Republika Hrvatska

Općinski sud u Bjelovaru

Bjelovar, Josipa Jelačića 3

Posl. broj: R1 Ob-315/2024-22

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski sud u Bjelovaru, po sucu toga suda Ivanu Poljaku kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagateljice ZF, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Milenko Ščetar i Vesna Rajić, odvjetnicima iz Križevaca, protiv I. protustranke NF, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], II. protustranke KF, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], III. protustranke IF, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]. protustranke ĆF, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], radi utvrđenja izvanbračne zajednice, dana 26. veljače 2025. godine,

r i j e š i o  j e

I. Utvrđuje se da je postojala izvanbračna zajednica između predlagateljice ZF, OIB: [osobni identifikacijski broj], Trema, [adresa], rođ. **.**.1964. godine, i sada pokojnog FF, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], rođ. **.**.1964. godine, koja je trajala od 2001. godine, pa sve do smrti pok. FF, tj. do dana 24.04.2024. godine.

O b r a z l o ž e n j e

1. Predlagateljica ZF je kod ovog suda podnijela prijedlog radi utvrđenja izvanbračne zajednice u kojem navodi da je živjela u izvanbračnoj zajednici, zajedno sa sada pok. DF, OIB: [osobni identifikacijski broj], na adresi [adresa]. Predlagateljica je živjela u izvanbračnoj zajednici sa pokojnim DF od 2001. godine pa sve do njegove smrti tj. do dana 24. travnja 2024. godine. Tijekom trajanja njihove izvanbračne zajednice rođene su njihove kćeri NF i OF, u ovoj pravnoj stvari protustranke. Slijedom svega navedenog očito je predlagateljica izvanbračna supruga pokojnog FF. U navedenom vremenu pok. FF i predlagateljica su bili neoženjeni muškarac i neudana žena, bez ikakve druge izvanbračne zajednice. Imajući u vidu naprijed navedeno, kao i da se odredbe Obiteljskog zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca, koji ne žive u drugoj izvanbračnoj zajednici, a koja traje najmanje tri godine, ili kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete, nedvojbeno je kako su u konkretnom slučaju ispunjene navedene

Posl. broj: R1 Ob-315/2024-22

zakonske pretpostavke i kako se in concreto radi upravo o izvanbračnoj zajednici predlagateljice i sada pok. FF, koja je trajala od 2001. godine, pa sve do smrti pok. FF. Predlagateljica je sa pok. FF, živjela u ekonomskoj i emotivnoj zajednici, i imali su zajednički društveni život, slijedom čega je ista bila njegova izvanbračna supruga. Međutim, da bi ista htjela ostvariti pravo na mirovinu iza pok. FF, saznala je da ona ne može ostvariti pravo na istu, bez odluke suda da je sa istim živjela u izvanbračnoj zajednici. Zbog navedenog predlagateljica je primorana pokrenuti ovaj postupak.

2. I. protustranka NF je na ročištu održanom 12. prosinca 2024. godine izjavila da je ona suglasna s prijedlogom, dok se II., III. i IV. protustranka nisu očitovale na prijedlog, ali im je dostavljen zapisnik sa ročišta održanog 12. prosinca 2024. godine te su dostavili podneske u kojima navode da su suglasni da se donese rješenje kojim se utvrđuje postojanje izvanbračne zajednice između predlagateljice i sada pok. FF.

3. Tijekom postupka Sud je izvršio uvid u isprave sadržane u spisu predmeta te je izveo dokaz saslušanjem svjedoka ŠF, HF i JF.

4. Izvedene dokaze Sud je ocijenio u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku u svezi sa odredbom članka 21. st. 1. Zakona o sudskom vanparničnom postupku (koji se primjenjuje u ovom postupku temeljem odredbe članka 119. st. 1. Zakona o izvanparničnom postupku NN 59/23).

5. Po ocjeni ovoga Suda, prijedlog je osnovan i to iz razloga kako slijedi.

6. Nadalje, uvidom u podatke Jedinstvenog registra osoba RH (MUP) za predlagateljicu i sada pokojnog FF proizlazi da su oni oboje od 10. listopada 2005. godine pa do 24. travnja 2024. godine živjeli na istoj adresi, odnosno u [adresa].

7. Dakle, iz navedenih isprava na istovjetan način proizlazi da su predlagateljica i FF, u jednom periodu imali prijavljeno prebivalište na istoj adresi.

8. Iz Izvadaka iz matice rođenih za predlagateljicu i pok. FF proizlazi da oni za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice nisu bili u bračnoj zajednici sa drugim osobama.

