REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Avenija Dubrovnik 8

Poslovni broj: Pp-14813/2024-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sutkinji Sanji Eter, uz sudjelovanje Jasminke Češković kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv I okrivljene pravne osobe SINJAL ARMATURE d.o.o. i II okrivljene odgovorne osobe FG, zastupanih po braniteljici Ivi Babić, odvjetnici iz [adresa], zbog prekršaja iz čl. 172. st. 2. t. 2. i st. 3. i čl. 172. st. 2. t. 5. i st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine", broj 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18., 62/18., 115/18., 102/19., 84/21. i 119/22) i čl. 229. st. 1. podst. 47. Zakona o radu ("Narodne novine", broj 93/14., 127/17., 98/19., 151/22. i 64/23), povodom optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područnog ureda Zagreb, Službe za nadzor zapošljavanja i upućivanja, Klasa: 116-02/24-01/4922, Urbroj: 443-02-05-11/24-6 od 27. studenoga 2024., nakon javne glavne rasprave zaključene 18. veljače 2025., javno je objavio presudu 21. veljače 2025. i

p r e s u d i o  j e

I) Temeljem odredbe čl. 183. Prekršajnog zakona ("Narodne novine", broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.)

I okrivljena pravna osoba: SINJAL ARMATURE d.o.o., direktor FG, sa sjedištem u [adresa], s predmetom poslovanja: građevinski radovi, MBS: [matični broj subjekta], OIB [osobni identifikacijski broj], tvrtka posluje pozitivno, s pet zaposlenih, prekršajno osuđivana

II okrivljena odgovorna osoba: FG, sin F i PG, djev. P, rođen **.**.1959. u [adresa], državljanin RH, OIB [osobni identifikacijski broj], oženjen, četvero djece, pismen, VSS, zaposlen, po zanimanju direktor u I okrivljeniku, s mjesečnim primanjima od oko 1.000,00 eura, s prebivalištem u [adresa], prekršajno osuđivan, protiv njega se ne vodi prekršajni postupak za ista djela prekršaja

krivi su

što je

1. kod poslodavca SINJAL ARMATURE d.o.o., radio radnik KG, OIB [osobni identifikacijski broj] kojemu je poslodavac dana 12. srpnja 2024. izjavio odluku o izvanrednom otkazu ugovora o radu te Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje podnio prijavu o prestanku osiguranja, a da su Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje dostavili netočne podatke za vođenje matične evidencije za imenovanog radnika i to podatak o razlogu prestanka svojstva osiguranika tako da su kao razlog prestanka svojstva osiguranika dostavili podatak da se radi o redovitom otkazu radnika, a trebali su dostaviti podatak da se radi o izvanrednom otkazu skrivljenim ponašanjem radnika,

dakle, što su kao poslodavac pravna osoba-obveznik doprinosa i odgovorna osoba pravne osobe unijeli netočne podatke u dokumentaciju dostavljenu u matičnu evidenciju,

čime su počinili prekršaj iz čl. 108. st. 7. Zakona o mirovinskom osiguranju,

kažnjiv za I okrivljenu pravnu osobu po čl. 172. st. 2. t. 2. istog Zakona i kažnjiv za II okrivljenika odgovornu osobu po čl. 172. st. 3.u vezi čl. 172. st. 2. t. 2. istog Zakona

2. kod poslodavca SINJAL ARMATURE d.o.o., radio radnik KG, OIB [osobni identifikacijski broj], počevši od dana 1. ožujka 2024. do 10. srpnja 2024. na poslovima zidara, a nisu u zakonskom roku od 24 sata od nastale promjene podnijeli prijavu o prestanku osiguranja na obvezno mirovinsko osiguranje što su bili dužni učiniti najkasnije dana 11. srpnja 2024.,

dakle, kao poslodavac pravna osoba-obveznik doprinosa i odgovorna osoba pravne osobe propustili su za radnika u zakonskom roku odjaviti osiguranje na nadležno tijelo Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje,

