Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Ppž-7480/2022
Zagreb
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda: Mladena Genca, predsjednika vijeća te Sanje Gospočić i Tomislava Tomašića, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice - specijalistice Mirjane Laljek, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog ZF, kojeg brane odvjetnice iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Dina Galić i Janica Plantak iz Varaždina, zbog prekršaja iz članka 61. stavka 1. točke 11. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije („Narodne novine“, br. 40/16.), rješavajući o žalbi okrivljenog ZF, podnesenoj protiv rješenja o prekršaju Ministarstva financija Republike Hrvatske, Carinske uprave, Područnog carinskog ureda Osijek, Vijeća za prekršaje, KLASA: 413-01/21-26/1116, URBROJ: 513-02-7002/11-22-8 od 29. travnja 2022., u sjednici vijeća održanoj 26. veljače 2024.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se kao osnovana žalba okrivljenog ZF te se ukida pobijano rješenje o prekršaju i predmet vraća prvostupanjskom tijelu državne uprave koje vodi prekršajni postupak na ponovni postupak i odlučivanje.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem okrivljeni TF proglašen je krivim i kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 12.000,00 kuna, zbog prekršaja iz članka 61. stavka 1. točke 11. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije, pobliže opisanog u izreci pobijanog rješenja o prekršaju.
2. Istim rješenjem o prekršaju okrivljenik je obvezan na plaćanje troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 100,00 kuna.
3. Protiv prvostupanjskog rješenja o prekršaju okrivljenik je putem braniteljica podnio žalbu zbog bitnih povreda odredaba prekršajnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava i odluke o prekršajnopravnoj sankciji, navodeći u bitnome da je odluka Vijeća za prekršaje utemeljena na nezakonitom dokazu, s obzirom da okrivljeniku koji je strani državljanin (Z) koji ne razumije hrvatski jezik i pismo nije omogućeno prevođenje po tumaču prevoditelju, a sukladno pravu iz članka 87. Prekršajnog zakona. Nadalje, žalitelj ističe da je potpisao zapisnik o obavljenom očevidu od 20. svibnja 2021., Klasa: 471-01/21-16/2155, Urbroj: 513-02-7030/10-21-1, međutim, kako ne razumije niti u govoru niti u pismu hrvatski jezik, ističe kako nije znao što potpisuje, a da je znao što potpisuje sigurno bi naveo da ima primjedbe na zapisnik. Okrivljenik kao bugarski državljanin koji ne zna i ne razumije hrvatski jezik i pismo, nije mogao koristiti svoj jezik i pismo u postupku koji je nad njim provela hrvatska carinska uprava, a na što je imao pravo i nije se toga prava odrekao kada je potpisao Zapisnik o obavljenom očevidu, tako da je time počinjena proceduralana pogreška nadležnog carinskog tijela, povredom članka 87. Prekršajnog zakona. Istim je propisano da će se okrivljenika poučiti o pravu na prevođenje prije prvoga ispitivanja, te da se isti prevođenja može odreći ako zna jezik na kojem se vodi postupak, s tim da se u Zapisniku mora zabilježiti da je dana pouka i izjava sudionika o tome. Okrivljeniku koji ne razumije hrvatski jezik i pismo, trebalo je osigurati tumača prevoditelja, a što nije učinjeno. Okrivljeniku nije predan prijevod odluka i dokumenata koje je potpisao pa je povrijeđen i čl. 87. st. 1. i st. 4. Prekršajnog zakona, sve na štetu okrivljenika kao stranog državljana koje je time doveden u poziciju da potpiše Zapisnik i primitak Prekršajnog naloga, a da nije znao što u tim dokumentima piše niti mu je omogućeno korištenje usluga tumača ili prijevod istih na bugarski jezik ili na ćirilicu.
4. Žalitelj predlaže da se radi razloga navedenih u žalbi, žalba prihvati.
5. Žalba je osnovana.
6. Ispitujući pobijano rješenje o prekršaju po službenoj dužnosti u smislu članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine, broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18. i 114/22.) i u okviru žalbenih navoda okrivljenika, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Sud) utvrdio je da okrivljenik osnovano pobija prvostupanjsko rješenje o prekršaju koje je donijelo prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, budući je u postupku povrijeđeno pravo obrane, a što je utjecalo odnosno moglo utjecati na odluku o prekršaju.
