođenih gdje je upisano ĆĆA dok je u prijedlogu navedeno samo GĆ.

4. Tijekom postupka Sud je izvršio uvid u isprave sadržane u spisu predmeta te je izveo dokaz saslušanjem svjedoka CĆ i MĆ.

Posl. broj: R1 Ob-574/2024-10

5. Izvedene dokaze Sud je ocijenio u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku u svezi sa odredbom članka 21. st. 1. Zakona o sudskom vanparničnom postupku (koji se primjenjuje u ovom postupku temeljem odredbe članka 119. st. 1. Zakona o izvanparničnom postupku NN 59/23).

6. Po ocjeni ovoga Suda, prijedlog je osnovan i to iz razloga kako slijedi.

7. Nadalje, uvidom uvjerenje o prebivalištu za predlagateljicu i sada pokojnog GĆ proizlazi da su oni oboje od 21. prosinca 2015. godine pa do 20. kolovoza 2019. godine te od 23. lipnja 2023. godine do 29. lipnja 2024. godine živjeli na istoj adresi, odnosno u [adresa] u [adresa].

8. Dakle, iz navedenih isprava na istovjetan način proizlazi da su predlagateljica i GĆ, u jednom periodu imali prijavljeno prebivalište na istoj adresi.

9. Iz Izvadaka iz matice rođenih za predlagateljicu i pok. GĆ proizlazi da oni za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice nisu bili u bračnoj zajednici sa drugim osobama.

10. Svjedokinja ČĆ u svom iskazu navodi da joj je poznato da su predlagateljica ĆĆ i sada pok. GĆ živjeli zajedno i to negdje oko 10-ak godina. Poznato joj je da su oni živjeli na način koji nalikuje životu osoba u braku, a to može reći s obzirom da je i sama u braku. Da nije znala da nisu u braku možda bi i pomislila da oni žive u bračnoj zajednici jer su zajedno stanovali, zajedno se hranili, skupa podmirivali troškove života i trošili svoje prihode od mirovina, brinuli se i kontaktirali sa djecom koju su imali iz ranijih zajednica te održavali rodbinske i socijalne odnose sa rodbinom i sa jedne i sa druge strane te sa zajedničkim prijateljima. Odlazili su zajedno na različita društvena i socijalna događanja kao što su priredbe, predstave i plesovi kao i putovanja dok su za to još bili sposobni. Kada je GĆ obolio oko njega se brinula ĆĆ te je ona nakon njegove smrti organizirala i njegov posljednji ispraćaj, odnosno sahranu.

11. Svjedokinja za MĆ u svom iskazu navodi da joj je poznato da su ĆĆ i GĆ živjeli duži niz godina zajedno u izvanbračnoj zajednici, odnosno da su oni živjeli na takav način više od 10 godina. Nakon što je GĆ prodao stan oni su živjeli u [adresa] gdje su zajednički snosili troškove režija i inače života, odnosno trošili prihode od svojih mirovina. Oni su zajedno spavali te su se zajednički hranili te radom u vrtu uzgajali dio namirnica. Isto tako su zajednički održavali kuću u kojoj su živjeli te okućnicu kao i Vladinu vikendicu u koju su i inače zajednički odlazili te istu održavali. ĆĆ i GĆ su održavali odnose i sa Marijinom rodbinom i sa Vladimirovom te primjera radi ističe da se ĆĆ brinula o Vladimirovom sinu na način da je kupovala različite stvari koje su njemu bile potrebne. Isto tako održavali su socijalne odnose sa zajedničkim prijateljima među kojima je bila i ona pa su tako međusobno zalazili i odlazili na različita događanja. ĆĆ i GĆ su zajedno odlazili na različita putovanja i ljetovanja. Isto tako su išli na hodočašća te različite predstave i druga događanja i umirovljeničke izlete. GĆ je prije smrti bolovao te se za to vrijeme

Posl. broj: R1 Ob-574/2024-10

oko njega brinula ĆĆ na način da ga je odvodila kod liječnika te ga i sama njegovala. GĆ je prije smrti zbog uznapredovale bolesti i demencije morao biti smješten u dom, ali to nije bilo uvjetovano time da je on želio otići od ĆĆ odnosno da prestane njihova zajednica života već je to bilo uvjetovano bolešću. Kada je GĆ umro njegov posljednji ispraćaj i sahranu je organizirala ĆĆ i pokrila sve troškove, a što joj je s obzirom na bliske odnose poznato. UĆ je sin od GĆ o kojem je naprijed govorila. Ne zna ništa oko ostavinskog postupka i nasljeđivanja iza pok. GĆ.