čime su počinili prekršaj iz čl. 112. st. 1. t. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju,

kažnjiv za I okrivljenu pravnu osobu po čl. 172. st. 2. t. 5. istog Zakona i kažnjiv za II okrivljenika odgovornu osobu po čl. 172. st. 3. u vezi čl. 172. st. 2. t. 5. istog Zakona

3. kod poslodavca SINJAL ARMATURE d.o.o., radio radnik KG, OIB [osobni identifikacijski broj], počevši od dana 01. ožujka 2024. do 10. srpnja 2024. i obavljao poslove zidara, a da mu nisu dostavili pisanu i obrazloženu odluku o otkazu ugovora o radu,

dakle, što kao poslodavac pravna osoba i odgovorna osoba pravne osobe radniku nisu dostavili otkaz ugovora o radu,

čime su počinili prekršaj iz čl. 120. Zakona o radu

kažnjiv za I okrivljenu pravnu osobu po čl. 229. st. 1. podst. 47. istog Zakona te kažnjiv za II okrivljenika kao odgovornu osobu po čl. 229. st. 2. u vezi čl. 229. st. 1. podst. 47. istog Zakona.

I okrivljenoj pravnoj osobi se temeljem citiranih propisa, uz primjenu čl. 37. Prekršajnog zakona, utvrđuje

za prekršaj pod točkom 1. izreke

novčana kazna u iznosu od 260,00 eura (dvjesto šezdeset eura),

za prekršaj pod točkom 2. izreke

novčana kazna u iznosu od 260,00 eura (dvjesto šezdeset eura), a

za prekršaj pod točkom 3. izreke

novčana kazna u iznosu od 1.040,00 eura (tisuću četrdeset eura).

Temeljem odredbe čl. 39. st. 1. Prekršajnog zakona I okrivljenoj pravnoj osobi izriče se ukupna novčana kazna u iznosu od 1.560,00 eura (tisuću petsto šezdeset eura).

II okrivljenoj odgovornoj osobi se temeljem citiranih propisa, uz primjenu čl. 37. Prekršajnog zakona, utvrđuje

za prekršaj pod točkom 1. izreke

novčana kazna u iznosu od 60,00 eura (šezdeset eura),

za prekršaj pod točkom 2. izreke

novčana kazna u iznosu od 60,00 eura (šezdeset eura), a

za prekršaj pod točkom 3. izreke

novčana kazna u iznosu od 100,00 eura (sto eura).

Temeljem odredbe čl. 39. st. 1. Prekršajnog zakona II okrivljenoj odgovornoj osobi izriče se ukupna novčana kazna u iznosu od 220,00 eura (dvjesto dvadeset eura).

II) Temeljem čl. 33. st. 11. Prekršajnog zakona I i II okrivljenici su obvezni platiti novčanu kaznu u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice u roku od 2 (dva) mjeseca od dana pravomoćnosti ove presude, a u protivnom postupit će se prema odredbi čl. 34. Prekršajnog zakona. Temeljem čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona ukoliko I i II okrivljenici u navedenom roku plate 2/3 izrečene novčane kazne u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice smatrat će se da je novčana kazna u cijelosti plaćena.

III) Temeljem čl. 139. st. 3. u vezi s čl. 138. st. 2. tč. 3 Prekršajnog zakona, I i II okrivljenici su dužni naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 30,00 eura (trideset eura), svaki, u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice u roku od 2 (dva) mjeseca od dana pravomoćnosti ove presude, a u protivnom troškovi će se naplatiti prisilno, temeljem čl. 152. st. 4. i st. 11. Prekršajnog zakona.

Obrazloženje

1. Državni inspektorat, Područni ured Zagreb, Služba za nadzor zapošljavanja i upućivanja, podnio je optužni prijedlog protiv I i II okrivljenika, zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci ove presude te je proveden redovan prekršajni postupak.

