Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

Poslovni broj: Gž-1474/2022-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od sutkinje Filke Pejković kao predsjednice vijeća, Kristine Vukelić Aničić kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Svjetlane Pražić kao članice vijeća u pravnoj stvari tužiteljice HP, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnik Marijo Vrnoga, odvjetnik u Metkoviću, protiv tužene Republike Hrvatske, koju zastupa ODO Metković, Građansko-upravni odjel, radi utvrđenja prava vlasništva,odlučujući o žalbi tužene protiv presude Općinskog suda u Metkoviću poslovni broj: P-287/2020 od 1. rujna 2022., u sjednici vijeća održanoj 26. veljače 2025.,

p r e s u d i o  j e

I.Odbija se kao neosnovana žalba tužene te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Metkoviću poslovni broj: P-287/2020 od 1. rujna 2022.

II. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužene za naknadu troškova žalbenog postupka.

Obrazloženje

1.Prvostupanjskom presudom u točki I. izreke utvrđeno je da je tužiteljica isključiva vlasnica k. č. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na skici lica mjesta vještaka za geodeziju Marka Vukše, dipl. ing. geod., od 7. lipnja 2022. označena likom A, B, C, D, E, F, G, H, I, J, K, L, M, N, A, površine 998 m² a predstavlja katastarsku česticu [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina], koji čini sastavni dio ove presude, te da je tuženica Republika Hrvatska na temelju ove presude dužna trpjeti uknjižbu brisanja prava vlasništva na kat. čest. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] sa svog imena uz istodobnu uknjižbu cjeline prava vlasništva na kat. čest. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u zemljišnim knjigama Naslovnog suda na ime i za korist tužiteljice. U točki II. izreke presude naloženo je tuženoj naknaditi tužiteljici trošak parničnog postupka u iznosu od 1.373,68 eur/10.350,00 kn.

2. Navedenu presudu pravodobno podnesenom žalbom pobija tužena iz svih žalbenih razloga propisanih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07.,96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., dalje ZPP).

3. Tužena predlaže uvaženje žalbi uz naknadu joj troškova žalbenog postupka.

4. Odgovor na žalbu nije podnesen.

5. Žalba tužene nije osnovana.

6. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za utvrđenje njezina prava vlasništva na nekretnini u zemljišnoj knjizi označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica] površine 998 m2 upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

7. Prvostupanjski sud po provedenom postupku utvrđuje;

- da tužiteljica polaže pravo na nekretninu k. č. br. [katastarska čestica] površine 998 m2 upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao vlasništvo Republike Hrvatske,

- da je ista identificirana na skici lica mjesta nalaza i mišljenja vještaka mjernika Marka Vukše slovnim oznakama A, B, C, D, E, F, G, H, I, J, K, L, M, N, A te da he iva nekretnina položena kao rubna nekretnina u k. o. [katastarska općina] te da nakon iste počinje k. o. [katastarska općina],

- da se predmetna nekretnina u naravi nalazi u [adresa] na predjelu ... te da se do iste dolazi sa magistralne ceste poljskim putem,

- da ista u naravi predstavlja poljoprivredno zemljište, uredno obrađeni voćnjak na kojem je zasađeno 175 stabala starijih mandarina,

- da je nekretnina sa svih strana omeđena širokim jendecima,

- da Iz konačnog rješenja Komisije za uzurpacije Narodnog odbora kotara Makarska broj Uzp. 59 od dana 15. kolovoza 1959. godine (list 15-17 spisa) proizlazi da je tužiteljičinom predniku-ocu JP te članovima njihovih obitelji priznato pravo vlasništva na zemljištu u općenarodnoj imovini na čestici [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 920 m2,

- da iz pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda Metkoviću posl. br. O-9/88 iza smrti JP pok. TP iz [adresa] od 26. veljače 1988. godine (list 18-19 spisa) proizlazi da su njegovim nasljednicima proglašeni sinovi ČP i TP te kćer HP. Predmet nasljeđivanja je između ostalog bila i nekretnina u k. o. [katastarska općina] zvana "... koju je u cijelosti naslijedila tužiteljica