9. Iz rješenja o nasljeđivanju donesenog po javnom bilježniku Višnji Tušek iz Križevaca broj O-1178/2024, UPP-OS BJ – SS KŽ-98/2024-9 od 29. kolovoza 2024. godine proizlazi da su zakonski nasljednici pok. FF u izvanbračna supruga ZF, kćer RF i sin TF.

10. Svjedokinja ŠF u svom iskazu navodi da joj je poznato da su predlagateljica i sada pok. FF živjeli u izvanbračnoj zajednici s obzirom da im je bila prva susjeda kraj predlagateljičine kuće u [adresa] na kbr. 21 u kojem su ona i FF živjeli. Predlagateljica je ranije bila u braku, no njezin suprug je umro ranije prije ove izvanbračne zajednice, a isto tako je i FF bio u braku i imao djecu iz tog braka,

Posl. broj: R1 Ob-315/2024-22

no ne zna kako je taj brak prestao. Predlagateljica i FF su živjeli na isti način kao i ljudi u braku i da nije znala da oni nisu u braku ne bi primijetila nikakvu razliku. Tijekom izvanbračne zajednice imali su dvoje djece i to RF i KF o kojima su se zajednički brinuli. Oni su imali zajednički stol, postelju i blagajnu. Oni su zajednički održavali kuću u kojoj su živjeli te zajednički snosili režije, a uz kuću su obrađivali vrt i radili na poljoprivredi. Oni su imali u vlasništvu traktor koji su zajednički koristili. Obiteljske i socijalne odnose održavali su zajedno kako sa rodbinom i sa jedne i sa druge strane tako i sa susjedima i prijateljima. Zajedno su odlazili na priredbe te u toplice i na more. Kada se FF razbolio o njemu se brinula predlagateljica, a nakon što je umro ona je organizirala sahranu, odnosno posljednji ispraćaj. FF je sahranjen na grobnom mjestu na kojem će biti sahranjena predlagateljica. Ne zna na koji način je provedena ostavina iza pok. FF. FF je tijekom zajedničkog života bio zaposlen te je od njegove plaće živjela i ZF. FF je sa traktorom putovao do autobusne stanice za posao te za obradu vrta i izradu drva u šumi. Sve vrijeme su živjeli skupa i to duže od 20 godina, tj. 23 godine.

11. Svjedokinja HF u svom iskazu navodi da se 2010. godine doselila u susjedstvo predlagateljice i sada pok. FF te može reći da je po svojim zapažanjima zaključila da njih dvoje žive kao osobe koje žive u braku, odnosno da ta njihova zajednica nalikuje bračnoj zajednici. Oni su imali zajednički stol. postelju i blagajnu, zajednički su održavali kuću u kojoj su živjeli. Od Stipine plaće živjela je čitava obitelj s obzirom da su imali dvije kćeri koje su zajedno podizali, tj. brinuli se zajedno o njihovom odgoju i obrazovanju. Održavali su kontakte sa rodbinom i sa jedne i sa druge strane te sa zajedničkim prijateljima i susjedima. Zajedno su odlazili u crkvu te na različite priredbe. Navodi da su međusobno pokazivali emocije, pa tako navodi slučaj kada je i sama vozila FF da kupi ZF poklon za rođendan. Kada se FF razbolio o njemu se brinula predlagateljica te njegove kćeri. FF je sahranjen na grobnom mjestu na groblju u [adresa], a ona ne znae da li će tamo biti sahranjena i predlagateljica. ZF je muž iz ranijeg braka umro prije ove izvanbračne zajednice, a za FF zna da je ranije bio u braku, ali ne zna jednom ili više puta, ali zna da je u ranijem braku imao djecu.

12. U svom iskazu svjedokinja JF navodi da se prije pet godina doselila u susjedstvo kuće u kojej su živjeli predlagateljica i sada pok. FF te može reći da ja nije niti znala da oni nisu u braku jer na osnovu onoga što je vidjela njihova zajednica života je nalikovala zajednicama života ljudi koji žive u braku, a što zna jer je i ona u braku. Oni su živjeli zajedno sa svojim kćerkama te su zajedno uređivali kuću u kojoj su živjeli te radili oko nje. FF je bio zaposlen te je čitava obitelj živjela od njegove plaće. Imali su zajedničke prijatelje, odnosno socijalne kontakte sa prijateljima i susjedima te su zajedno išli na različita događanja, toplice, a i na more u Crikvenicu. Koliko joj je poznato održavali su zajedničke kontakte sa rodbinom i sa jedne i sa druge strane. Ne zna da li su Stipina djeca iz prvog braka dolazila kod FF. Ne zna ništa o nasljeđivanju iza pok. FF. Ne zna da li je FF bolovao prije smrti, no zna gdje je sahranjen i da će tamo biti sahranjena ZF. Njegov posljednji ispraćaj i sahranu je organizirala predlagateljica. Oni su zajednički kupili traktor sa kojim je FF išao na posao te sa kojim su obrađivali vrt i išli po drva u šumu.

