REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev-1431/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca mr.sc. Dražena Jakovine predsjednika vijeća, Renate Šantek članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Željka Pajalića člana vijeća, mr.sc. Igora Periše člana vijeća i Jadranke Anić-Matić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja TR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Vatroslav Šego, odvjetnik u Zajedničkom odvjetničkom uredu Marko Gracin i Vatroslav Šego u Zagrebu, protiv tuženika AR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Hrvoje Bićanić, odvjetnik u Ogulinu, radi naknade štete, odlučujući o reviziji tužitelja protiv presude Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Stalne službe u Požegi broj Gž-801/2022-4 od 5. veljače 2024. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Karlovcu, Stalne službe u Ogulinu broj Pn-84/20-17 od 4. kolovoza 2022., u sjednici održanoj 26. veljače 2025.,

r i j e š i o  j e :

I. Prihvaća se revizija tužitelja, ukida presuda Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Stalne službe u Požegi broj Gž-801/2022-4 od 5. veljače 2024. u dijelu pod točkom I. izreke kojom je odbijena žalba tužitelja i potvrđena je presuda Općinskog suda u Karlovcu Stalne službe u Ogulinu broj Pn-84/20-17 od 4. kolovoza 2022., te pod točkom II. izreke u dijelu kojim je odbijen zahtjev tužitelja za naknadu troška žalbenog postupka, pa se predmet u tom dijelu vraća sudu drugog stupnja na ponovno suđenje.

II. Odluka o troškovima postupka u povodu revizije ostavlja se za konačnu odluku.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja suđeno je:

"I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja TR, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], koji glasi:

"I. Nalaže se tuženiku AR, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u roku od 15 dana isplatiti tužitelju TR, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 80.000,00 kuna uvećan za zateznu kamatu koja teče od 1. listopada 2018. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu, za tri postotna poena.

II. Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu prema određenju suda uvećane za zatezne kamate koje na taj iznos teku od presuđenja do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu, za tri postotna poena."

II. Nalaže se tužitelju TR, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] da tuženiku AR, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], nadoknadi parnični trošak u iznosu 5.000,00 kn (pet tisuća kuna), u roku od 15 dana.

III. Odbija se tuženik AR, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] s preostalim zahtjevom za naknadu parničnog troška iznad dosuđenog iznosa do iznosa od 6.875,00 kn.".

2. Presudom suda drugog stupnja suđeno je:

"I. Žalba tužitelja TR iz [adresa] odbija se kao neosnovana, te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Karlovcu, Stalna služba u Ogulinu od 4. kolovoza 2022. poslovni broj Pn-84/20-17.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška žalbenog postupka i zahtjev tuženika za naknadu troška odgovora na žalbu, kao neosnovan.".

3. Rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Revd-2723/2024-2 od 18. lipnja 2024., tužitelju je dopušteno podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Slavonskom Brodu Stalne službe u Požegi broj Gž-801/2022-4 od 5. veljače 2024. u dijelu pod točkama I. i II. zbog pravnog pitanja:

"Je li tužitelj dužan u parničnom postupku predlaganjem odgovarajućih dokaza dokazivati iznos nastale štete počinjene kaznenim djelom ukoliko je taj iznos štete utvrđen u okviru opisa utvrđenoga kaznenoga djela pravomoćnom kaznenom presudom kojom je tuženik proglašen krivim za počinjenje kaznenoga djela na štetu tužitelja, a sve u smislu čl. 12. st. 3. Zakona o parničnom postupku?".

4. Tužitelj je protiv drugostupanjske presude podnio reviziju, na temelju odredbe čl. 382. Zakona o parničnom postupku, zbog pravnog pitanja zbog kojeg mu je rješenjem ovog suda dopušteno podnošenje revizije. Predložio je Vrhovnom sudu Republike Hrvatske reviziju prihvatiti, preinačiti pobijanu drugostupanjsku presudu i prihvatiti tužbeni zahtjev u cijelosti, a tuženiku naložiti da mu naknadi trošak postupka.

5. U odgovoru na reviziju tuženik je osporio navode tužitelja iznesene u reviziji, te je zatražio naknadu troška za sastav odgovora na reviziju.

