Poslovni broj: Gž- 1013/2024-3

Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Splitu u vijeću sastavljenom od sutkinja Marije Šimičić predsjednice vijeća, Sande Crljen Ivančić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Arijane Bolanče članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja: 1. AR, [adresa], [osobni identifikacijski broj], 2. SR, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 3. ŽR, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 4. DR, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika: 1. ĆR, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. RR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i 3. ĐR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], svi zastupani po punomoćnici Ani Belamarić, odvjetnici u Šibeniku, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Šibeniku, poslovni broj: P-878/2021 od 19. siječnja 2024., u sjednici vijeća održanoj 26. veljače 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Šibeniku, poslovni broj: P-878/2021 od 19. siječnja 2024.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom utvrđeno je da su tužitelji suvlasnici fizički određenog dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 125 m2, označenog točkama 3-36-37- 3, sukladno geodetskoj situaciji stvarnog stanja terena koju je izradio Karlo Štampalija dipl.ing.geod. (Podloga d.o.o.) iz ožujka 2021., koja geodetska situacija čini sastavni dio te presude, i to tužitelj pod 1. za 1/2 dijela, a tužitelji pod 2., 3. i 4. svaki za po 1/6 dijela (točka I. izreke). Istom presudom naloženo je tuženicima da tužiteljima nadoknade parnični trošak u ukupnom iznosu od 3.535,90 eura u roku 15 dana (točka II. izreke).

2. Protiv te presude žale se tuženici pobijajući je zbog svih žalbenih razloga iz odredbe članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - Odluka USRH, 84/08., 96/08.

- Odluka USRH, 123/08., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 114/22. i 155/23. - u daljnjem tekstu: ZPP) predlažući da se ista preinači i tužbeni zahtjev odbije, podredno da se ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. Ujedno su zatražili i trošak parničnog postupka uvećan za troškove žalbenog postupka.

2.1. U odgovoru na žalbu tužitelji su istu osporili i predložili je odbiti kao neosnovanu.

3. Žalba nije osnovana.

4. Prema odredbi članka 365. stavak 2. ZPP-a drugostupanjski sud ispituje prvostupanjsku presudu u granicama razloga navedenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava. Pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, ovaj sud nije našao da bi prvostupanjski sud počinio bilo koju od navedenih povreda.

4.1. Nije počinjena ni bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, na koju upućuju tuženici jer je izreka pobijane presude jasna i razumljiva i ne proturječi sama sebi ni razlozima presude.

4.2. Činjenično stanje u prvostupanjskom postupku je pravilno i potpuno utvrđeno i nije dovedeno u sumnju navodima žalbe, pa je neosnovan i žalbeni razlog tuženika pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

5. Predmet ovoga spora predstavlja zahtjev tužitelja na utvrđenje da su nasljeđivanjem od svog prednika pok. SR stekli pravo vlasništva fizički određenog dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 125 m2. , pri čemu tvrde da taj dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sastavni dio cjeline nekretnine "ograde zvane A" kojeg je prednik tužitelja SR stekao kupoprodajnom pogodbom iz 1944. godine sklopljenom s prednikom tuženika pok. GR pok. S.

6. Prvostupanjski sud na temelju izvedenih dokaza u bitnom je utvrdio sljedeće odlučno činjenično stanje:

- da je iz zemljišno knjižnog izvatka [katastarska općina] k. o. [katastarska općina] razvidno da je kao vlasnik iste upisan tužitelj za 1/2 dijela te prednik tužitelja pod 2.,3. i 4. ER za 1/2 dijela,

- da je iz zemljišno knjižnog izvatka za čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] razvidno da je da u trenutku pokretanja parnice poslovni broj P-878/2021 kao vlasnik iste bio upisan tuženik pod 1., dok su u trenutku zaključenja glavne rasprave kao vlasnici iste upisani tuženici pod 2. i 3. svaki za po 1/2 dijela, te da je upis vlasništva na iste izvršen temeljem Ugovora o kupoprodaji od 24. svibnja 2022. ovjerenog od javnog bilježnika Mire Grbac iz Vodica pod brojem OV-4208/2022,