2. Na zakazano ročište pristupio je II. okrivljenik u prisutnosti braniteljice te je iskazao da je direktor I okrivljene pravne osobe i ovlašten na zastupanje iste te je obranu iznio u svoje ime i u ime pravne osobe. U spis je dostavio pisanu obranu od 17. veljače 2025. Iz pisane obrane proizlazi: u toč. l. optužnog prijedloga navedeno je da su dostavljeni netočni podaci za vođenje matične evidencije za imenovanog radnika i to podatak o razlogu prestanka svojstva osiguranika s obzirom da je navedeno da je prestanak svojstva zbog redovitog otkaza, a bila je riječ o izvanrednom otkazu radniku. lstiče se da je razlog prestanka svojstva osiguranika radniku bio izvanredni otkaz od dana 12.07.2024. godine koji prileži spisu i koja je odluka donesena zbog nepojavljivanja radnika na mjestu rada te zbog informiranja poslodavca da je radnik odselio u Njemačku te se neće vratiti na rad. Nije sporno da je riječ o izvanrednom otkazu radniku te je prilikom odjave predmetnog radnika očigledno prilikom unošenja u matičnu evidenciju od strane knjigovodstva došlo do omaške. Međutim, nije bila riječ o namjerno unesenom pogrešnom podatku niti je ovom omaškom radniku nastupila bilo kakva šteta s obzirom da je poslodavac ispravno obračunao i isplatio zakonska davanja radniku. S obzirom da ovim nenamjernim pogrešnim unosom osnove prestanka radnog odnosa nije nastupila bilo kakva posljedica ili drugačiji ishod za radnika, pravna osoba smatra da nije počinila prekršaj za koji ju se tereti te stoga predlaže sudu da je u odnosu na navedeni prekršaj oslobodi optužbe. Nadalje, u toč. 2. optužnog prijedloga, navodi se da okrivljenici nisu podnijeli prijavu o prestanku osiguranja na obvezno mirovinsko osiguranje u zakonskom roku od 24 sata o nastale promjene, a što su bili dužni učiniti najkasnije do 11.07.2024. godine. Okrivljena pravna osoba je dana 12.07.2024. godine donijela Odluku o izvanrednom otkazu imenovanom radniku s obzirom da isti po proteku neplaćenog dopusta koji mu je poslodavac ranije odobrio nije došao na posao dana 11.07. i 12.07.2024. godine te nije opravdao svoj izostanak, a poslodavac je obaviješten da su imenovani radnik i još dvojica radnika koji su koristili neplaćeni dopust otišli raditi u Njemačku te da se nemaju namjeru vratiti. O navedenom je poslodavac obaviješten od strane brata jednog od te druge dvojice radnika koji su zajedno s imenovanim radnikom otišli raditi u Njemačku i nisu se više javili poslodavcu. S obzirom da je odluka o izvanrednom otkazu donesena 12.07.2024. godine te je tada poslodavac stekao saznanja o činjenici postojanja razloga za izvanredni otkaz na strani imenovanog radnika, poslodavac nije bio u mogućnosti ranije prijaviti nastalu promjenu u sustavu osiguranja. Napominje se kako je poslodavac tj. njegovo knjigovodstvo navedenu promjenu prijavilo odmah 12.07.2024. godine kada je i donesena odluka o izvanrednom otkazu. Dakle, bez odgode je izvršena prijava promjene odnosno isto je učinjeno unutar zakonskog roka od 24 sata slijedom čega pravna osoba smatra da nije počinila prekršaj za koji je se tereti te stoga predlaže sudu da je u odnosu na navedeni prekršaj oslobodi optužbe. U toč. 3. optužnog prijedloga navodi se da okrivljenici nisu imenovanom radniku dostavili odluku o otkazu ugovora o radu. Kako je to i ranije navedeno, imenovani radnik nije uopće bio dostupan poslodavcu te je bio nepoznatog boravišta s obzirom da je poslodavac jedino imao saznanja da se isti nalazi u Njemačkoj. Jasno je bilo da se ne nalazi na adresi boravišta u [adresa] s obzirom da je imenovani radnik ranije boravio u smještaju o trošku poslodavca zajedno s ostalim radnicima te je poslodavac bio svjestan da on tamo više ne boravi. S obzirom da je imenovani radnik bio nepoznatog boravišta, pravna osoba smatra da nije počinila prekršaj za koji je se tereti te stoga predlaže sudu da je u odnosu na navedeni prekršaj oslobodi optužbe. Ako Sud smatra da su okrivljena pravna osoba i odgovorna osoba počinili prekršaje koji im se stavljaju na teret, moli Sud izreći novčane kazne ispod zakonskog minimuma uzimajući u obzir da je riječ o situaciji kada radnik nije uopće bio dostupan poslodavcu te je odselio u Njemačku, a poslodavac je radniku uredno obračunao i uplatio sva zakonska davanja te nije niti na koji način oštetio radnika. Poslodavac ima veći broj zaposlenih stranih radnika te je prilikom odjave ovog imenovanog radnika očigledno došlo do nenamjerne omaške, ali prilikom koje nije oštećen imenovani radnik te su za istoga uredno obračunata i uplaćena sva davanja.