6. Revizija je osnovana.

7. Prema odredbi čl. 391. st. 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP) u povodu revizije Vrhovni sud Republike Hrvatske ispituje pobijanu presudu samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja iz čl. 385.a ZPP zbog kojeg je dopuštena.

8. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu štete počinjene kaznenim djelom i pribavom nepripadne imovinske koristi od strane tuženika u visini od 80.000,00 kuna.

9. Iz spisa proizlazi da je presudom Općinskog suda u Karlovcu broj K-191/2019-2 od 17. srpnja 2019. izdan kazneni nalog kojim je ovdje tuženik AR oglašen krivim što je u razdoblju od 1. svibnja 2018. do 30. rujna 2018. u Tounju, u nakani pribavljanja drva, s livade Rudine, koja je upisana kao katastarska čestica broj [katastarska čestica], katastarska općina [katastarska općina], kao vlasništvo TR, uporabom podesnog predmeta srušio, uzeo i za sebe zadržao 130 m3 cera i graba, čime je oštetio TR za iznos od 80.000,00 kuna, dakle tuđu pokretnu stvar oduzeo drugome s ciljem da je protupravno prisvoji a vrijednost ukradene stvari je velika čime je počinio kazneno djelo protiv imovine – krađom, opisano u čl. 228. st. 1. i 3. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17 i 118/18 – dalje KZ/11), kažnjivo po čl. 228. st. 3. KZ/11, te je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od devet mjeseci koja se neće izvršiti ako okrivljenik u roku od tri godine ne počini novo kazneno djelo. Izrekom kaznenog naloga je oštećeni TR, tužitelj u ovom predmetu, s imovinskopravnim zahtjevom upućen u parnicu. Nadalje, u obrazloženju kaznenog naloga je navedeno da podaci u spisu ne daju dovoljno osnove za presuđenje imovinskopravnog zahtjeva oštećenika jer u spisu ne postoji niti jedan dokaz o stvarnoj šteti već samo izjava oštećenika kojom navodi iznos štete.

10. Sudovi su odbili tužbeni zahtjev pozivom na obrazloženje presude kojom je izdan kazneni nalog, u kojem je navedeno da ne postoje dokazi o stvarnoj šteti, te stoga jer je tužitelj odustao od izvođenja dokaza predloženih na pripremnom ročištu, saslušanja svjedoka i stranaka i prijedloga za pribavom dokumentacije iz katastarskog operata nužnih za identifikaciju stvarnih vlasnika predmetne nekretnine, točnog mjesta i iznosa štete.

11. Tužitelj se u reviziji podnesenoj po dopuštenju poziva na odredbu čl. 12. st. 3. ZPP i obrazlaže da nije dužan, u parničnom postupku, predlaganjem odgovarajućih dokaza dokazivati iznos štete nastale počinjenjem kaznenog djela, ukoliko je taj iznos štete utvrđen u okviru opisa utvrđenog kaznenog djela pravomoćnom presudom kojom je tuženik proglašen krivim za počinjenje kaznenog djela na štetu tužitelja. Poziva se na odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-938/2022 od 14. rujna 2022., broj Rev-x 429/12 od 27. rujna 2016., broj Revr-1775/14 od 12. travnja 2017. i broj Rev- 100/09 od 3. veljače 2015., te ističe da pobijana drugostupanjska odluka odstupa od ustaljenog pravnog shvaćanja revizijskog suda pri čemu drugostupanjski sud za takvo odstupanje nije dao nikakve važe i uvjerljive razloge.

12. Prema odredbi čl. 12. st. 3. ZPP sud je u parničnom postupku, u pogledu postojanja kaznenog djela i kaznene odgovornosti učinioca, vezan za pravomoćnu presudu kaznenog suda kojom se optuženik oglašava krivim.

13. Presuda Općinskog suda u Karlovcu broj K-191/2019-2 od 17. srpnja 2019., kojom je izdan kazneni nalog kojim je tuženik oglašen krivim, donesena je na temelju čl. 228. st. 1. i 3. KZ/11 koji glasi:

"(1) Tko tuđu pokretnu stvar oduzme drugome s ciljem da je protupravno prisvoji, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.

(3) Ako je vrijednost ukradene stvari velika, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.".