7. Naime, okrivljenik je državljanin Bugarske, ne razumije hrvatski jezik koji je u uporabi u prekršajnom postupku, a iz stanja spisa nedvojbeno proizlazi da se okrivljenik nije u niti jednom trenutku izričito odrekao prava na tumača za bugarski jezik niti mu je omogućeno usmeno prevođenje isprava i drugoga pisanoga dokaznog materijala prije formalnog započinjanja prekršajnog postupka. Dakle, nije mu osiguran pisani prijevod svih pisanih dokumenata bitnih za osiguranje ostvarivanja njegova prava na obranu i jamstvo pravičnosti postupka. Ovaj Sud smatra da je okrivljeniku povrijeđeno pravo obrane iz razloga što mu prekršajni nalog kao optužni akt, te zapisnik o obavljenom očevidu koji je potpisao, nisu prethodno prevedeni na jezik koji razumije. Direktiva 2010/64/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. listopada 2010. o pravu na tumačenje i prevođenje u kaznenim postupcima (dalje: Direktiva) u Prekršajni zakon implementirana je Zakonom o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 110/15.). Prema Direktivi u članku 2. Pravo na tumačenje, stavak 1. propisuje da države članice osiguravaju da se osumnjičenicima ili optuženicima koji ne govore ili ne razumiju jezik predmetnog kaznenog postupka bez odlaganja omogući tumačenje tijekom kaznenog postupka pred istražnim i pravosudnim tijelima, uključujući tijekom policijskih ispitivanja, svih sudskih rasprava i svih drugih potrebnih saslušanja, dok u članku 3. Pravo na prijevod bitnih dokumenata, stavak 1. propisuje da države članice osiguravaju da se osumnjičenicima ili optuženicima koji ne razumiju jezik predmetnog kaznenog postupka u razumnom roku osigura pisani prijevod svih dokumenata bitnih za osiguranje ostvarivanja njihova prava na obranu i jamstva pravičnosti postupka, a stavak 2. da u bitne dokumente ubrajaju se sve odluke o lišavanju slobode, svaki optužni prijedlog ili optužnica te sve presude.
8. Cilj Direktive je osigurati okrivljenicima pravo na tumačenje i prevođenje kako bi im se zajamčilo da učinkovito sudjeluju u kaznenim postupcima u svijetlu prava na pravično suđenje. Pravo na tumačenje i prevođenje za osobe koje ne govore ili ne razumiju jezik na kojem se vodi postupak smatra se pretpostavkom za djelotvornu obranu u kaznenim postupcima, a prekršajni postupak je u Konvencijskom smislu kazneni postupak (tzv. Engel mjerila). To pravo proteže se i na prethodni postupak znači i prije nego li je prekršajni postupak formalno započeo jer se područje primjene Direktive računa od trenutka stjecanja svojstva okrivljenika u materijalnom smislu (od trenutka kada su ih nadležna tijela upozorila da su osumnjičeni ili optuženi za prekršaj). U skladu s pravnim standardima izraženim u sudskoj praksi Europskog suda za ljudska prava kako ne bi došlo do povrede prava na pravično suđenje okrivljeniku se mora osigurati predvođenje svega što je relevantno za njegovu obranu u konkretnom predmetu na jezik koji razumije, da se može učinkovito braniti, a suprotno postupanje ima za posljedicu da se postupak u cjelini smatra nepravičnim i povredom prava na pravično suđenje koje je zajamčeno člankom 6. Konvencije.
