REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske Zagreb
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Goranke Ratković, predsjednice vijeća, te Gordane Korotaj i Roberta Završkog, članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Maretić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. AN, zbog prekršaja iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj 70/17., 126/19., 84/21. i 114/22.), odlučujući o žalbi okrivljenika, podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu, Stalne službe u Omišu od 14. listopada 2024., broj: Pp-2994/2024-9, u sjednici vijeća održanoj 26. veljače 2025.,
r i j e š i o j e
I. U povodu žalbe okr. AN, a po službenoj dužnosti, ukida se pobijana prvostupanjska presuda te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
II. Uslijed odluke pod I., žalba okr. AN je bespredmetna.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Splitu, Stalne službe u Omišu od 14. listopada 2024., broj: Pp-2994/2024-9, okr. AN je proglašen krivim da je, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinio prekršaj iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji mu je izrečena kazna zatvora 40 dana, u koju se uračunavaju dva dana lišenja slobode (28. i 19. ožujka 2024.) i, na temelju čl. 41. i čl. 44. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), primijenjuje uvjetna osuda na način da se izrečena kazna zatvora neće izvršiti ako okrivljenik u 12 mjeseci ne počini istovrsno djelo prekršaja za koje je propisana mogućnost izricanja zatvorske kazne.
1.1. Istom presudom, na temelju čl. 53. u vezi čl. 50. st. 1. t. 1. Prekršajnog zakona i čl. 18. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, okrivljeniku je izrečena zaštitna mjera obaveznog liječenja ovisnosti o alkoholu u trajanju šest mjeseci, a u odnosu na troškove prekršajnog postupka je odlučeno da je okrivljenik obvezan naknaditi ukupno 449,40 eura.
2. Protiv te presude, žalbu je pravodobno podnio okrivljenik, putem branitelja odvjetnika Damira Đapića, naznačujući u uvodu žalbe da se žali zbog svih žalbenih osnova s prijedlogom da se pobijana presuda preinači na način da se okrivljenik oslobodi optužbe.
3. Žalba je bespredmetna.
4. Ispitivanjem prvostupanjske presude, u povodu podnesene žalbe, a po službenoj dužnosti, u smislu čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ovaj sud je utvrdio da je počinjena apsolutno bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona, jer se pobijana presuda temelji na nezakonitom dokazu.
5. Iz obrazloženja pobijane presude proizlazi da je prvostupanjski sud svoju odluku temeljio, između ostalog, i na iskazu svjedokinje VN, supruge okrivljenika, koja je, prema čl. 285. st. 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“, broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. – pročišćeni tekst, 91/12. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22. i 36/24.), oslobođena obveze svjedočenja.
6. Uvidom u zapisnik od 29. ožujka 2024., utvrđeno je da prvostupanjski sud navedenu svjedokinju nije upozorio da je oslobođena obveze svjedočenja. Upozorenja koja je prvostupanjski sud dao svjedokinji VN, supruzi okrivljenika, glase: „Svjedokinja se upozorava, u smislu odredbe članka 288. stavka 3. Zakona o kaznenom postupku, da je dužna iznijeti sudu što joj je poznato, da je dužna govoriti istinu i da ne smije ništa prešutjeti, te da je davanje lažnog iskaza kazneno djelo. Zatim se svjedokinju upozorava da nije dužna odgovarati na pitanja ako je vjerojatno da bi time izložila sebe ili svoga bliskog rođaka teškoj sramoti, znatnoj materijalnoj šteti ili kaznenom progonu sukladno odredbi članka 285. stavka 1. točka 2. i stavka 3. Zakona o kaznenom postupku ali će se njen iskaz, ako odluči svjedočiti bez obzira na njenu kasniju odluku moći koristiti kao dokaz u ovom postupku“.