- da iz izvoda iz ... Područnog ureda za katastar Dubrovnik Ispostava Ploče od 1. kolovoza 2007. godine (list 20 spisa) proizlazida se tužiteljica HP vodi upisana na kat. čes. broj [katastarska čestica], oranica i jarak, ukupne površine 1713 m2,

- da iz povijesti promjena Odjela za katastar nekretnina Metković od 27. srpnja 2020. godine proizlazi da je stupanjem na snagu katastarskog operata nove izmjere k. o. [katastarska općina] - 2013. godine k. č. [katastarska čestica] ukupne površine 998 m2 , kao način uporabe voćnjak-upisana u ... na Republiku Hrvatsku. Identifikacijom je utvrđeno da k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] odgovara dijelu k. č. [katastarska čestica], upisana u ... k. o. [katastarska općina] (van primjene) te dijelom u k. o. [katastarska općina],

- da iz iskaza svjedoka GP proizlazi da prijepornu nekretninu u posjedu drži tužiteljica kao svoju da je ista sa svih strana omeđena jedencima- kanalima uobičajenim u dolini ... pri čemu je on vlasnik susjedne nekretnine time da tužiteljicu nikada nitko nije smetao u posjedovanju. Predmetna nekretnina da se naziva ... jer da je položena okomito u odnosu na ostale a kako su je nekad davno nazvali tužiteljičini prednici. On osobno da se je upisao kao vlasnik svoje nekretnine u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o [katastarska općina],

- da iz iskaza svjedoka TP, brata tužiteljice proizlazi da je predmetna nekretnina bila u posjedu njihova pok. oca te da ju je isti koristio za sadnju kukuruza i rajčica, da je ista poznata pod nazivom ... jer je bila položena okomito i ukušena u odnosu na zemlju na kojoj su već bile posađene mandarine. Da je na prijepornoj nekretnini pok. otac posadio mandarine 70-tih godina, da su posađene mandarine stradale tijekom velike zime 1984. nakon čega su 1987./1988. zasađene nove koje se i danas nalaze na zemlji. Da je njihov otac preminuo 1987. a prijepornu nekretninu naziva ... da je naslijedila njegova sestra, tužiteljica. U postupku preoblikovanja zemljišne knjige njegova sestra da nije dobila poziv te nije sudjelovala. Kako njegova sestra nije dobila poziv za svoju zemlju zvana ... da je zvao katastarsku komisiju i pitao zašto se nije dobio poziv za zemlju zvana ..., da mu je rečeno da treba pričekati jer nije došlo na red. Vrijeme je odmicalo, završena je obnova u k. o. [katastarska općina], a kako tužiteljica nije dobila poziv on se savjetovao sa stručnim osobama pa je otišao u Zk odjel suda u Metkoviću. Dobio je informaciju da je predmetna nekretnina upisana kao vlasništvo Republike Hrvatske te mu je rečeno da sestra mora pokrenuti sudski postupak kako bi dokazala svoje vlasništvo, da je u Uredu za imovinsko pravne poslove u Metkoviću pronađeno rješenje kojim je njegovom ocu priznato pravo vlasništva na zemlji zvanoj ... te da nikada nitko njihovog oca, a poslije ni njegovu sestru nije smetao u posjedovanju predmetne nekretnine niti je od bilo kojeg državnog tijela ikada izdana bilo kakva zabrana za posjedovanje,