12. Odredbom čl. 11. st. 1. Obiteljskog zakona propisano je da se odredbe toga Zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka.

13. Po ocjeni ovoga Suda, iz ove zakonske definicije proizlaze četiri pretpostavke za postojanje izvanbračne zajednice: 1. postojanje životne zajednice, 2. da su partneri muškarac i žena, 3. da su partneri slobodni od bračnog statusa, odnosno nisu u braku, i 4. da zajednica traje najmanje tri godine, osim u slučaju rođenja zajedničkog djeteta ili sklapanja braka između partnera. Da bi izvanbračna zajednica proizvodila pravne učinke moraju kumulativno biti ispunjene sve ove pretpostavke.

14. Nastanak i prestanak izvanbračne zajednice kao životne zajednice potpuno je neformalan, znači nije precizno zakonski opisan i ta neformalnost čini bitnu razliku u odnosu na nastanak i prestanak braka koji je formalan i gdje je volja (lat. animus) partnera za nastanak i prestanak zajednice jasno očitovana kroz propisani postupak i pripadajuće isprave. Nadalje, zakonodavac nije uredio koji bi to točno elementi upućivali na postojanje izvanbračne zajednice (npr. emotivni, imovinski, socijalni i dr.) i što se podrazumijeva pod terminom životne zajednice.

15. S obzirom na to, po ocjeni ovoga Suda, da li je postojala životna zajednica utvrđuje se, među inim, kroz to da li su izvanbračni partneri živjeli na istoj adresi tj. da li je postojala zajednica stanovanja u zajedničkom kućanstvu, postojanje njihove imovinske povezanosti u vidu zajedničke blagajne, zajedničko snošenje troškova života ili ulaganja, emocionalna, seksualna i općenito partnerska povezanost, kao i socijalni kontakti u vidu održavanja odnosa sa rodbinom (sa strane svakog od partnera) i zajedničkim prijateljima kao i zajedničko provođenje slobodnog vremena u vidu putovanja, izlazaka (priredbe, proslave predstave i sl.), rekreacije i sl. Isto tako, kao bitan segment navedenoga je i međusobna skrb partnera u slučaju bolesti i nemoći da to čine samostalno, kao što je to i izražavanje pijeteta, poštovanja i bliskosti u vidu organiziranja sahrane i odabira zajedničkog mjesta počinka (grobnica, grobno mjesto, spomenik i sl.).

16. Definirajući izvanbračnu zajednicu kao zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca zakonodavac je naglasio pretpostavku slobode od bračnog statusa, odnosno da niti jedan od partnera u vrijeme izvanbračne zajednice nije u već postojećem (pa makar i samo formalnom) braku. S tim u svezi za napomenuti je da su prema važećoj sudskoj praksi sudovi dosljedni u ne priznavanju pravnih učinaka zajednicama čiji

Posl. broj: R1 Ob-574/2024-10

partneri žive istodobno i u braku tj. osobama koje su u braku i istodobno u jednoj ili više izvanbračnih zajednica.

17. Nadalje, pretpostavkom vremenskog trajanja zajednice tj. da zajednica traje najmanje tri godine, a kraće samo ako je rođeno zajedničko dijete, po ocjeni ovoga Suda, zakonodavac je odlučio pravno zaštiti samo one zajednice koje su stabilnije i trajnije. Vremenski uvjet od tri godine trajanja odnosi se na zajednice u kojima nije rođeno zajedničko dijete, a ako se rodi zajedničko dijete izvanbračnih drugova neovisno o uvjetu od tri godine. Isto tako, pretpostavlja se da je riječ o trajnijoj i stabilnijoj obiteljskoj zajednici kada je ona nastavljena sklapanjem braka pa i u slučaju iako je trajala kraće od tri godine.

18. Odredbom čl. 11. st. 2. Obiteljskog zakona propisano je da izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz stavka 1. istoga članka stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.

