REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U OSIJEKU
Osijek, Trg A. Starčevića 7/II
Poslovni broj: Us I-595/2024-10
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Osijeku, po sutkinji Valentini Grgić Smoljo, uz sudjelovanje zapisničarke Zdenke Raiz, u upravnom sporu tužitelja Hrvatske ceste d.o.o. Zagreb, Vončinina 3, OIB: 55545787885, kojeg zastupa zakonski zastupnik AF, predsjednik uprave, a istoga opunomoćenik Krešimir Radočaj, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Terešak & Partneri d.o.o. Zagreb, Kaptol 15, protiv tuženika Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo, Ulica grada Vukovara 49, Zagreb, OIB: 72910430276, uz sudjelovanje zainteresirane osobe HF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi potpunog izvlaštenja, 26. veljače 2025.,
p r e s u d i o j e
Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo KLASA: UP/II-943-02/23-01/245, URBROJ: 514-04-02-01-01/07-24-03 od 29. veljače 2024. i dopunskog rješenja Virovitičko-podravske županije, Upravnog odjela za graditeljstvo, zaštitu okoliša i imovinsko-pravne poslove KLASA: UP/I-943-02/22- 01/99, URBROJ: 2189-08/11-23-39 od 26. veljače 2023.
Obrazloženje
1. Osporavanim rješenjem tuženika KLASA: UP/II-943-02/23-01/245, URBROJ: 514-04-02-01-01/07-24-03 od 29. veljače 2024. odbijena je kao neosnovana žalba tužitelja izjavljena protiv dopunskog rješenja Virovitičko-podravske županije, Upravnog odjela za graditeljstvo, zaštitu okoliša i imovinsko-pravne poslove KLASA: UP/I-943-02/22-01/99, URBROJ: 2189-08/11-23-39 od 26. veljače 2023.
1.1. Navedenim prvostupanjskim dopunskim rješenjem u točki I. izreke prihvaća se zahtjev HF, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] (dalje: zainteresirana osoba) za izvlaštenje preostalog dijela nekretnine, te se potpuno izvlašćuje preostali dio nekretnine opisan kao: k. č. br. [katastarska čestica], oranica Brekinja površine 130 čhv, k. č. br. [katastarska čestica], vinograd Brekinja površine 530 m[2] i k. č. br. [katastarska čestica], oranica Brekinja površine 245 m[2] sve upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i posjedovni list br. 7408 k. o. [katastarska općina], zainteresirane osobe, kao vlasnika i posjednika. Pod točkom II. je riješeno da je korisnik izvlaštenja dužan zainteresiranoj osobi na ime naknade za potpuno izvlaštene nekretnine iz točke I. ovog rješenja, isplatiti ukupan iznos od 11.386,50 eura odnosno za k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] iznos od 5.471,52 eura, za k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] iznos od 3.259,99 eura i za 4090/2 k. o. [katastarska općina], iznos od 2.654,99 eura u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti ovoga rješenja, s tim da zakonske zatezne kamate na taj iznos teku od 30. dana od dana donošenja ovoga rješenja pa do isplate. U točki III. riješeno je da vlasnik i posjednik nekretnina iz točke I. izreke ovog rješenja je dužan predati korisniku izvlaštenja posjed predmetnih nekretnina danom pravomoćnosti ovoga rješenja, ako je do tada primio naknadu, a u protivnom danom isplate naknade, ako se prijašnji vlasnik nekretnina i korisnik izvlaštenja drukčije ne sporazume. Uknjižba prava vlasništva na nekretnini određena je pod točkom IV., a pod točkom V. riješeno je da troškove postupka u ukupnom iznosu od 1.969,76 eura snosi tužitelj te ih je dužan uplatiti Virovitičko- podravskoj županiji, u roku od 8 dana od primitka ovog rješenja.