- da iz iskaza tužiteljice proizlazi da je predmetnu nekretninu naslijedila iza smrti svog oca. Prije obnove zemljišne knjige predmetnu nekretninu da je obilježila za potrebe geodetskog snimanja. Prilikom sređivanja zk stanja ostalih zemljišta koja su se nalazila u k. o. [katastarska općina] interesirala se zašto nije dobila poziv za ... pa joj je povjerenstvo za k. o. [katastarska općina] pokazalo mapu i rečeno joj je da zemlja zvana ... pripada k. o. [katastarska općina] i da će dobiti poziv kad bude u tijeku postupak za k. o. [katastarska općina]. Međutim poziv nikada da nije dobila pa da se naknadno informirala i njezin brat da je istraživao situaciju i pribavio sve potrebne dokumente, te je morala je pokrenuti ovaj postupak. Također joj je poznato da su svi njezini međaši uknjižili svoje pravo vlasništva bez ikakvih problema, a Republika Hrvatska nije polagala nikakva prava.

8. Temeljem naprijed iznijetog prvostupanjski sud utvrđuje da je tužiteljičin otac, pok. JP iz [adresa] bio vlasnik nekretnine označene kao k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] po starom premjeru, koja je stupanjem na snagu katastarskog operata nove izmjere za k. o. [katastarska općina] 2013. godine prešla u katastarsku općinu [katastarska općina] te prilikom nove izmjere označena kao k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Pravo vlasništva navedene katastarske čestice tužiteljičin otac da je stekao na temelju odluke tadašnje upravne vlasti tj. rješenja Komisije za uzurpacije Uzp-59 od 15. kolovoza 1959. Nakon smrti tužiteljičina oca predmetnu nekretninu da je naslijedila tužiteljica prema rješenju Općinskog suda u Metkoviću posl. br. O-9/88 od 26. veljače 1988. Ocjena je prvostupanjskog suda da iako je u rješenju o nasljeđivanju predmetna nekretnina navedena opisno kao zemlja zvana ... u k. o. [katastarska općina], provedenim dokazima, a posebno iskazima saslušanih svjedoka koje u cijelosti prihvaća kao istinite i uvjerljive da je utvrđeno da se upravo radi o predmetnoj čestici zemlje pri čemu da tijekom postupka tuženica nije osporavala identifikaciju predmetne nekretnine niti je na bilo koji način dovela u sumnju istinitost iskaza saslušanih svjedoka TP i GP pa slijedom navedenog utvrđuje da je tužiteljica pravo vlasništva predmetne nekretnine stekla na temelju nasljeđivanja oca u skladu s odredbom čl. 128. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima te kako osnovan prihvaća tužbeni zahtjev iste za utvrđenjem njenog prava vlasništva te odlučuje kao u točki I. izreke presude.

9. Suprotno žalbenim navodima tuženika u pobijanoj presudi su navedeni razlozi o odlučnim činjenicama i isti nisu nejasni niti proturječe sadržaju priloženih isprava. Presuda nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati. Zbog toga nije ostvarena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 i 80/22

- dalje: ZPP) na koju upire tuženik u žalbi.

10. Isto tako u postupku nije počinjena niti jedna druga bitna povreda odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8.,9.,13. i 14. ZPP- a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti (čl. 365 st. ZPP).

11. Prvostupanjski sud je u postupku utvrdio odlučne činjenice za presuđenje ovog spora izloživši ga u obrazloženju pobijane presude te je na utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo pa je neosnovano pozivanje tuženika na postojanje žalbenog razloga pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava.

12. Ispitujući prvostupanjski presudu u granicama razloga određenih u žalbi na žalbene navode tuženika valja istaći da iako se u konkretnom slučaju radi o čestici formiranoj tijekom problikovanja zemljišne knjige, podnošenje tužbe kao što je konkretna kojom tužiteljica zahtjeva ostvarenje svog prava vlasništva spram tuženika kao osobe koja je u zemljišnoj knjizi upisana kao vlasnik iste nije vezano uz rokove propisane za podizanje tužbe za ispravak iz odredbe čl.197. Zakona o zemljišnim knjigama ( „ Narodne novine“ 91/96,68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10,55/13, 60/13, dalje ZZK) koji se primjenjuje na konkretan slučaj ili pak brisovne tužbe iz odredbe čl. 129. ZZK.

