REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-5411/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, dr. sc. Ante Perkušića člana vijeća i suca izvjestitelja, Goranke Barać Ručević članice vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i mr. sc. Neri Radas članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja PĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Ivan Zvonimir Jelić, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika: 1. ŠĆ iz [adresa]., OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. ŽĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnik Đorđe Anđelković, odvjetnik u Zagrebu, radi utvrđenja, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Varaždinu broj Gž Ob – 65/2024-2 od 22. kolovoza 2024., kojom je potvrđena djelomična presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj P - 363/2022-29 od 31. listopada 2023., u sjednici održanoj 26. veljače 2025.,
r i j e š i o j e:
I. Prijedlog za dopuštenje revizije odbija se u dijelu koji se odnosi na postavljena pravna pitanja.
II. Prijedlog za dopuštenje revizije odbacuje se u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnog ljudskog prava zajamčenog Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Obrazloženje
1. Tuženici su podnijeli prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Varaždinu broj Gž Ob – 65/2024-2 od 22. kolovoza 2024., kojom je potvrđena djelomična presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj P - 363/2022-29 od 31. listopada 2023.
2. Na prijedlog za dopuštenje revizije nije odgovoreno.
3. Postupajući sukladno odredbama članka 385.a i članka 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“; broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), ovaj je sud ocijenio da na temelju onoga što prijedlog sadrži i što je uz njega dostavljeno, nije riječ o važnim pravnim pitanjima u smislu članka 385.a stavak 1. ZPP-a.
4. Naime, pobijana presuda temelji se na činjeničnim utvrđenjima i razlozima: „...da su sad pok. KĆ i ABC živjeli u izvanbračnoj zajednici od 1972. do smrti ABC 2010...“, da je navedena zajednica bila takvog intenziteta da bi se mogla izjednačiti s bračnom zajednicom...“, da se obzirom na sadržaj izreke ostavinskog rješenja donesenog u ostavinskom postupku iza pok ĐĆ „...ovdje ne može govoriti da postoji pravomoćno presuđena stvar, jer se u ranije vođenom postupku nije odlučivalo o zahtjevu za utvrđenje da su ĐĆ i sad pok. KĆ bili u izvanbračnoj zajednici...“, da je pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju iza pok. ĐĆ njena ostavina raspoređena na brata ĆĆ u 2/3 dijela, i sestru VĆ u 1/3 dijela, kojim pravomoćnim rješenjem je prestala nasljednička zajednica, te da „...VĆ i njeni nasljednici nisu osporavali postojanje izvanbračne zajednice pok. KĆ i ĐĆ, nego je to učinio isključivo EĆ (prednik ovdje tuženika)...“. U tom smislu, pitanja kako su ih u prijedlogu naznačili tuženici ne proizlaze iz činjeničnih utvrđenja i razloga na kojima se temelji pobijana presuda i u određenom dijelu odnose se na ispitivanje činjeničnih okolnosti konkretnog slučaja, a kakva pitanja se ne mogu cijeniti kao pitanja važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu. Isto tako, razlozi važnosti na kojima tuženici temelje pitanja iz prijedloga za dopuštenje revizije nemaju svoj osnov u razlozima na kojima se temelji drugostupanjska odluka. Dalje, ovaj sud je ocijenio da postavljena postupovnopravna pitanja koja se iscrpljuju u isticanju bitnih povreda odredaba parničnog postupka nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu. Predlagatelji zapravo, kroz revizijski razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka, dovode u pitanje činjenična utvrđenja sudova koja ne mogu biti predmet razmatranja u revizijskom stupnju postupka. Uz navedeno, čak i u slučaju postojanja bitne povrede u konkretnom slučaju, njezine posljedice ne premašuju dosege ovog konkretnog slučaja, čime takva pitanja nemaju važnost za ujednačenje sudske prakse, što je osnovni smisao postupka koji se vodi povodom revizije koju je revizijski sud ovlašten dopustiti u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP- a, kao niti važnost za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
5. Kako, dakle, nije riječ o pravnim pitanjima važnim za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi, na temelju odredbe članka 389.b stavak 1. ZPP, riješeno je kao u izreci pod t. I. ovog rješenja.
6. Tuženici su se u prijedlogu za dopuštenje revizije pozvali i na razlog za dopuštenje revizije koji se odnosi na to da im je u postupcima pred nižestupanjskim sudovima zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 5/14) i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine" - Međunarodni ugovori, broj 18/97, 6/99 - proč. tekst, 8/99 - ispr., 14/02, 1/06 i 13/17) (čl. 385.a st. 2. ZPP-a). Ovaj sud smatra da je u postupku pred nižim sudovima tuženicima bilo omogućeno da se izjasne o zahtjevima i navodima tužitelja, iznose činjenice i predlažu dokaze, te na taj način ravnopravno sudjeluje u postupku. U svojim presudama niži sudovi su odgovorili na sve odlučujuće navode tuženika. Njihove presude su detaljno obrazložene te se ne mogu smatrati arbitrarnima ili očito nerazumnima. Kako, imajući u vidu izneseno, tuženici nisu učinili vjerojatnim da im je u postupku pred nižim sudovima bilo povrijeđeno pravo na pravično suđenje, valjalo je, na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP-a, odlučiti kao pod toč. II. izreke ovog rješenja.
Zagreb, 26. veljače 2025.
Predsjednik vijeća
Đuro Sessa
