REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Savska cesta 62, Zagreb

Poslovni broj: Pž-652/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, sutkinja Dubravka Zubović, u pravnoj stvari tužitelja TERMOLAKIRNICA ZAGI d.o.o., OIB: 53883696257, Novaki, Dr. Franje Tuđmana 22, kojeg zastupa punomoćnica Melita Babić, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Župan, Babić & Antunović d.o.o. u Zagrebu, protiv tuženika EUROHERC OSIGURANJE d.d., OIB: 22694857747, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, radi isplate iznosa od 418,89 EUR, odlučujući o tuženikovoj žalbi protiv presude Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-2348/2022 od 26. studenog 2024., 26. veljače 2025.

p r e s u d i o  j e

Odbija se tuženikova žalba kao neosnovana i potvrđuje presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-2348/2022 od 26. studenog 2024.

Obrazloženje

1. Presudom Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-2348/2022 od 26. studenog 2024. naloženo je tuženiku platiti tužitelju iznos od 418,80 EUR sa zateznim kamatama po stopi koja se određuje za ostale odnose, a sve kako je to pobliže određeno i opisano u izreci (točka I. izreke). Naloženo je tuženiku platiti tužitelju parnične troškove u iznosu od 539,81 EUR sa zateznim kamatama od 26. studenog 2024. do isplate po stopi koja se određuje za ostale odnose (točka II. izreke). Tako je sud ocjenom i analizom dokumentacije u postupku ocijenio tužbeni zahtjev osnovan, a sve pozivom na odredbe Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35,/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21 i 155/23; dalje: ZOO) iz članka 1045. tog Zakona.

2. Protiv presude tuženik je podnio žalbu zbog pogrešne primjene materijalnog prava i bitnih povreda odredaba parničnog postupka s prijedlogom drugostupanjskom sudu preinačiti presudu i odbiti tužbeni zahtjev, odnosno podredno predlaže ukinuti presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. Traži ukupni trošak sastava žalbe u iznosu od 182,79 EUR.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitavši presudu na temelju odredbe članka 365. stavka 2. ZPP-a u granicama razloga navedenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz odredbe članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8. i 9. ZPP-a, kao i na pravilnu primjenu materijalnog prava, ovaj sud je utvrdio da je presuda pravilna i zakonita.

6. Uvodno se ukazuje da je u predmetnom slučaju riječ o sporu male vrijednosti iz članka 502. stavka 1. ZPP-a, a presuda ili rješenje kojim se završava spor u postupku u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. tog Zakona, osim zbog povrede iz članka 354. stavka 2. točke 3. ovog Zakona. Predmetnu presudu nije moguće pobijati zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

7. Suprotno navodima žalitelja, u postupku koji je prethodio donošenju presude, kao ni njenim donošenjem, nisu ostvarene bitne povrede odredaba postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, dok u odnosu na taj istaknuti žalbeni razlog iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a – nije počinjena navedena bitna povreda odredaba postupka. Isto tako, suprotno navodima žalitelja, imajući u vidu činjenično stanje spisa, ocjena je ovog suda da je sud pravilnom primjenom odredaba Zakona o parničnom postupku o pripremanju glavne rasprave, pravilno primijenio odredbe kojima je reguliran postupak u sporovima male vrijednosti (arg. iz čl. 457 do 467.a ZPP-a).

8. Utvrđujući predmetno činjenično stanje kao osnovu za donošenje odluke o tužiteljevom zahtjevu, sud je proveo iscrpan dokazni postupak, raspravio i ispitao odlučnu činjenicu – je li tužitelj dokazao osnovanost svog prava zahtijevati od tuženika ispunjenje obveze u utuženoj visini, te je u obrazloženju presude dao vrlo jasne razloge kojima je u potpunosti opravdao uvjerenje proizašlo iz provedenih dokaza, a koji su prema utvrđenju ovog drugostupanjskog suda uvjerljivi i logični, te njima jasno i argumentirano obrazložio koje činjenice važne za odluku prvostupanjski sud smatra relevantnim i na čemu donesenu odluku zasniva te su jasno obrazložena utvrđenja i zaključci suda u odnosu na predmet spora. Zaključak je ovog drugostupanjskog suda da je sud, u zakonito provedenom postupku, pravilnom primjenom materijalnog prava pravilno i zakonito pružio konkretnu zaštitu tužitelju.