-da je iz kupoprodajne pogodbe iz 1944. godine sklopljene između SR kao kupca i GR pok. S kao prodavatelja, razvidno da je predmet kupoprodaje zemlja zvana "[adresa],

- da je iz rješenja o nasljeđivanju od 23. svibnja 1990. poslovni broj: O-686/88 iza pok. SR pok. Ž razvidno da su istog naslijedili sinovi ŽR i OR, kćer HR i mld. ER, dok je iz rješenja o nasljeđivanju poslovni broj: O-1003/04 (UPP/OS-212/04-6) od 1. veljače 2005. razvidno da je ŽR pok. SR naslijedio AR (tužitelj pod 1.) za cijelo,

- da je iz rješenja o nasljeđivanju od 4. srpnja 2013., poslovni broj: O-475/13 (UPP/OS-79/13-6) razvidno da su TR naslijedili DR (tužiteljica pod 4.), sinovi ŽR (tužitelj pod 3.) i SR (tužitelj pod 2.), svako za po 1/3 dijela.

- da je u skici izmjere sačinjenoj od Podloge d.o.o. iz ožujka 202. broj 80/2021 predmet ovog spora prikazan točkama 3-36-37-3, sukladno geodetskoj situaciji stvarnog stanja terena,

- da je iz potvrde Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Šibenik (u daljnjem tekstu DGU), KLASA:932-06/21-02/1024, URBROJ:541-26-01/5-21-3 od 15. travnja 2021. razvidno da je geodetski elaborat Karla Štampalije broj 43/2021 (80/21) izrađen u skladu s katastarskim i geodetskim propisima radi provođenja promjena u katastru zemljišta dok je iz rješenja DGU KLASA:932-07/21-02/787, URBROJ:541- 26-02/10-21-2 od 16. travnja 2021. razvidno da je na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao posjednik bio upisan LR te da je površina nekretnine bila 912m2, kao i da je izvršena promjena u posjednika ĆR, te je promijenjena i površina nekretnine u 1077m2, a sve sukladno traženju tuženika pod 1. temeljem prethodno navedenog elaborata broj 80/2021.,

-da iz ugovora o kupoprodaji koji su sklopili tuženik pod 1. kao prodavatelj, s tuženicima pod 2. i 3. kao kupcima, proizlazi da je prodavatelj kupcima prodao nekretninu oznake [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

- da je iz rješenja DGU KLASA: UP/II-932-07/21-07/409, URBROJ:541-11/2-22-2 od 28. travnja 2022. razvidno da je Područni ured za katastar Šibenik 16. travnja 2022. donio rješenje kojim se u katastarskom operatu k. o. [katastarska općina] u posjedovnom listu 3 mijenjaju podatci u skladu s rješenjem od 16. travnja 2021., te da je iz Presude Upravnog suda u Splitu broj Usl-1210/22 od 31. listopada 2022. razvidno je da je odbijen kao neosnovan tužbeni zahtjev AR za poništenje rješenja DGU, KLASA: UP/ll-932-07/21-07/409, URBROJ:541-11/2-22-2- od 28. travnja 2022.,

- da iz iskaza tužitelja AR proizlazi da je predmet spora dugi niz godina u vlasništvu njegove obitelji (djeda i oca), da ga je još njegov djed SR 1944. kupio od prednika tuženika, te da se na predmetu spora koji ima površinu od 125 m2 nalazio suhozid širine cca 30-ak cm te visine 30-ak cm, a dužine otprilike 30-ak metara, kojeg je netko u ljeto 2019. uklonio bagerom nakon čega je on kontaktirao tuženika pod 2. RR i upozorio ga da je to čestica u njihovom vlasništvu na što da mu je isti priznao da je on angažirao bager za rušenje navedenog suhozida, te da će nakon sezone postići sporazum u svezi predmeta, do kojeg sporazuma nikada nije došlo. Bivši vlasnik ĆR da je davno otišao u Australiju, te da nikada nije koristio predmet spora, a njegovi pravni slijednici, do 2019. godine nisu ni znali da je predmet spora u vlasništvu tužitelja. Djed tužitelja da je 1944. kupio kompletnu [katastarska čestica], a ne samo predmet spora, te da se radilo o jedinstvenoj parceli ograđenoj suhozidom,