Posl. broj: R1 Ob-315/2024-22

13. Odredbom čl. 11. st. 1. Obiteljskog zakona propisano je da se odredbe toga Zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka.

14. Po ocjeni ovoga Suda, iz ove zakonske definicije proizlaze četiri pretpostavke za postojanje izvanbračne zajednice: 1. postojanje životne zajednice, 2. da su partneri muškarac i žena, 3. da su partneri slobodni od bračnog statusa, odnosno nisu u braku, i 4. da zajednica traje najmanje tri godine, osim u slučaju rođenja zajedničkog djeteta ili sklapanja braka između partnera. Da bi izvanbračna zajednica proizvodila pravne učinke moraju kumulativno biti ispunjene sve ove pretpostavke.

15. Nastanak i prestanak izvanbračne zajednice kao životne zajednice potpuno je neformalan, znači nije precizno zakonski opisan i ta neformalnost čini bitnu razliku u odnosu na nastanak i prestanak braka koji je formalan i gdje je volja (lat. animus) partnera za nastanak i prestanak zajednice jasno očitovana kroz propisani postupak i pripadajuće isprave. Nadalje, zakonodavac nije uredio koji bi to točno elementi upućivali na postojanje izvanbračne zajednice (npr. emotivni, imovinski, socijalni i dr.) i što se podrazumijeva pod terminom životne zajednice.

16. S obzirom na to, po ocjeni ovoga Suda, da li je postojala životna zajednica utvrđuje se, među inim, kroz to da li su izvanbračni partneri živjeli na istoj adresi tj. da li je postojala zajednica stanovanja u zajedničkom kućanstvu, postojanje njihove imovinske povezanosti u vidu zajedničke blagajne, zajedničko snošenje troškova života ili ulaganja, emocionalna, seksualna i općenito partnerska povezanost, kao i socijalni kontakti u vidu održavanja odnosa sa rodbinom (sa strane svakog od partnera) i zajedničkim prijateljima kao i zajedničko provođenje slobodnog vremena u vidu putovanja, izlazaka (priredbe, proslave predstave i sl.), rekreacije i sl. Isto tako, kao bitan segment navedenoga je i međusobna skrb partnera u slučaju bolesti i nemoći da to čine samostalno, kao što je to i izražavanje pijeteta, poštovanja i bliskosti u vidu organiziranja sahrane i odabira zajedničkog mjesta počinka (grobnica, grobno mjesto, spomenik i sl.).

17. Definirajući izvanbračnu zajednicu kao zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca zakonodavac je naglasio pretpostavku slobode od bračnog statusa, odnosno da niti jedan od partnera u vrijeme izvanbračne zajednice nije u već postojećem (pa makar i samo formalnom) braku. S tim u svezi za napomenuti je da su prema važećoj sudskoj praksi sudovi dosljedni u ne priznavanju pravnih učinaka zajednicama čiji partneri žive istodobno i u braku tj. osobama koje su u braku i istodobno u jednoj ili više izvanbračnih zajednica.

18. Nadalje, pretpostavkom vremenskog trajanja zajednice tj. da zajednica traje najmanje tri godine, a kraće samo ako je rođeno zajedničko dijete, po ocjeni ovoga Suda, zakonodavac je odlučio pravno zaštiti samo one zajednice koje su stabilnije i trajnije. Vremenski uvjet od tri godine trajanja odnosi se na zajednice u kojima nije rođeno zajedničko dijete, a ako se rodi zajedničko dijete izvanbračnih drugova neovisno o uvjetu od tri godine. Isto tako, pretpostavlja se da je riječ o trajnijoj i stabilnijoj

Posl. broj: R1 Ob-315/2024-22

obiteljskoj zajednici kada je ona nastavljena sklapanjem braka pa i u slučaju iako je trajala kraće od tri godine.

19. Odredbom čl. 11. st. 2. Obiteljskog zakona propisano je da izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz stavka 1. istoga članka stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.