19. Nadalje, s obzirom da se izvanbračna zajednica utvrđuje sa sada pokojnom osobom, za napomenuti je da se prema odredbama članka 8. Zakonu o nasljeđivanju izvanbračnom zajednicom smatra životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca koja je trajala dulje vrijeme, a prestala ostaviteljevom smrću, pod uvjetom da su ispunjene pretpostavke koje se traže za valjanost braka. Dakle, definicija izvanbračne zajednice po Zakonu o nasljeđivanju djelomično se razlikuje od definicije u Obiteljskom zakonu s obzirom na pretpostavku trajanja vremena koje se definira kao: “dulje vrijeme“, a ne tri godine kao što je to u Obiteljskom zakonu. Uz ono što je isto tj. slobodni bračni status, zajednica je trebala trajati dulje i prestati ostaviteljevom smrću, a trebale su biti ispunjene pretpostavke za valjanost braka (punoljetnost partnera, sposobnost za rasuđivanje, osobe izvan nedopuštenog krvnog srodstva i osoba slobodnog bračnog stanja – čl. 25. do 28. Obiteljskog zakona).

20. Sve naprijed navedeno, po ocjeni ovoga Suda, bitno je jer se na temelju navoda predlagatelja iznijetih u prijedlogu može zaključiti da je predlagateljica ovaj postupka pokrenuo radi ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu iza sada pokojnog GĆ.

21. Naime, odredbom čl. 22. st. 1. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je da u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne mirovine, prijevremene starosne mirovine, invalidske mirovine i privremene invalidske mirovine osigurani su članovi njegove obitelji, a st. 3. istog zakonskog članka je propisano da se pod članom obitelji iz st. 1. toč. 1. ovog članka smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje 3 godine.

22. Odredbom čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku ali se u istoj

Posl. broj: R1 Ob-574/2024-10

ne navodi prema materijalnim odredbama kojega propisa, kao što to na primjer čini Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju koji u pogledu prava na zdravstveno osiguranje supružnika upućuje na propis o obiteljskim odnosima (čl.10. st. 1. t. 1.) ili Opći porezni zakon koji to pak također ne definira (čl. 15. st. 1.).

23. Imajući u vidu naprijed navedeno za napomenuti je da Sud u ovom postupku utvrđuje da li je postojala izvanbračna zajednica u slučaju predlagateljice i GĆ, a ne to da li je predlagateljica stekla pretpostavke za ostvarenje prava na obiteljsku mirovinu sukladno odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju (čl. 22., 65., 67., 72. i dr.) jer će se te pretpostavke utvrđivati pred Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje u postupku u kojem će odluka iz ovog predmeta biti jedna od isprava kojom će se ispunjenje pretpostavki dokazivati kao što ista u tu svrhu može eventualno poslužiti i u nekim drugim postupcima.

24. Dakle, s obzirom na sve navedeno, po ocjeni ovoga Suda, u ovom konkretnom slučaju kada nije precizno propisano odredbe kojega materijalnog zakona primijeniti (npr. kao što bi to u ostavinskom postupku bila primjena Zakona o nasljeđivanju) primjenjuju se odredbe Obiteljskog zakona.

25. Prema tome, u smislu naprijed citiranih odredbi članka 11. Obiteljskog zakona u slučaju predlagateljice utvrđeno je da je ona sa GĆ tijekom predmetnog perioda tj. počevši od 2015. godine do njegove smrti 29. lipnja 2024. godine živjeli u zajedničkom kućanstvu kao i to da su međusobno bili u emotivnim odnosima te da su održavali zajedničke socijalne kontakte sa drugim osobama, da su zajednički skrbili i raspolagali sa imovinom koju su imali na raspolaganju, brinuli se međusobno jedan o drugome, a isto tako, predlagateljica je organizirala posljednji ispraćaj i sahranu GĆ nakon njegove smrti. Uz navedeno utvrđeno je i to da je njihova izvanbračna zajednica trajala u neprekidnom period dužem od tri godine (9 godina) te da za to vrijeme nijedan od njih nije bio u braku sa drugom osobom radi čega su u njihovom slučaju, po ocjeni ovoga Suda, bile kumulativno ispunjene sve pretpostavke propisane odredbama članka 11. st. 1. Obiteljskog zakona radi čega je Sud prijedlog smatrao osnovanim i odlučio kao u izreci ovog rješenja.

26. S obzirom na to da niti jedna od stranaka nije potraživala trošak ovog postupka, Sud o istima nije donosio odluku.

27. Prdlagateljica je tijekom postupka povukla prijedlog u odnosu na HZMO pa je Sud riješio kao u točki II. izreke ovog rješenja.

U Bjelovaru, 26. veljače 2025. godine.

S U D A C :

Ivan Poljak

Posl. broj: R1 Ob-574/2024-10

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, pisano u 3 primjerka u roku od 15 dana od dana primitka ovoga rješenja.

Dostaviti:

- Pun. predlagateljice EĆ, odvjetniku

- I. protustranci UĆ

- II. protustranci HZMO