14. Iz navedenog slijedi da je parnični sud u ovom predmetu, u smislu čl. 12. st. 3. ZPP vezan za pravomoćnu presudu kaznenog suda kojom je tuženik oglašen krivim za počinjenje kaznenog djela, koje u svom opisu uključuje i činjenično utvrđenje (bitno za utvrđenje obilježja bića kaznenog djela) da je tuženik oduzeo TR, 130 m3 cedra i graba, čime ga je je oštetio za 80.000,00 kuna. Pritom je kazneni sud osuđujuću presudu donio na temelju zaključka da je riječ o velikoj vrijednosti ukradene stvari.

15. U odnosu na pravno pitanje za koje je tužitelju dopušteno podnošenje revizije, u bitno istovrsnim činjeničnim i pravnim okolnostima, ovaj sud je u više odluka na koje se tužitelj u reviziji poziva, zauzeo pravno shvaćanje. Primjerice u odluci broj Rev 938/2022 od 14. rujna 2022. ovaj sud navodi: "Kada se citiranom odredbom čl. 12. ZPP propisuje vezanost parničnog suda pravomoćnom presudom kaznenog suda za postojanje kaznenog djela to znači da parnični sud ne može i ne smije utvrđivati da je radnja ili skup radnji koje čine biće kaznenog djela za koje je štetnik pravomoćno osuđen izvršena drukčije nego što je to utvrđeno u izreci kaznene presude ili da je riječ o nekom drugom kaznenom djelu koje nije pravno opisano i označeno u izreci kaznene presude. Dakle, parnični je sud vezan izrekom pravomoćne kaznene presude. Ta se vezanost odnosi na činjenični opis, pravni opis i pravnu kvalifikaciju kaznenog djela za koje je optuženik proglašen krivim. Drugim riječima, parnični sud ne može utvrđivati da je kazneno djelo počinjeno na drukčiji način od onoga koji je opisan u činjeničnom opisu izreke kaznene presude niti da je riječ o nekom drugom kaznenom djelu koje nije pravno opisano i pravno označeno (kvalificirano) u izreci pravomoćne kaznene presude. Vezanost parničnog suda odnosi se dakle na utvrđenje da je kazneno djelo počinjeno, da je štetnik kazneno odgovoran i da je odgovoran za djelovanje onako kako je to utvrđeno kaznenom presudom pa time i da je takvo postupanje koje je kaznenom presudom utvrđeno kao kažnjivo predstavlja i štetnu radnju." Nadalje, u odluci broj Rev 100/2009 od 3. veljače 2015. revizijski sud pozivajući se na čl. 12. st. 3. ZPP navodi da postoji vezanost parničnog suda, kako za odlučne činjenice koje predstavljaju bitna činjenična obilježja kaznenog djela, tako i za postojanje pravne kvalifikacije (tako i u odlukama broj Rev 3490/2018-2 od 1. lipnja 2022. i broj Rev 476/2019-2 od 23. kolovoza 2022.).

16. Slijedom toga odgovor na pitanje zbog kojeg je dopuštena revizija glasi:

U parničnom postupku tužitelj nije dužan, predlaganjem odgovarajućih dokaza, dokazivati iznos štete nastale počinjenjem kaznenog djela u slučaju kad je iznos štete koji tužitelj zahtijeva u parničnom postupku, utvrđen u okviru opisa kaznenog djela, utvrđenog pravomoćnom kaznenom presudom kojom je tuženik proglašen krivim za počinjenje kaznenog djela na štetu tužitelja.

17. Zbog pogrešnog pravnog pristupa, drugostupanjski sud nije odgovorio na žalbene navode tužitelja koji se odnose na visinu štete i koji su od odlučnog značenja odnosno nije dao jasne i razumljive razloge za zaključak da pravna shvaćanja revizijskog suda na koja se tužitelj u žalbi pozivao nisu primjenjiva u ovom predmetu.

18. Stoga je na temelju čl. 391. st. 7. ZPP revizija prihvaćena, ukinuta je pobijana drugostupanjska odluka i predmet je vraćen sudu drugog stupnja na ponovno odlučivanje.

19. Odluka o troškovima postupka u povodu revizije ostavljena je za konačnu odluku primjenom odredbe čl. 166. st. 3. ZPP.

Zagreb, 26. veljače 2025.

Predsjednik vijeća:

mr.sc. Dražen Jakovina