2.1. Okrivljenik je na raspravi posebno dodao da je za radnika KG ishodio sve potrebne dozvole da bi on kao stranac mogao raditi u njegovoj tvrtki na poslovima zidara. Isti je bio zaposlen kod njega cca 4 mjeseca, zajedno sa drugim radnicima koji su također bili stranci, stanovao je u stanu koji je on plaćao i tamo je imao prijavljeni boravak. 10. srpnja 2024. radniku je prestao neplaćeni dopust od 10- tak dana, rekao je da ide u posjet svojoj rodbini na Kosovo i kada se 10. srpnja 2024. nije vratio, a niti mi se javio na bilo koji način, od drugih radnika je saznao da je našao posao u Njemačkoj i da sada radi u Njemačkoj. Novu adresu mu nije dostavio, nije imao njegovu adresu na Kosovu, nije više stanovao na adresi boravišta u [adresa] pa mu iz tog razloga nije mogao dostaviti izvanredni otkaz ugovora o radu. Posebno je dodao da nije oštetio radnika niti državu ni na koji način, radniku je isplato sve plaće i u odnosu na prva dva terećena prekršaja iz optužnog prijedloga napominje da se radi o čistoj omaški. Stoga moli sud za blagost pri odmjeravanju kazne te mu je i žao zbog učinjenog.

3. Sud je tijekom dokaznog postupka pročitao dokaze koji prileže sudskom spisu i to zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 27. studenoga 2024., prijavu o prestanku osiguranja za radnika KG, Odluku o izvanrednom otkazu ugovora o radu (list 13 spisa), izvadak iz sudskog registra za pravnu osobu i izvadak iz prekršajne evidencije za I i II okrivljenika.

3.1. Iz cit. zapisnika o obavljenom inspekcijskom nadzoru proizlazi da je 27. studenoga 2024. obavljen inspekcijski nadzor nad poslovanjem okrivljene pravne osobe i to u prisutnosti II okrivljenika te da je inspektorica izvršila uvid u zatraženu dokumentaciju, između ostalih u prijavu o prestanku osiguranja za radnika KG, Odluku o izvanrednom otkazu ugovora o radu od 12. srpnja 2024. koja je izjavljena radniku KG te dozvolu za boravak i rad za istog radnika izdanu za radno mjesto zidara kod poslodavca Sinjal armature d.o.o. koja vrijedi od 13. veljače 2024. do 12. veljače 2025.