9. Predmet spora je tužiteljev zahtjev za isplatu iznosa od 418,89 EUR, na ime naknade štete.

10. Iz podataka u spisu proizlazi da je tužitelje podnio tužbu radi naknade štete u navedenom iznosu, a sve u svezi prometne nezgode koja se dogodila 10. studenog 2021. kada je nastala štete na vozilu marke BMW u vlasništvu oštećenika – osiguranika BZ. Tako je tijekom postupka utvrđeno, a sve na temelju iskaza svjedoka BZ, iskaza tužitelja OZ, izvida štete broj 210515295/2 da je vozilo u vlasništvu oštećenika BZ oštećeno u predmetnoj prometnoj nezgodi; da u tuženikovu izvidu štete su navedena oštećenja na vozilu registarske oznake [registarska oznaka] koja su nastala u navedenoj prometnoj nezgodi. Iz dopisa tuženika – ponude od 20. prosinca 2021. razvidno je da je tuženik ponudio BZ isplatu iznosa od 433,34 EUR / 3.265,00 kn po osnovi predmetnog štetnog događaja; međutim za iznos od 418,89 EUR / 3.156,10 kn je odbio isplatu obrazlažući da se radi o većoj cijeni radnog sata.

11. Iz iskaza svjedoka BZ sud je utvrdio da je do prometne nezgode došlo na način da je došlo do udara drugog vozila u njegovo vozilo dok je bio parkiran u ulici, te je isti zajedno sa štetnikom otišao u osiguranje prijaviti štetu i tada je sačinjen izvid štete i utvrđena oštećenja. Nadalje, utvrđeno je da je otišao u Termolakirnicu ZAGI kako bi popravio auto i nakon što je primio račun utvrdio je kako je cijena rada naznačena u računu viša od cijene nego što je to priznalo osiguranje u izvidu štete.

12. Pravilno je sud obzirom na način nastanka prometne nezgode ocijenio da postoji isključiva odgovornost osiguranika tuženika koji je postupio protivno članku 43. stavku 1. i 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj: 67/08, 74/11, 80/13, 92/14, 64/15 i 108/17) obzirom na radnju kretanja vozila a bez da je izvršio provjeru da to može činiti bez opasnosti za druge sudionike u prometu.

13. Sud je vrlo jasno i detaljno ocijenio i analizirao račun tužitelja od 17. prosinca 2021. (list 27. spisa) uzimajući u obzir tuženikov dopis kojim je ponudio naknadu štete štećeniku, te ocijenio da je tuženik odbio isplatiti naknadu štete upravo za tuženi iznos koji se u cijelosti odnosi na razliku u cijeni radnog sata koja je obračunata u tužiteljevom računu i ponudi tuženika.

14. Isto tako, pravilno je sud ocijenio Ugovor o ustupu potraživanja sklopljen 1. veljače 2022. između BZ i tužitelja. Ugovorne stane su ugovorile da BZ ustupa tužitelju cjelokupnu svoju tražbinu prema ovdje tuženiku za popravak vozila prema računu broj 755/01/01. Stoga je na tužitelja prešlo i pravo oštećenika na zatezne kamate a sve u smislu članka 12. stavka 4. Zakona o obveznim osiguranima u prometu.

15. Slijedom iznesenog, valja zaključiti da je sud pravilno primijenio članak 1045. ZOO-a kojim člankom su propisane pretpostavke odgovornosti, i prema stavku 1. tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje; a prema stavku 2. – predmnijeva se obična nepažnja. Odgovornost za štetu je obvezno – pravni odnos u kojem je jedna strana dužna drugoj strani popraviti štetu, a druga je od prve ovlaštena zahtijevati popravljanje štete. Odgovornost za štetu nastaje pod pretpostavkom da je osoba odgovorna za štetu (štetnik) počinila protupravno štetnu radnju zbog koje je nastala šteta osobi koja traži popravak štete (oštećenik) i ako postoji uzročna veza između štetne radnje i štete kao posljedice. Sve navedene pretpostavke su predmetno ispunjene kumulativno zbog čega je prvostupanjski sud pravilno prihvatio tužbeni zahtjev, a sve kako je odlučio u točki I. izreke presude.

16. Pravilna je i zakonita odluka o parničnom trošku te je ispitana kako kvalitativno tako i kvantitativno, a sve u smislu članka 154. i članka 155. ZPP-a, te sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22 i 126/22 i 138/23). Tuženik u žalbi ne obrazlaže razloge zbog kojih osporava odluku o parničnom trošku.

17. Navodima žalbe tuženik nije osnovano doveo u sumnju valjanost i pravilnost razloga sadržanih u obrazloženju presude, kao ni zakonitost odluke sadržane u njenoj izreci.

18. Zbog toga je valjalo na temelju članka 368. stavka 1. ZPP-a odbiti tuženikovu žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu.

19. I na kraju, preračunavanje iznosa izraženih u kunama u iznose izraženim u eurima izvršeno je u skladu s odredbama članka 43. i članka 48. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“ broj: 57/22 i 88/22); s time da je od 1. siječnja 2024. euro službena valuta u Republici Hrvatskoj.

Zagreb, 26. veljače 2025.

Sutkinja

Dubravka Zubović