- da iz iskaza tuženika pod 2. RR proizlazi da je s tuženikom pod 3. ĐR kupio predmet spora od ĆR, te da predmetna nekretnina nikada s jugoistočne strane nije bila omeđena suhozidom te da mu u trenutku kupoprodaje tužitelj pod 1. AR nije znao pokazati granicu između nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] koja je u vlasništvu tužitelja, a on da je angažirao geodeta ABC, koji je na teren izašao tek nakon što je bager očistio cijelu nekretninu i utvrdio razliku u površini od 125 m2, te da nakon rušenja samog suhozida 2019. tužitelj nije tvrdio da je navodni suhozid srušen jer da isti zapravo nije niti postojao,

-da iz iskaza svjedoka MR, ČR, koje su u rodbinskoj i tazbinskoj vezi s tužiteljima, kao i iz iskaza FR koji je nesrodan sa strankama proizlazi da je prednik tužitelja SR nekretninu označenu kao čest. zem. [katastarska čestica] kupio od prednika tuženika PR, koji je inače djed svjedoka FR, prije više od 70 godina, te da je od tada tužitelji preko svojih prednika neometano koriste, a ista da je u cijelosti bila ograđena suhozidom, koji je danas na sjevernoj strani srušen,

- da iz iskaza VR i ŠR koje su u srodstvu s tuženicima takođe proizlazi da je prednik tužitelja SR nekretninu označenu kao čest. zem. [katastarska čestica] kupio od prednika tuženika PR, ali da predmet spora nije bio ograđen suhozidom,

- da iz nalaza i mišljenja vještaka geometra proizlazi da međe spornog dijela nekretnine nije moguće utvrditi koristeći Hrvatsku osnovnu kartu (HOK) niti ortofoto snimku iz 1968.,

- da iz posjedovnog lista proizlazi da čest. zem. [katastarska čestica] ima površinu od 1125 m2,

- da je iz preslika fotografije oglasne ploče kojom je tuženik pod 1. oglasio prodaju nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] razvidno da prodaje građevinski teren u površini od 910 m2.

7. Slijedom nevedenog prvostupanjski je sud utvrdio da su tužitelji nasljeđivanjem njihovog zajedničkog prednika tužitelja SR stekli vlasništvo predmeta spora, SR da je predmet spora stekao kupoprodajom ( razmjenom dobara koja je imala značaj kupoprodaje u to doba) od prednika tuženika ĆR, te da su tužitelji dokazali kako osnov tako i slijed stjecanja sporne nekretnine, dok nasuprot tomu, tuženici nisu dokazali da je predmet spora prije prodaje tuženicima pod 2. i 3. bio u vlasništvu tuženika pod 1., slijedom čega on na njih to pravo nije ni mogao prenijeti.

7.1. Na temelju naprijed navedenih činjeničnih utvrđenja u konkretnom slučaju prvostupanjski sud je zaključio kako je tužbeni zahtjev osnovan, slijedom čega je istog i prihvatio.