2. Tužitelj u tužbi ističe da nasuprot stavu tuženika i prvostupanjskog tijela, zainteresirana osoba ima gospodarski interes za korištenje k. č. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], jer je u upisniku OPG-a HF, upisana ARKOD parcela 1789901 površine 0,63 ha, u naravi voćnjak (koja je bila predmet parcelacije) u kojoj se nalaze, među ostalim, k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica] te 4089/3, sve k. o. [katastarska općina]. Nakon izgradnje predmetne građevine, ostale bi dvije cjeline (ARKOD parcele) - k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] površine 1828 m[2] te 4089/3 površine 1436 m , koje su već upisane u ARKOD sustavu, iz čega smatra da slijedi očigledan interes za gospodarsko korištenje. Nadalje, tvrdi da nije uzeta u obzir činjenica da zainteresirana osoba prema javno dostupnim podacima u ARKOD PREGLEDNIKU ima u svom Upisniku 8,1 ha površine na 15 ARKOD parcela, a od čega ima pet parcela voćnjaka koji su manje površine od 0,15 ha (1.500 m[2] ) i koristi ih u svojoj komercijalnoj poljoprivrednoj proizvodnji (od čega je jedna ARKOD parcela od površine 0,07 ha (700 m[2] ) i jedna ARKOD parcela od površine 0,08 ha (800 m[2] ). Nadalje, da koristi u komercijalnoj proizvodnji pet ARKOD parcela površine voćnjaka ispod 0,15 ha (od čega je jedna ARKOD parcela od površine 0,07 ha (700 m[2] ) i jedna ARKOD parcela od površine 0,08 ha (800 m ) znači da i na: k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]. Tužitelj ističe da će vlasnik do k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] imati pristupni put što tuženik i prvostupanjsko tijelo uopće niti ne spominju niti uzimaju u obzir prilikom donošenja svojih rješenja. Navodi da prvostupanjsko tijelo nije dalo razloge radi čega zainteresirana osoba ne bi imala gospodarski interes za korištenje k. č. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina]. Nadalje, navodi da iz prijavnih listova parcelacijskog elaborata društva PROJEKTNI BIRO P45 d.o.o. je vidljivo da su nakon parcelacije ostale kao preostali dijelovi sljedeće nekretnine: k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] (preostali dio od k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] (preostali dio od k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]). Dakle u provedenom prvostupanjskom predmetu preostali dijelovi su isključivo k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina] te se poziva na odredbu članka 9. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, da se stoga k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] ne može smatrati preostalim dijelom nekretnine. Pogrešnim smatra stav prvostupanjskog tijela u pogledu tumačenja što se smatra preostalim dijelom nekretnine, pri čemu se poziva na situaciju za koju tvrdi da je identična u predmetu KLASA: UP/I-943-02/22-01/14, gdje je zaključak suprotan i da se sve nekretnine upisane u isti zk. uložak mogu smatrati preostalim dijelom. Zaključuje kako se kroz cijelo obrazloženje pobijanog rješenja pogrešno provlači teza tuženika da je tužitelj osporavao naknadu i njezinu visinu glede k. č. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], a osporavao je nepostojanje gospodarskog interesa za korištenje k. č. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], te da se k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] može smatrati preostalim dijelom i biti predmet otkupa i utvrđivanja posljedičnih gubitaka. Predlaže Sudu poništiti osporavana rješenja tuženika i prvostupanjskog tijela.
3. U odgovoru na tužbu tuženik se poziva na razloge iznijete u obrazloženju osporavanog rješenja te predlaže odbiti tužbeni zahtjev.
4. Zainteresirana osoba u odgovoru na tužbu navodi kako predmetno zemljište u naravi predstavlja jednu proizvodnu cjelinu i jednu ARKOD parcelu broj 1789901 naziva voćnjak Korija (prije cijepanja) za koju više ne postoji nikakav gospodarski interes te je takvo nakon djelomičnog izvlaštenja i usitnjavanja već za 2023. isključeno iz sustava potpora. Kao dokaz se poziva na prijavni list B Prijava proizvodnje za izravna plaćanja za 2023., a za 2024. je potpuno brisana iz sustava (dokaz: prijavni list B Prijava proizvodnje za izravna plaćanja za 2024.). Ističe i da nikakva pristupna cesta južno od trase obilaznice nije izgrađena te je onemogućen pristup tom dijelu, a kao dokaz se poziva na fotografiju od 1. lipnja 2024. koja prikazuje predmetno zemljište presječeno trasom buduće obilaznice. Osporava navode tužbe te predlaže Sudu odbiti tužbeni zahtjev.
