Republika Hrvatska

Visoki Prekršajni Sud Republike Hrvatske

Zagreb

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Gordane Korotaj predsjednice vijeća te Goranke Ratković i Roberta Završkog članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Maretić zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okr. ŠD, zbog prekršaja iz čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj: 70/17., 126/19. 84/21. i 114/22.), odlučujući o žalbi okr. ŠD podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalna služba u Samoboru od 3. prosinca 2024., broj: Pp-4582/2023, u sjednici vijeća održanoj 26. veljače 2022.,

r i j e š i o j e

Prihvaća se osnovanom žalba okr. ŠD, ukida se prvostupanjska presuda i predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

-

- Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalna služba u Samoboru od 3. prosinca 2024., broj: Pp-4582/2023, u ponovnom postupku, proglašen je krivim okr. ŠD da je, na način činjenično opisan u izreci presude, počinio prekršaj iz čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji mu je izrečena kazna zatvora 45 dana i primijenjena uvjetna osuda na način da se kazna zatvora neće izvršiti ako okrivljenik u roku jedne godine ne počini jedan ili više prekršaja za koji mu je izrečena ista ili teža kazna zatvora od izrečene.

1.1. Na temelju čl. 16. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji okrivljeniku je izrečena zaštitna mjera zabrane približavanja, uznemiravanja i uhođenja bivše supruge PD, rođ. **.**.1985., s prebivalištem u [adresa] na udaljenost manjoj od 100 metara, u trajanju 6 mjeseci.

1.2. Istom presudom okrivljenik je obvezan naknaditi paušalni iznos troškova prekršajnog postupka 80,00 eura.

2. Protiv te presude okr. ŠD po branitelju odvjetniku Ivanu Bišćanu podnio je žalbu iz svih žalbenih razloga, s prijedlogom da se pobijana presuda preinači i okrivljenika oslobodi optužbe, podredno da se ukine i predmet vrati na ponovni postupak.

3. Žalba je osnovana.

4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, u smislu odredbe čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) ispitivao je prvostupanjsku presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i to iz osnova i razloga koje okrivljenik navodi u žalbi i po službenoj dužnosti te je utvrđeno da osnovano okrivljenik pobija presudu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, jer odluka nema razloga o odlučnim činjenicama.

5. U odnosu na bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka žalbom se ističe da sud u potpunosti zanemaruje i ne cijeni iskaz JD, zajedničke kćeri okrivljenika i oštećenice, a za što ne daje nikakve razloge.

6. U pravu je okrivljenik, da je na opisani način, iako se to izrijekom ne navodi u žalbi, prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 11. Prekršajnog zakona, jer odluka nema razloga o odlučnim činjenicama u odnosu na neprihvaćanje iskaza mlt. JD.

6.1. Naime, u t. 8. obrazloženja pobijane presude, nakon ocjene iskaza svjedokinje ošt. PD, sud ocjenjuje iskaz djeteta JD, ispitane u nazočnosti prof. psihologije LD te navodi da mlt. svjedokinja ničim nije teretila okrivljenika, njenog oca. U obrazloženju se, nadalje, navodi „zbog osjećaja koje dijete gaji prema članovima obitelji, okolnost da bi dijete trebalo svjedočiti u postupku protiv jednog od roditelja svakako izaziva unutarnje konflikte,“ Dakle, iz obrazloženja iskaza jasno proizlazi da je isti nedovršen (i sadržajno i tehnički, budući da završava zarezom i do t. 9. ostavljen je prazan prostor) i da sud nije dao razloge za neprihvaćanje iskaza djeteta.

6.2. Dakle, iz ovakvog obrazloženja pobijane presude u odnosu na iskaz mlt. svjedokinje JD proizlazi da nedostaje dio obrazloženja i da prvostupanjski sud nije u cijelosti obrazložio razloge neprihvaćanje iskaza mlt. JD, čime je počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 11. Prekršajnog zakona, na koju žalbom ukazuje okrivljenik.

