Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Ppž-8493/2021
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Anđe Ćorluka kao predsjednice vijeća, te Mirjane Medić i Ivanke Mašić kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Koraljke Polak Medaković kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljene RČT, zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (Narodne novine broj 5/90., 30/90., 47/90. i 29/94.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave splitsko-dalmatinske, I Policijske postaje Split, podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu broj Pp-6558/2021 od 14. srpnja 2021., u sjednici vijeća održanoj 26. veljače 2025.,
p r e s u d i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave splitsko-dalmatinske, I Policijske postaje Split i potvrđuje se pobijana presuda.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom Općinskog prekršajnog suda u Splitu broj Pp-6558/2021 od 14. srpnja 2021., okrivljena RČT je na temelju odredbe članka 161. stavak 6. Prekršajnog zakona, oslobođena od optužbe da bi počinila prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
2. Protiv te presude, pravodobnu žalbu podnio je tužitelj Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava splitsko-dalmatinska, I Policijska postaja Split, zbog povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava i bitne povrede odredaba prekršajnog postupka.
3. Žalba nije osnovana.
4. Ovaj sud, sukladno odredbi članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj 107/07., 39/13., 157/13. 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), ispitivao je pobijanu presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i to iz osnova i razloga koje žalitelj navodi, a po službenoj dužnosti je ispitao jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. navedenog Zakona, jesu li na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona, te nisu utvrđene povrede na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.
5. Suprotno žalbenim navodima, ovaj sud pronalazi da je valjan i ispravan zaključak prvostupanjskog suda kako djelo za koje se okrivljena RČT tereti po propisu nije prekršaj.
6. Članak 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira propisuje kažnjavanje onoga tko se na javnom mjestu tuče, svađa, viče ili na drugi način remeti javni red i mir. Stoga javnost mjesta predstavlja konstitutivan element predmetnog prekršaja.
7. Hodnik stambene zgrade, stoga privatan posjed suvlasnika, je fiktivno javno mjesto koje pod određenim uvjetima može steći svojstvo javnog mjesta i to samo ako se radnja izvršenja manifestirala na neograničeno otvorenom javnom mjestu. Navedeno mora proizlaziti odnosno biti opisano u činjenom opisu optužnog prijedloga, a što u konkretnom predmetu nije slučaj. Upravo navedeno predstavlja odgovor na sadržaj i smisao žalbenih navoda tužitelja.
8. U tom smislu, pogrešno žalitelj smatra da uznemireni stanari unutar prostora svog vlasništva čine javnost u smislu odredbe članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Javnost nije konkretna osoba, javnost čini okolnost da je prostor na kojem se manifestirala posljedica (u predmetnom slučaju buka i vika) neograničeno dostupan svakome odnosno svima, a što hodnik stambene zgrade, neovisno o broju suvlasnika nije.
9. Stoga, žalbenim navodima ispravnost zaključka prvostupanjskog suda nije dovedena u sumnju, te je odlučeno kao u izreci ove presude.
Zagreb, 26. veljače 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Koraljka Polak Medaković, v.r.
Anđa Ćorluka, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 4 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenu i tužitelja.