5. Sud je u ovom sporu održao raspravu bez prisutnosti uredno pozvanih tužitelja i tuženika u skladu s odredbom članka 91. stavka 3. i članka 6. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj 36/24., dalje: ZUS), a kako bi, prije donošenja presude, strankama bila pružena mogućnost izjasniti se o navodima protivne stranke te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora. Na raspravi je zainteresirana osoba ostala kod odgovora na tužbu. U vezi navoda iz odgovora na tužbu je pojasnila kako voćnjak Korija više ne postoji i nije upisan u ARKOD sustav što je razvidno iz priloženih izlistanja te dostavlja u spis obavijest Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, Podružnice u Virovitičko-podravskoj županiji od 23. listopada 2024. iz koje je razvidno da je voćnjak Korija od 2023. neprihvatljiva površina u cijelosti. Naveo je da se radi se o vremenu od kada su počeli radovi na izgradnji ceste i od kada su dijelovi tog voćnjaka izvlašteni. Dostavlja u spis i fotografije o stanju predmetnog voćnjaka kako je izgledao prije izvlaštenja i početka radova (fotografija s voćkama u cvatu te fotografije stanja istoga sa zapadne i istočne strane), sada već dijelom izgrađene obilaznice, a koje pokazuju ostatke voćnjaka. Smatra da izvlaštenje preostalog dijela nekretnine ovisi prvenstveno o volji i interesu vlasnika nekretnine s obzirom da je on kao vlasnik nekretnine već oštećen i stavljen u nepovoljni položaj samim izvlaštenjem osnovne nekretnine. Protivio se dokaznom prijedlogu tužitelja za pribavljanjem spisa koji se odnosi na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] jer smatra da nije povezana sa ovim postupkom te bi se samo postupak odugovlačio.
5.1. Dokazni prijedlog tužitelja za pribavljanjem spisa prvostupanjskog tijela pod KLASOM: UP/I-943-02/22-01/14 koji se odnosi na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] Sud je ocijenio nepotrebnim te ga je odbio u skladu s odredbom članka 93. stavka 2. ZUS-a jer se radi o drugom postupku koji nije povezan sa predmetnim i radi specifičnih obilježja svakog postupka, isti ne može biti od utjecaja na odlučivanje.
6. Sud je izveo dokaze uvidom u spis, kao i u spis provedenog upravnog postupka te je u smislu odredbe članka 114. stavka 3. ZUS-a, utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.
7. Iz spisa upravnog postupka proizlazi da je predmetni postupak izvlaštenja pokrenut po prijedlogu tužitelja od 23. svibnja 2022., radi potpunog izvlaštenja nekretnina označenih kao dio kč. br. [katastarska čestica], obje upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], radi izgradnje državne ceste DC12, dionice: [adresa] — [adresa]
— G.P. Terezino Polje — Faza 3. Predmetne nekretnine izvlaštene su rješenjem prvostupanjskog tijela KLASA: UP/I-943-02/22-01/99, URBROJ: 2189-08/11-22-10 od 17. kolovoza 2022., koje je postalo pravomoćno 7. rujna 2022.
8. Nadalje, pobijano dopunsko rješenje doneseno je u povodu zahtjeva zainteresirane osobe za izvlaštenje preostalih dijelova nekretnina, izjavljenog na zapisnik od 6. srpnja 2022., u skladu s člankom 10. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade (Narodne novine, broj 74/14., 69/17. i 98/19.) iz razloga što zainteresirana osoba kao vlasnik nema gospodarski interes za korištenje preostalih dijelova nekretnina i to kč. br. [katastarska čestica] u površini od 530 m[2] . kč. br. [katastarska čestica] u površini od 245 m i kč. br. [katastarska čestica] u površini od 130 čhv, a sporna je bila i visina naknade koja se temelji na procjeni vještaka Dražena Kurečića od 8. svibnja 2023.
9. Sporno prema tužbenim navodima je postojanje gospodarskog interesa za korištenje preostalih dijelova izvlaštenih nekretnina, kč. br. [katastarska čestica] u površini od 530 m[2] , kč. br. [katastarska čestica] u površini od 245 m , te kč. br. [katastarska čestica] u površini od 130 čhv, 10. Odredbom članka 10. stavka 1. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade, propisano je da ako se tijekom postupka potpunog izvlaštenja dijela nekretnine utvrdi da vlasnik nema gospodarskog interesa koristiti preostali dio, na njegov zahtjev izvlastit će se i taj dio.