8. Navedena činjenična utvrđenja i zaključke prvostupanjskog suda kao pravilne prihvaća i ovaj drugostupanjski sud jer su rezultat logične i uvjerljive ocjene izvedenih dokaza kako to nalaže odredba članka 8. ZPP-a. Tuženici drugačijom interpretacijom dijela činjenične građe i drugačijom ocjenom dijela izvedenih dokaza nisu doveli u pitanje pravilnost navedenih činjeničnih utvrđenja i zaključaka prvostupanjskog suda, niti su doveli u pitanje pravilnu primjenu materijalnog prava od strane prvostupanjskog suda glede odluke o glavnoj stvari, a žalba se svodi gotovo isključivo na osporavanje ocjene dokaza izvršene po prvostupanjskom sudu i na osnovi nje utvrđenih relevantnih činjenica. Međutim, način na koji tuženici u žalbi osporavaju činjenični supstrat na kojem je utemeljena prvostupanjska presuda ne može se prihvatiti pravilnim, jer nema nikakva uporišta u sadržaju dokaza provedenih tijekom postupka.

9. Ovaj drugostupanjski sud prihvaća zaključak prvostupanjskog suda koji je proizašao iz izvedenih dokaza saslušanjem svjedoka MR, ČR i PR, kao i svjedokinje ŠR u dijelu u kojem ona iskazuje o načinu stjecanja čest. zem. [katastarska čestica], kao i spornog dijela od 125 m2 čest. zem. [katastarska čestica]. Prvostupanjski sud pravilno zaključuje da su iskazi saslušanih svjedoka i tužitelja u ovom postupku suglasni u pogledu načina stjecanja i korištenja spornog dijela predmetne nekretnine, pri čemu iz njihovih iskaza jasno proizlazi da je predmet spora zapravo dio cjeline koju je prednik tužitelja kupio od prednika tuženika još prije 70 godina, a što proizlazi iz kupoprodajne pogodbe iz 1944. i koji dio nekretnine od tada tužitelji neometano koriste i koji čini sastavni dio njihove nekretnine.

10. Slijedom navedenog, ne mogu se prihvatiti žalbeni navodi tuženika da je nelogično da bi prednik tužitelja od prednika tuženika kupio dio nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] u površini od 125 m2, jer da su u to vrijeme prednici D kupovali nekretnine u cijelosti, a ne na na komadiće, upravo iz razloga što predmet te kupoprodaje nije ni bio dio čest. zem. [katastarska čestica], već "ograda zvana [adresa] kao jedinstvena cjelina, koja je na terenu u potpunosti bila omeđena suhozidom i za koju je tek naknadno utvrđeno da se sastoji od katastarske čestice [katastarska čestica] u cijelosti i dijela katastarske čestice [katastarska čestica] u površini od 125 m 2.

10.1. U prilog tome govori i činjenica da je i sam tuženik pod 1. oglasio prodaju katastarske čestice [katastarska čestica] upravo u površini od 910 m2, dakle, bez spornog dijela, koliko je iznosila njezina stvarna površina na terenu unutar granica suhozida, a tek je naknadno, čišćenjem te nekretnine bagerom kada je uklonio sjeverni ogradni suhozid zauzeo je površinu od daljnjih 125 m2 koja je predmet spora u ovom postupku i koja je do tada bila u neometanom posjedu tužitelja, a što sve u odgovoru na žalbu osnovano ističu tužitelji i koje ponašanje tuženika je kao nesavjesno pravilno ocijenio i prvostupanjski sud.

11. Pritom neosnovano tuženici tvrde i da je prvostupanjski sud pogrešno utvrdio granicu između dviju nekretnine prihvaćajući nalaz i mišljenje vještaka za geodeziju Zorana Marina, zanemarujući činjenicu da je ovaj vještak granicu prikazao na način kako ju je označio vještak Karlo Štampalija prema kazivanju tužitelja, a da pritom nikakav suhozid nije ubilježen u HOK-u niti je vidljiv na orto foto snimku iz 1968. godine. Ovo iz razloga jer u navedenoj dokumentaciji nisu vidljivi ni ostali suhozidi koji na predmetnim nekretninama nesporno postoje, pa se navedeno ne može uzeti kao dokaz da suhozid između dviju nekretnina nikada nije postojao, kako to neosnovano u postupku koji je prethodio donošenju osporene odluke, a sada ponovo i u žalbi ističu tuženici. Ističe se da iz iskaza svjedoka PR, koji je nesrodan sa strankama i nezainteresiran za ishod predmetnog spora, a čiji je djed prodao čest. zem [katastarska čestica], kao i sporni dio čest. zem [katastarska čestica] predniku tužitelja proizlazi da je između predmeta spora i preostalog dijela čest. zem. [katastarska čestica] koji je i danas vlasništvo tuženika oduvijek postojao ogradni suhozid za kojeg je ovaj svjedok u svom iskazu naveo da je nedavno porušen.