9. Dakle, okrivljeniku kao državljaninu Bugarske koji ne razumije hrvatski jezik, trebalo je osigurati tumača već prilikom obavljanja očevida nad teretnim vozilom reg. oznaka [registarska oznaka]/R6814BCD, na RGP Bajakovo jer ima pravo služiti se bugarskim jezikom i prije nego što je prekršajni postupak formalno započeo, kao svojim materinjim te mu osigurati prevođenje sadržaja zapisnika o očevidu, prekršajnog naloga i drugih pismena, s obzirom da se okrivljenik niti u jednom trenutku kako to nedvojbeno proizlazi iz stanja spisa nije izričito odrekao prava na tumača. Naime, iz stanja spisa proizlazi da je okrivljenik vlastoručno potpisao zapisnik o obavljenom očevidu od 20. svibnja 2021., KLASA: 471-01/21-16/2155, URBROJ: 513-02-7030/10-21-1, a iz sadržaja navedenog dokumenta ne proizlazi da je upozoren o pravu na tumača, koji dokaz je pročitan na glavnoj raspravi 8. travnja 2022. i na kojem dokazu se temelji odluka o prekršaju, a koja dokumentacija je stoga morala biti prevedena na bugarski jezik, osim ukoliko se okrivljenik nije izričito odrekao prava na tumača u kojem slučaju je trebalo sastaviti odgovarajuću službenu bilješku ili zapisnik, koji sa takvim sadržajem ne prileže u spisu.
10. Nadalje, treba istaknuti da je na glavnoj raspravi održanoj 8. travnja 2022. prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak u dokaznom postupku izvršilo uvid i pročitalo kao dokaz zapisnik o obavljenom očevidu od 20. svibnja 2021. (iz sadržaja zapisnika o glavnoj raspravi nije razvidno da je isti preveden od strane tumača), a s obzirom da je okrivljenik strani državljanin, koji ne razumije hrvatski jezik, te prilikom obavljanja očevida nije bio nazočan sudski tumač na taj način okrivljeniku je povrijeđeno pravo da se u postupku služi svojim jezikom i pismom te je iz spisa trebalo izdvojiti predmetni zapisnik o obavljenom očevidu kao nezakoniti dokaz, što prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak nije učinilo, već je izvršilo uvid u isti, te donosi meritornu odluku u kojoj u obrazloženju navodi izrijekom: „Nakon ovako provedenog dokaznog postupka i ocjene svih dokaza, kako pojedinačno tako i u cjelini, Vijeće za prekršaje je smatralo nesporno dokazanim kako je okrivljenik postupio protivno odredbi čl. 31. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstava Europske unije... te je na taj način počinio prekršaj iz članka 61. stavka 1. točke 11. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije za koji ga se tereti.“
11. U konkretnom predmetu tijekom prvostupanjskog postupka počinjena je bitna povreda odredbi prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 2. Prekršajnog zakona, kojim je propisano da bitna povreda odredaba prekršajnog postupka postoji i ako sud pri pripremanju glavne rasprave ili postupka ili u tijeku glavne rasprave odnosno tijekom postupka ili pri donošenju presude nije primijenio ili je nepravilno primijenio koju odredbu ovog Zakona, ili je povrijedio na glavnoj raspravi odnosno u postupku pravo obrane, a to je utjecalo ili moglo utjecati na presudu. Ovaj Sud zbog utvrđene bitne povrede postupka nije propitivao niže žalbene razloge koji se odnose na pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje, povredu materijalnog prekršajnog prava i odluku o prekršajnopravnoj sankciji.
12. Zbog izloženih razloga trebalo je prihvatiti žalbu okrivljenika, rješenje o prekršaju ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom tijelu državne uprave koje vodi prekršajni postupak, na ponovni postupak. U ponovljenom postupku prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak prevesti će okrivljeniku prekršajni nalog te zapisnik o očevidu na bugarski jezik, te će uredno pozvati okrivljenika i braniteljicu na glavnu raspravu, s time da će okrivljeniku i taj poziv za glavnu raspravu prevesti na bugarski jezik, te će na glavnoj raspravi osigurati nazočnost tumača za bugarski jezik, a sve kako bi se osigurala učinkovita obrana tijekom prekršajnog postupka. Nakon što provede sve pravno relevantne dokaze na glavnoj raspravi, prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak, donijet će novu, na zakonu osnovanu i valjano obrazloženu odluku.
13. S obzirom na izneseno, riješeno je kao u izreci.
U Zagrebu 26. veljače 2025.
Zapisničarka:
Predsjednik vijeća:
Mirjana Laljek, v.r.
Mladen Genc, v.r.
Rješenje se dostavlja Ministarstvu financija Republike Hrvatske, Carinskoj upravi, Područnom carinskom uredu Osijek, Vijeću za prekršaje u 5 (pet) otpravaka: za spis, okrivljenika, braniteljice i ovlaštenog tužitelja.