6.1. Iz citiranih upozorenja jasno proizlazi da prvostupanjski sud navedenu svjedokinju nije upozorio da je oslobođena obveze svjedočenja, nego ju je, upravo suprotno tome, upozorio „da je dužna iznijeti sudu što joj je poznato“. Oslobođenje od obveze svjedočenja te mogućnost čitanja iskaza u kasnijem tijeku postupka prvostupanjski sud je vezao samo uz odgovore na pitanja ako je vjerojatno da bi izložila sebe ili svoga bliskog rođaka teškoj sramoti, znatnoj materijalnoj šteti ili kaznenom progonu. Tako dana upozorenja svjedokinji VN, supruzi okrivljenika, nisu u skladu s relevantnim odredbama Zakona o kaznenom postupku.
7. Prema odredbi čl. 300. st. 1. t. 3. Zakona o kaznenom postupku, iskaz svjedoka se ne može upotrijebiti kao dokaz u postupku ako upozorenja iz čl. 285. st. 3. Zakona o kaznenom postupku i odricanje nisu ubilježena u zapisnik. Radi se o imperativnoj normi koja se odnosi na sva upozorenja sadržana u čl. 285. st. 3. Zakona o kaznenom postupku i koja ne trpi druge izuzetke osim onog propisanog u čl. 285. st. 6. tog Zakona, o čemu se u konkretnom slučaju ne radi. Istina je da prvostupanjski sud, među upozorenjima koja je dao navedenoj svjedokinji, navodi i numeričku oznaku čl. 285. st. 3. Zakona o kaznenom postupku, ali razmatrajući sadržaj danih upozorenja, a upravo se po tome prosuđuje zakonitost iskaza svjedoka, jasno je, kao što je to već navedeno, da je prvostupanjski sud oslobođenje od obveze svjedočenja te mogućnost čitanja iskaza u kasnijem tijeku postupka vezao samo uz odgovore na pitanja ako je vjerojatno da bi svjedokinja izložila sebe ili svoga bliskog rođaka teškoj sramoti, znatnoj materijalnoj šteti ili kaznenom progonu.
8. Bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona postoji ako se presuda temelji na dokazu iz čl. 90. Prekršajnog zakona, pri čemu treba naglasiti da „utemeljiti“ presudu znači da je sud, slobodnom ocjenom tog dokaza, ocjenjujući taj dokaz u zajedništvu s drugim, zakonitim dokazima, utvrdio činjenično stanje na kojem je utemeljio svoju odluku. A to upravo čini prvostupanjski sud u ovom prekršajnom postupku kada koristi iskaz svjedokinje VN te ga u obrazloženju presude ocjenjuje i analizira, uspoređuje s drugim dokazima izvedenim u postupku i na taj način utvrđuje činjenično stanje i donosi zaključak o krivnji okr. AN.
9. Prema tome, na opisani način je ostvarena bitna povredu odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona, zbog čega je prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, uslijed čega je žalba okrivljenika postala bespredmetna.
10. U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će na zakonit način provesti do sada izvedene dokaze te druge možebitne dokaze za koje se ukaže potreba nužnosti izvođenja te će na temelju provedenih dokaza donijeti novu, na zakonu osnovanu, odluku.
10.1. Pritom će prvostupanjski sud, u slučaju donošenja osuđujuće presude i u ponovljenom postupku, obratiti pozornost na pravilno izricanje uvjetne osude. Naime, u pobijanoj presudi je prvostupanjski sud kao uvjet za opoziv uvjetne osude naveo „ako okrivljenik u vremenu od 12 (dvanaest) mjeseci ne počini istovrsno djelo prekršaja za koje je propisana mogućnost izricanja zatvorske kazne“, umjesto ako okrivljenik u navedenom roku „ne počini jedan ili više prekršaja za koje mu bude izrečena ista ili teža kazna od izrečene uvjetnom osudom“, kako je to propisano čl. 46. st. 1. Prekršajnog zakona.
11. Stoga je, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 26. veljače 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Nikolina Maretić, v.r.
Goranka Ratković, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 5 ovjerenih prijepisa za spis, okrivljenika, branitelja, žrtvu nasilja i tužitelja.