20. Nadalje, s obzirom da se izvanbračna zajednica utvrđuje sa sada pokojnom osobom, za napomenuti je da se prema odredbama članka 8. Zakonu o nasljeđivanju izvanbračnom zajednicom smatra životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca koja je trajala dulje vrijeme, a prestala ostaviteljevom smrću, pod uvjetom da su ispunjene pretpostavke koje se traže za valjanost braka. Dakle, definicija izvanbračne zajednice po Zakonu o nasljeđivanju djelomično se razlikuje od definicije u Obiteljskom zakonu s obzirom na pretpostavku trajanja vremena koje se definira kao: “dulje vrijeme“, a ne tri godine kao što je to u Obiteljskom zakonu. Uz ono što je isto tj. slobodni bračni status, zajednica je trebala trajati dulje i prestati ostaviteljevom smrću, a trebale su biti ispunjene pretpostavke za valjanost braka (punoljetnost partnera, sposobnost za rasuđivanje, osobe izvan nedopuštenog krvnog srodstva i osoba slobodnog bračnog stanja – čl. 25. do 28. Obiteljskog zakona).

21. Sve naprijed navedeno, po ocjeni ovoga Suda, bitno je jer se na temelju navoda predlagatelja iznijetih u prijedlogu može zaključiti da je predlagateljica ovaj postupka pokrenuo radi ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu iza sada pokojnog FF.

22. Naime, odredbom čl. 22. st. 1. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je da u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne mirovine, prijevremene starosne mirovine, invalidske mirovine i privremene invalidske mirovine osigurani su članovi njegove obitelji, a st. 3. istog zakonskog članka je propisano da se pod članom obitelji iz st. 1. toč. 1. ovog članka smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje 3 godine.

23. Odredbom čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku ali se u istoj ne navodi prema materijalnim odredbama kojega propisa, kao što to na primjer čini Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju koji u pogledu prava na zdravstveno osiguranje supružnika upućuje na propis o obiteljskim odnosima (čl.10. st. 1. t. 1.) ili Opći porezni zakon koji to pak također ne definira (čl. 15. st. 1.).

24. Imajući u vidu naprijed navedeno za napomenuti je da Sud u ovom postupku utvrđuje da li je postojala izvanbračna zajednica u slučaju predlagateljice i FF, a ne to da li je predlagateljica stekla pretpostavke za ostvarenje prava na obiteljsku mirovinu sukladno odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju (čl. 22., 65.,

Posl. broj: R1 Ob-315/2024-22

67., 72. i dr.) jer će se te pretpostavke utvrđivati pred Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje u postupku u kojem će odluka iz ovog predmeta biti jedna od isprava kojom će se ispunjenje pretpostavki dokazivati kao što ista u tu svrhu može eventualno poslužiti i u nekim drugim postupcima.

25. Dakle, s obzirom na sve navedeno, po ocjeni ovoga Suda, u ovom konkretnom slučaju kada nije precizno propisano odredbe kojega materijalnog zakona primijeniti (npr. kao što bi to u ostavinskom postupku bila primjena Zakona o nasljeđivanju) primjenjuju se odredbe Obiteljskog zakona.

26. Prema tome, u smislu naprijed citiranih odredbi članka 11. Obiteljskog zakona u slučaju predlagateljice utvrđeno je da je ona sa FF tijekom predmetnog perioda tj. počevši od 2001. godine do njegove smrti 24. travnja 2024. godine živjeli u zajedničkom kućanstvu kao i to da su međusobno bili u emotivnim odnosima te da su održavali zajedničke socijalne kontakte sa drugim osobama, da su zajednički skrbili i raspolagali sa imovinom koju su imali na raspolaganju, brinuli se međusobno jedan o drugome, a isto tako, predlagateljica je organizirala posljednji ispraćaj i sahranu FF nakon njegove smrti. Uz navedeno utvrđeno je i to da je njihova izvanbračna zajednica trajala u neprekidnom period dužem od tri godine (23 godina) te da za to vrijeme nijedan od njih nije bio u braku sa drugom osobom radi čega su u njihovom slučaju, po ocjeni ovoga Suda, bile kumulativno ispunjene sve pretpostavke propisane odredbama članka 11. st. 1. Obiteljskog zakona radi čega je Sud prijedlog smatrao osnovanim i odlučio kao u izreci ovog rješenja.

27. S obzirom na to da niti jedna od stranaka nije potraživala trošak ovog postupka, Sud o istima nije donosio odluku.

U Bjelovaru, 26. veljače 2025. godine.

S U D A C :

Ivan Poljak

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, pisano u 3 primjerka u roku od 15 dana od dana primitka ovoga rješenja.

Dostaviti:

- Pun. predlagateljice, odvjetnicima iz ZOU ČF i AF

- I. protustranci NF

- II. protustranci KF

- III. protustranci IF

- IV. protustranci ĆF