7. Nadalje, u pravu je okrivljenik kada navodi u žalbi da sud nije uzeo u obzir, niti ispitao svjedokinju na nedosljednosti u njenom kazivanju, čime je činjenično stanje ostalo nepotpuno i pogrešno utvrđeno. Prvenstveno, sud u dokaznom postupku nije izveo dokaz čitanjem iskaza svjedokinje OD od 25. studenog 2022., koji se, u smislu čl. 158. st. 7. i 8. Prekršajnog zakona, može koristiti kao dokaz u postupku, nije taj iskaz predočio svjedokinji i ispitao je na različitost u kazivanju pred policijom i na sudu. Iz zapisnika o glavnoj raspravi od 17. svibnja 2024. vidljivo je da je branitelj okrivljenika pokušao ispitati svjedokinju na okolnost različitog kazivanja u odnosu na datum kada joj je okrivljenik ušao u sobu i potrgao spavaćicu (na policiji 25. studenog 2022. je navela: „prije par dana“, a na sudu 17. svibnja 2024. iskazala je: „25. studenog 2022.“), na što je svjedokinja navela - da je to bila zadnja noć prije njenog odlaska iz kuće, okrivljenik ju je napao, a ne zna koliko je bilo sati budući da je bila jako iscrpljen i umorna. Dakle, svjedokinja nije odgovorila na pitanje branitelja, a sud joj nije postavio dodatna pitanja kako bi razjasnila različitost u kazivanju.

7.1. Nadalje, nije otklonjena nedosljednost u kazivanju svjedokinje u odnosu na vrijeme kada bi joj okrivljenik potrpao osobne stvari u crne PVC vrećice za smeće i izbacio ju iz zajedničke kuće. Naime, u optužnom prijedlogu se navodi da je to bilo 25. studenog 2022. oko 8:00 sati. Prema stanju spisa optužni prijedlog je podnesen povodom dopisa CZSS Samobor u kojem se navodi da je OD pristupila u navedeni Centar 25. studenog 2022. u 10:00 sati kako bi prijavila nasilje u obitelji od strane supruga. Međutim, istog dana u 16,40 sati ispitana u svojstvu svjedoka na policiji svjedokinja iskazuje da je u jutro otišla u CZSS Samobor radi savjetovanja o razvodu, a kad se vratila kući oko 9:00 sati suprug je njene stvari potrpao u vreće, ostavio ih u hodniku i rekao da su joj tu stvari i da može ići. Na ispitivanju pred sudom svjedokinja je navela da je okrivljenik izbacio njene osobne stvari u vreći za smeće i šutao po stepenicama. Na provedenom suočenju okrivljenik je naveo da nije potrpao stvari svjedokinje u PVC vrećice, da ga taj dan nije bilo kod kuće, a da je svjedokinja došla po svoje stvari slijedeći dan, ali ostalo je nejasno koji to dan okrivljenik nije bio kod kuće i kada je to oštećenica došla po svoje stvari „drugi dan“.

7.2. Osim navedenog, prvostupanjski sud nije cijenio da se činjeničnim opisom optužbe okrivljeniku, između ostalog, stavlja na teret da je „pred djetetom objesio štrik na balkon“, za što je i proglašen krivim u izreci pobijane presude. Oštećenica u iskazu pred policijom 25. studenog 2022. navodi da je 14. listopada 2022. okrivljenik uzeo uže, napravio omču i objesio za gredu da joj pokaže da ozbiljno misli, a sve to je vidjela njihova kćer JD. Na ispitivanju pred prvostupanjskim sudom 17. svibnja 2024. svjedokinja je navela da je okrivljenik stavio štrik na balkon i rekao joj da će se objesiti, a napomenula je da joj je to rekao dok dijete nije bilo u kući, bilo je u školi. Nastavno, navodi da je po povratku djeteta okrivljenik nastavio sa raspravom govoreći djetetu i njoj, između ostalog „da će se objesiti“. Ostalo je nejasno da li je okrivljenik pred mlt. JD objesio uže na balkon ili to nije učinio pred njom, ali je po povratku iz škole JD vidjela to, a okrivljenik je u njenoj nazočnosti prijetio da će se objesiti.