12. Nadalje, neosnovano tuženici u žalbi ističu i da tužitelji nisu dokazali pravni slijed stjecanja, jer da je iz rješenja o nasljeđivanju razvidan samo redoslijed nasljeđivanja ali ne i da bi sporni dio nekretnine tuženika bio dio ostavinske mase prednika tužitelja. Navedeno iz razloga jer je predmet nasljeđivanja u ostavinskom postupku iza pok. SR, djeda tužitelja, bila i nekretnina "[adresa] koju je on kao cjelinu stekao kupoprodajnom pogodbom iz 1944., a za koju tužitelji, kao ni tuženici, do nedavno nisu ni znali da, osim čest. zem. [katastarska čestica], jednim dijelom obuhvaća i čest. zem. [katastarska čestica] koja je upisana kao vlasništvo tuženika.

13. Također nije od utjecaja na drugačiju odluku u ovoj pravnoj stvari ni okolnost da je Upravni sud u Splitu presudom poslovni broj: Usl-1210/22 od 31. listopada 2022. odbio kao neosnovan tužbeni zahtjev AR za poništenje rješenja DGU, KLASA: UP/ll-932-07/21-07/409, URBROJ:541-11/2-22-2 od 28. travnja 2022., kojim je izvršena promjena podataka u katastru zemljišta, jer je predmet tog upravnog postupka bila provedba geodetskog elaborata, a zadaća upravnog suda je bila samo da utvrdi je li izvršena promjena u skladu s elaboratom izrađenim u svrhu evidentiranja stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica, te je li elaborat ovjeren od nadležnog tijela sukladno odredbi članka 71. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, dok se sporna pitanja u svezi s vlasništvom nekretnina rješavaju u parničnom postupku, a ne u upravnom sporu, što je pravilno u obrazloženju pobijane presude naveo i prvostupanjski sud.

14. Pravilno postupio prvostupanjski sud kada je prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja, jer je bitne činjenice o kojima ovisi ocjena osnovanosti tužbenog zahtjeva tužitelja, utvrdio u cijelosti na način određen odredbom članka 8. ZPP-a, dok tuženici paušalnim, neodređenim i neargumentiranim žalbenim navodima pravilnost ocjene dokaza izvršene po prvostupanjskom sudu i na osnovi nje utvrđenih relevantnih činjenica nisu doveli u sumnju.

15. Pravilna je i odluka o troškovima postupka iz razloga što se pravilno temelji na Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 148/09., 142/12., 103/14., 118/14., 107/15., 37/22., 126/22. i 138/23), kao i odredbama članka 154. stavak 1. ZPP-a, u vezi sa člankom 155. ZPP-a, s time što je tuženici posebnim žalbenim razlozima niti ne pobijaju.

16. S obzirom na navedeno, na temelju odredbe članka 368. stavka 1. ZPP-a, žalbu tuženika trebalo je odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu.

17. Kako tuženici nisu uspjeli u ovom žalbenom postupku, to nemaju pravo niti na naknadu troška žalbenog postupka, na temelju odredbe članka 154. stavak 1. ZPP-a, vezano uz odredbu članka 166. ZPP-a.

18. Zbog navedenog odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Splitu 26. veljače 2025.

Predsjednica vijeća:

Marija Šimičić