10.1. Prema stavku 2. istog članka, pri odlučivanju o zahtjevu za izvlaštenje preostalog dijela nekretnine uzet će se u obzir okolnosti koje će nastati izgradnjom građevine ili izvođenjem radova, a koje su od utjecaja na gospodarski interes vlasnika za korištenje nekretnine kao i smanjenje vrijednosti preostalog dijela nekretnine. Zahtjev iz stavka 1. toga članka može se podnijeti do pravomoćnosti rješenja o izvlaštenju o čemu će Ministarstvo odnosno nadležno tijelo poučiti vlasnika nekretnine i pouku obvezno navesti u zapisniku (članak 10. stavak 3. Zakona o izvlaštenju).
11. Prvostupanjsko tijelo je provelo dokazni postupak, te je prihvatilo procjembeni elaborat stalnog sudskog vještaka poljoprivredne struke Dražena Kurečića, br. 08-3/23 od 8. svibnja 2023. iz kojeg jasno proizlazi da za kč. br [katastarska čestica] u površini od 530 m[2] , kč. br. [katastarska čestica] u površini od 245 m i kč. br. [katastarska čestica] u površini od 130 čhv, ne postoji gospodarski interes vlasnika za korištenje preostalog dijela nekretnine. Za navedeno mišljenje je vještak dao vrlo iscrpno obrazloženje citirano u prvostupanjskom rješenju, pozivom na odredbe članka 9. stavka 1. i 6. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj 91/96. do 152/14.), članak 29. stavak 4. i članak 75. Zakona o poljoprivrednom zemljištu ( Narodne novine, broj 20/18. do 57/22.) te članak 10. stavak 3. Zakona o zaštiti zraka (Narodne novine, broj 127/19. i 57/22.), obrazlažući značenje gospodarskog interesa i određivanja gospodarsko-proizvodne cjeline, negativni utjecaj usitnjavanja poljoprivrednog zemljišta te negativni utjecaj onečišćavanja budući da se predmetna zemljišta nalaze neposredno uz prometnicu i odvijanje intenzivnog cestovnog prometa. Slijedom takvog stručnog mišljenja i ocjene te na temelju slobodne ocjene dokaza prvostupanjsko tijelo je zaključilo da je izvlaštenje preostalog dijela nekretnina u konkretnom slučaju opravdano.
11.1 Pri tome je dalo obrazloženje da je zainteresirana osoba u svom zahtjevu navela da preostali dijelovi nekretnina s obzirom na preostalu površinu i oblik čestica nakon izvlaštenja više neće biti podobni za poljoprivrednu proizvodnju pa u odnosu na njih ne postoji nikakav gospodarski interes za daljnje korištenje. Nadalje, da je u vlasništvu zainteresirane osobe i parcela oznake kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 136 čhv, koja je zajedno s bivšom kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] činila jednu cjelinu i jednu ARKOD parcelu, odnosno u naravi voćnjak s upisanom ekološkom proizvodnjom, a vlasnik je kao dokaz tome priložio i zapisnik službene kontrole društva Trgo-invest d.o.o., ovlaštenog kontrolnog tijela od 5. srpnja 2021.
11.2. U vezi navedenog zahtjeva se očitovao vještak Kurečić, na čijem se elaboratu temelji pobijano dopunsko rješenje, kao i na prigovore tužitelja u vezi ostvarivanja prava na poticaj za ARKOD parcelu, navodeći da ta površina ne bi bila dovoljna za ostvarivanje gospodarskog interesa. Naime, ne postoje zakonske odredbe niti stručno određena saznanja koja površina bi se mogla proglasiti gospodarskim interesom, ali gledajući povijesno razvoj poljoprivrede, a i same geodezije, vještak smatra da je osnovica za poljoprivrednu proizvodnju i minimalni uvjet za gospodarski interes jedno katastarsko jutro, odnosno prevedeno u metrički sustav 5755 m[2] i zaokruženo na 5000 m[2] , sve u skladu s člankom 75. Zakona o poljoprivrednom zemljištu.