3.2. Iz cit. prijave o prestanku osiguranja za radnika KG proizlazi da je datum svojstva osiguranika 01. ožujka 2024., a datum prestanka svojstva osiguranika 10. srpnja 2024. te je kao razlog prestanka naveden redoviti otkaz radnika. Prijava je dostavljena nadležnom tijelu mirovinskog osiguranja 12. srpnja 2024.

3.3. Iz cit. Odluke o izvanrednom otkazu ugovora o radu proizlazi da je 12. srpnja 2024. odluka o otkazu izjavljena radniku KG.

3.4. Iz cit. izvatka iz sudskog registra za pravnu osobu razvidno je da je II okrivljenik direktor društva s ovlaštenjem zastupanja društva samostalno i pojedinačno.

3.5. Iz izvatka iz prekršajne evidencije za I i II okrivljenika razvidno je da su prekršajno osuđivani, ali ne zbog istovrsnog ili sličnog prekršaja.

4. Braniteljica okrivljenika u završnoj riječi je iskazala da predlaže sudu da oslobodi optužbe I i II okrivljenika za prekršaj opisan u točki 3. optužnog prijedloga, a za prekršaje opisane pod točkom 1. i 2. predlaže primjenu čl. 37. Prekršajnog zakona.

5. Nakon ovako provedenog postupka, cijeneći i analizirajući obranu I i II okrivljenika te gore navedene materijalne dokaze kako pojedinačno tako i u međusobnoj povezanosti, sud je odlučio kao u izreci presude te je našao nedvojbeno dokazanim da su I i II okrivljenici počinili terećene prekršaje.

6. U postupku je nesporno da je radnik KG, OIB [osobni identifikacijski broj], radio na poslovima zidara kod poslodavca okrivljene pravne osobe počevši od dana 01. ožujka 2024. do 10. srpnja 2024. Nesporno je i da je poslodavac 12. srpnja 2024. izjavio Odluku o izvanrednom otkazu ugovora o radu navedenom radniku. Također je nesporno da su okrivljenici prilikom podnošenja prijave o prestanku osiguranja navedenog radnika tijelu mirovinskog osiguranja dostavili netočne podatke za vođenje evidencije obzirom su u prijavi naveli da je razlog podnošenja prijave redoviti otkaz radnika, što nije točno obzirom je poslodavac radniku izjavio Odluku o izvanrednom otkazu ugovora o radu. Također je nesporno da su okrivljenici zakasnili sa prijavom o prestanku osiguranja navedenog radnika obzirom su istu nadležnom tijelu mirovinskog osiguranja podnijeli protekom zakonskog roka tj. 12. srpnja 2024., a radniku je prestao status osigurane osobe 10. srpnja 2024. Nesporno je i da Odluku o izvanrednom otkazu ugovora o radu okrivljenici radniku KG, nisu dostavili. Sve nesporne činjenice proizlaze i iz obrane I i II okrivljenika i iz materijalnih dokaza koje je sud u cijelosti prihvatio kao zakonite i valjane dokaze, a koji i tijekom postupka nisu osporavani.