13. Ovo iz razloga jer iz žalbenih navoda tuženika, te konačno stanja spisa, Zapisnika sastavljenog povodom preoblikovanja zemljišne knjige na osnovu ZZK za katastarsku općinu [katastarska općina] od 12. ožujka 2013. evidentno da je u odnosu na prijepornu nekretninu vođen postupak preoblikovanja zemljišnih knjiga.

14. Člankom 202. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ broj 91/96., 68/98., 137/99., 114/01., 100/04., 107/07., 152/08., 126/09., 55/13., 60/13., dalje ZZK) propisano je da će preoblikovanje ručno vođene zemljišne knjige u EOP- zemljišnu knjigu (elektronički vođenu zemljišnu knjigu) odrediti ministar pravosuđa u sporazumu s čelnikom središnjeg tijela državne uprave mjerodavnog za katastar.

15. Člankom 203. navedenog zakona propisano je da prilikom preoblikovanja zemljišne knjige u EOP-zemljišnu knjigu će se prenijeti u BZP (bazi zemljišnih podataka) svi neizbrisani upisi u postojećoj glavnoj knjizi, a s onim sadržajem i u onom obliku koji odgovara pravilima o vođenju glavne knjige u EOP-zemljišnoj knjizi.

16. Dakle, preoblikovanje zemljišnih knjiga zapravo podrazumijeva prelazak s ručno vođenih zemljišnih knjiga na elektronički vođenu zemljišnu knjigu, te se tom prilikom u EOP- zemljišnu knjigu prenose upisi iz ručno vođenih zemljišnih knjiga, odnosno tom prilikom se ne mogu vršiti promjene knjižnih prava, pa ni prava vlasništva.

17. U konačnosti iz spisu priležećeg Zapisnika sastavljenog povodom preoblikovanja zemljišne knjige ( list 35 ) evidentno je da je u tom postupku izvršen prijepis postojećeg zemljišno knjižnog stanja vlasništva glede nekretnine koja je bila predmet preoblikovanja. I u trenutku vođenja postupka preoblikovanja zemljišnih knjiga, u zemljišnoj knjizi kao vlasnik nekretnine koja je ranije nosila oznaku k. č. [katastarska čestica] bila je upisana Republika Hrvatska, dakle tužena a što je razvidno i iz povijesnog zemljišnoknjižnog izvatka ( list 52 do 56 spisa) tako da u tom postupku nije došlo do promjene upisa vlasništva.

18. Kako u postupku preoblikovanja zemljišne knjige nije došlo do promjene vlasništva niti je u tom postupku tužiteljica imala položaj stranke a niti se je taj postupak provodio kao zemljišno knjižni ispravni postupak to prilikom provođenja tog postupka nije došlo do za tužiteljicu pogrešnog upisa za kojeg bi postojala obveza ispravka kroz odredbu čl. 197. ZZK koje bi bilo vezano rokom ili pak podnošenja brisovne tužbe, već tužiteljica kao osoba koja smatra da je vlasnica prijeporne nekretnine radi ostvarivanja tog svog prava treba podnijeti vlasničku tužbu kao što je konkretna radi utvrđivanja svog prava vlasništva u kojem će dokazati činjenice i okolnosti stjecanja istog.

19. Stoga kada zahtjev tužiteljice za utvrđenje njezina prava vlasništva protivno žalbenim navodima tuženika nije vezan rokom, okolnost što se prvostupanjski sud u razlozima presude nije očitovao na tijekom postupka istaknute navode tužene o nepravovremenosti tužbe protivno navodima žalbe nije od utjecaja na pravilnost i zakonitost donesene odluke.