12. Zauzeto stajalište prvostupanjskog tijela i tuženika je da odredba članka 10. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade predstavlja poseban institut postupka izvlaštenja, odnosno pravo vlasnika da traži potpuno izvlaštenje preostalog dijela nekretnine koja mu je samo djelomično izvlaštena. To pravo ima ako su se izgradnjom objekta ili izvođenjem radova do te mjere izmijenili uvjeti korištenja nekretnine da izvlaštenik nema gospodarskog interesa za daljnje korištenje nekretnine ili se vrijednost preostalog dijela nekretnine znatno smanjila. Nadalje, smatraju da izvlaštenju zemljišta po prijedlogu vlasnika zbog gubitka gospodarskog interesa treba udovoljiti u slučaju kada su za to ispunjene zakonske pretpostavke, odnosno ako se u postupku dokaže da vlasnik nema gospodarski interes koristiti nekretninu na dosadašnji način, a to je činjenično pitanje koje se utvrđuje od slučaja do slučaja uz ocjenu značenje izvlaštenog dijela u smislu koristi koje je davao izvlašteni dio nekretnine. Važnim smatraju utvrditi promjenu korištenja nekretnine izvlaštenjem samo jednog dijela u odnosu na cjelinu te o mogućnostima da nakon izvlaštenja nastavi tako koristiti preostali dio izvlaštene nekretnine. Nadalje, odlučnom ne smatraju samo površinu koja je važna, ali nije jedini kriterij pri ocjeni gospodarskog interesa već su to i ostali dokazi, pri čemu je ključno da vlasnik ni na koji način, protivno svojoj volji, ne smiju izvlaštenjem biti stavljen u poziciju lošiju od one u kojoj je bio prije izvlaštenja, a što je konkretan slučaj. Pri tome je cilj postići poštenu ravnotežu između legitimnih interesa države za izgradnjom objekta i zaštitom vlasničkih prava u kontekstu postupaka za izvlaštenje koji uključuje krajnje miješanje države u ova prava, koje stajalište jasno proizlazi iz odluke Europskoga suda za Ijudska prava (A protiv Republike Hrvatske), ali i odredbe članka 52. Zakona o procijeni vrijednosti nekretnina.
13. Stoga je zaključeno da parcelacijom kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je potpuno onemogućen nastavak korištenja i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pa je osnovanim ocijenjen zahtjev za izvlaštenje navedenih nekretnina kao preostalog dijela, odnosno utvrđivanje smanjenja vrijednosti kao posljedične štete koja će nastati izgradnjom ceste koja prolazi sredinom dosadašnjeg voćnjaka.
14. Imajući u vidu stručno mišljenje vještaka dano u postupku izvlaštenja, te dokaze koje je tužitelj dostavio, fotografije spornog voćnjaka, prijavni list B Prijava proizvodnje za izravna plaćanja za 2023., te prijavni list B Prijava proizvodnje za izravna plaćanja za 2024., kao i fotografiju od 1. lipnja 2024. koja prikazuje predmetno zemljište presječeno trasom buduće obilaznice, proizlazi da se radi o površinama isključenima iz sustava potpora, voćnjaku koji je devastiran i više se ne koristi, a vidljivo je i da su predmetna zemljišta neposredno uz prometnicu te bi nastavkom korištenja takvog rascjepkanog zemljišta u manjim površinama ista bila izložena zagađenju radi blizine prometnice i odvijanja gustog prometa. Stoga je opravdano zaključeno da zainteresirana osoba više nema gospodarski interes za korištenje preostalih čestica nakon izvlaštenja. Pri tome je osnovano težište stavljeno na poziciju vlasnika kao obeštećenika i poštenu ravnotežu legitimnog interesa države i zaštitu vlasničkih prava, te su prigovori tužitelja o postojanju gospodarskog interesa zainteresirane osobe paušalni i neosnovani.
15. Slijedom iznesenog činjeničnog stanja, te imajući u vidu citirane odredbe materijalnog prava, Sud je ocijenio da je tuženik zakonitim rješenjem odbio žalbu izjavljenu protiv predmetnog dopunskog rješenja prvostupanjskog tijela te zaključak i obrazloženje istih u vezi spornog postojanja gospodarskog interesa, ovaj Sud prihvaća u cijelosti.
16. Stoga je Sud osporavana rješenja tuženika i prvostupanjskog tijela ocijenio zakonitima i odbio tužbeni zahtjev te u skladu s odredbom članka 116. stavka 1. ZUS-a odlučio kao u izreci ove presude.
U Osijeku 26. veljače 2024.
Sutkinja
Valentina Grgić Smoljo
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovoga suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude.
DNA:
1. Tužitelju, po opunomoćeniku
2. Tuženiku
3. Zainteresiranoj osobi