8. Imajući u vidu da se odluka o krivnji okr. ŠD temelji na iskazu svjedokinje žrtve nasilja OD, prvostupanjski je sud trebao ispitati svjedokinju na razloge u proturječnosti njenog iskaza i nakon toga, ocjenjujući te razloge, dati valjane razloge zašto njezin iskaz cijeni uvjerljivim, okolnosnim i životnim tako da ga u cijelosti prihvaća vjerodostojnim.

9. Nadalje, napominje se prvostupanjskom sudu da okrivljenika treba ispitati sukladno odredbi čl. 171. st 4. i 5. Prekršajnog zakona koji propisuju da pri ispitivanju treba okrivljeniku omogućiti da se u neometanom izlaganju očituje o svim okolnostima koje ga terete i da iznese sve činjenice koje mu služe za obranu, a kad okrivljenik završi iskaz, postavit će mu se pitanja ako je potrebno da se popune praznine ili otklone proturječnosti i nejasnoće u njegovu izlaganju. Naime, okr. ŠD ispitan je na način da je izjavio da poriče počinjenje prekršaja i ne osjeća se krivim, a potom je prepisan u cijelosti činjenični opis optužnog prijedloga. Na opisani način okrivljenik se uopće nije očitovao o svim okolnostima koje ga terete i iznio sve činjenice koje mu služe za obranu, niti mu je sud postavio bilo kakva pitanja, pa ostaje sasvim nejasno što okrivljenik okolnosno navodi u svoju obranu u odnosu na prekršaj koji mu se stavlja na teret optužbom. Stoga i obrazloženje suda u odnosu na obranu okrivljenika nema uporište u činjenicama utvrđenim tijekom postupka. Sud nije prihvatio istinitom obranu okrivljenika zbog njene neuvjerljivosti, kako u držanju i iznošenju iste, tako i u njenom sadržajnom smislu, okrivljenik se nije držao same inkriminacije već manje relevantnih činjenica, kao na primjer da tempore criminis nije bio kod kuće itd. kako to navodi sud. Međutim, kako je već rečeno, okrivljenik u svoju obranu nije naveo nikakve okolnosti i činjenice što se doista dogodilo, osim da nije počinio ono što mu se optužbom stavlja na teret, a prepisano iz optužnog prijedloga. U t. 9. obrazloženja sud reproducira proveden dokaz suočenjem, pri čemu okrivljenik ponovno negira navode optužbe, sve prema optuženju (dijelom u trećem, a dijelom u prvom licu), a potom se navodi „svjedok je naveo da njega taj dan nije bilo kod kuće, a gospođa je došla po stvari drugi dan…..“, dakle, nejasno je, kod reprodukcije iskaza okrivljenika pri suočenju, tko je to naveo i koga nije bilo kod kuće.

10. Iz navedenih razloga, trebalo je pobijanu presudu ukinuti i predmet dostaviti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje u kojem će ponovno provesti sve već provedene dokaze, po potrebi i druge, otkloniti istaknutu bitnu povredu prekršajnog postupka te pravilnom i kritičkom analizom svih provedenih dokaza, donijeti novu, zakonitu odluku koju će u svemu, sukladno odredbi čl. 185. st. 7. Prekršajnog zakona, valjano obrazložiti.

11. Slijedom navedenog, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

.

Zagreb, 26. veljače 2025.

Zapisničar:

Predsjednica vijeća:

Nikolina Maretić, v.r.

Gordana Korotaj, v.r.

Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Novom Zagrebu u 6 ovjerenih prijepisa: za spis, okrivljenika, branitelja, oštećenicu i tužitelja.