20. Pravilnost činjeničnih utvrđenja prvostupanjskog suda, kao ni primjena materijalnog prava nisu dovedeni u pitanje žalbenim navodima tužene o nedovoljno raspravljenoj činjenici evidencije izvjesnog DP iz [adresa] kao posjednika prijeporne nekretnine kada je u prvostupanjski sud ocjenom provedenih dokaza nakon provedenog očevida na licu mjesta u cijelosti poklanjajući vjeru iskazu saslušanih svjedoka i tužiteljice utvrdio da je stvarni posjednik i vlasnik prijeporne nekretnine bio prednik tužiteljice JP koji je istu stekao u vlasništvu temeljem rješenja Komisije za uzurpaciju Narodnog odbora kotara Makarska od 15. kolovoza 1959. a potom tužiteljica koja je istu u vlasništvo stekla nasljeđivanjem pok. JP preminulog **.**.1988.

21. Konačno valja istaći da posjedovni list ne predstavlja dokaz činjenice ni stvarnog posjeda ni stvarnog vlasništva nekretnine time da je sadržajem provedenih dokaza i to očevidom na licu mjesta te saslušanjem svjedoka i tužiteljice prvostupanjski sud utvrdio stvarni posjed prednika, odnosno tužiteljice u pogledu prijeporne nekretnine pravilnost kojeg činjeničnog utvrđenja žalbenim navodima tužene nije dovedeno u sumnju. Osim toga tužena tijekom postupka nije niti tvrdila niti dokazala da se tužiteljica ne nalazi u stvarnom posjedu prijepora niti je na te okolnosti predlagala provođenje dokaza.

22. Okolnost što se prvostupanjski sud u pogledu stjecanja prava vlasništva tužiteljice nasljeđivanjem pok. ŽP pogrešno pozvao na odredbu čl. 128. ZV-a umjesto ispravno na odredbu čl. 36. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Službeni list SFRJ" br. 6/80., 36/90., "Narodne novine" br. 53/91., 91/96., dalje ZOVO) koji se s obzirom na vrijeme stjecanja primjenjuje na konkretna slučaj sukladno odredbi čl. 388.st.2. ZV-a nije od utjecaja na pravilnost odluke jer je i odredbom čl. 36. ZOVO bilo propisano da se pravo vlasništva na stvar stječe se nasljeđivanjem u trenutku otvaranja nasljeđa na imovini umrlog, ako zakonom nije drugačije određeno to je pravilno utvrđenje te zaključak prvostupanjskog suda da je tužiteljica vlasništvo prijepora stekla nasljeđivanjem svog prednika.

23. Žalbeni navodi tuženika da rješenje Komisije za uzurpaciju od 15. kolovoza 1959. nije opskrbljeno klauzulom konačnosti ne dovodi u pitanje sadržaj istog kada je predmetno rješenje po nadležnom tijelu doneseno te kada je prednik tužiteljice kako to utvrđuje prvostupanjski sud, pravilnost kojih utvrđenja žalbenim navodima tužene ničim nisu dovedene u sumnju, vlasništvo prijeporne nekretnine stekao temeljem istog.

24. U odnosu na odluku o trošku sadržanu u točki II. izreke pobijane presude za navesti je da tužena nije uspjela u sporu pa ju je pravilno prvostupanjski sud sukladno odredbi čl. 154.st.1. ZPP-a te odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ br. 142/2012, 103/2014, 118/2014, 107/2015, 37/2022, dalje Tarifa) obvezao na naknadu parničnog troška tužiteljici za radnje poduzete po punomoćniku odvjetniku.

25. Slijedom svega naprijed iznijetog na temelju odredbi čl. 368. st.1. odlučeno je kao u točki I. izreke ove presude.

26. Zahtjev tužene za naknadu troška žalbenog postupka odbijen je temeljem odredbe čl. 166. st. 1 ZPP jer tužena nije uspjela s žalbom te je odlučeno kao u toč. II. izreke presude.

U Rijeci 26. veljače 2025.

Predsjednica vijeća

Filka Pejković