7. U odnosu na obranu I i II okrivljenika ističe se da su izjavili kako se ne osjećaju krivima iako su činjenične navode iz optužnog prijedloga priznali. Iskazali su da su prekršaj pod točkom 1. optužnog prijedloga počinili omaškom, a što ih ne može osloboditi prekršajne odgovornosti. U odnosu na prekršaj pod točkom 2. optužnog prijedloga ističu da je Odluka o izvanrednom otkazu ugovora o radu izjavljena radniku Granit KG **.**.2024., a prijava o prestanku osiguranja istog radnika podnesena je također 12. srpnja 2024. pa smatraju da nisu zakasnili sa podnošenjem prijave. Sud takvu obranu nije prihvatio jer je radniku prestao status osigurane osobe 10. srpnja 2024., a sukladno odredbi čl. 112. st. 1. t. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju, poslodavac je dužan prijavu o promjeni osiguranja podnijeti u roku 24 sata od nastale promjene, u konkretnom slučaju do 11. srpnja 2024. U odnosu na prekršaj pod točkom 3. optužnog prijedloga ističu da Odluku o izvanrednom otkazu ugovora o radu izjavljenu radniku KG nisu uručili istome jer nisu znali njegovu adresu stanovanja. Međutim, sud također takvu obranu nije prihvatio jer su kao poslodavac, sukladno odredbi čl. 120. Zakona o radu, bili obvezni radniku dostaviti odluku o otkazu te pobrinuti se da imaju saznanja o adresi boravišta radnika u [adresa] i adresi prebivališta radnika izvan [adresa] te mu na adresu prebivališta dostaviti odluku o otkazu, ukoliko radnik- stranac više ne boravi u [adresa]. Isto tako iz postupka je razvidno da je KG stranac koji je radio kod okrivljenih temeljem dozvole za boravak i rad istog radnika, a gdje je navedena njegova adresa prebivališta. Stoga obranu okrivljenih koji su osporavali terećene prekršaje sud nije prihvatio te ju smatra upravljenom na pokušaj otklanjanja prekršajne odgovornosti.

8. Slijedom svega navedenog, sud je I i II okrivljenike proglasio krivima za terećene prekršaje i kaznio kao u izreci presude.

9. Za prekršaje iz čl. 172. st. 2. t. 2. i st. 3. i čl. 172. st. 2. t. 5. i st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju propisana je novčana kazna za pravnu osobu u iznosu od 660,00 do 6630,00 eura te za odgovornu osobu u iznosu od 130,00 do 1320,00 eura. Za prekršaj iz čl. 229. st. 1. t. 47. st. 2. Zakona o radu propisana je novčana kazna za pravnu osobu u iznosu od 8.090,00 do 13.270,00 eura te za odgovornu osobu u iznosu od 920,00 do 1.320,00 eura.

10. Sud je I i II okrivljeniku za svaki pojedinačni prekršaj primijenio institut ublažavanja kazne i utvrdio novčane kazne koje su ispod Zakonom propisane novčane kazne te je potom tako utvrđene novčane kazne zbrojio i izrekao ukupnu novčanu kaznu za svakog okrivljenika, a pri odlučivanju o visini kazne sud je I i II okrivljenicima cijenio kao olakotno prekršajnu neosuđivanost zbog istovrsnih ili sličnih prekršaja, iskazano žaljenje zbog počinjenja istih kao i priznanje činjeničnih navoda optužbe dok otegotne okolnosti sud na strani istih nije našao. Sud izrečenu ukupnu novčanu kaznu za svakog okrivljenika smatra primjerenom težini počinjenog prekršaja, stupnju njihove odgovornosti te sud smatra da će se ovakvim novčanim kaznama utjecati na I i II okrivljenika i sve ostale da ubuduće ne čine prekršaje.

11. Odluka o troškovima prekršajnog postupka temelji se na citiranim zakonskim odredbama, a visina paušala određena je prema imovinskim prilikama okrivljenika i duljini i složenosti postupka, a u skladu s Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (NN 18/13).

U Zagrebu 21. veljače 2025.

Zapisničarka

Sutkinja

Jasminka Češković

Sanja Eter

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude okrivljenici i tužitelj imaju pravo žalbe Visokom prekršajnom sudu RH u roku 8 dana po primitku, putem ovoga Suda, pisano, u dva istovjetna primjerka bez naplate pristojbe na adresu [adresa].

Dostavna naredba:

1. I okrivljenik SINJAL ARMATURE d.o.o., [adresa]

2. II okrivljenik FG, [adresa]

3. braniteljica odvjetnica Iva Babić, Zvonimirova 58, Zagreb

4. tužitelj Državni inspektorat, Područni ured Zagreb, Služba za nadzor zapošljavanja i upućivanja

5. spis.