Broj: Ppž-8297/2024

Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Gordane Korotaj predsjednice vijeća te Goranke Ratković i Roberta Završkog članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Maretić zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okr. VL, zbog prekršaja iz čl. 54. st. 3. u vezi st. 1. t. 1. Zakona o suzbijanju zlouporabe droga („Narodne novine“, broj 107/01., 87/02., 163/03., 141/04., 40/07., 149/09., 84/11., 80/13. i 39/19.), odlučujući o žalbi okr. VL podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu od 26. travnja 2024., broj: Pp-8912/2021-12, u sjednici vijeća održanoj 26. veljače 2025.,

r i j e š i o  j e

I. U povodu žalbe okr. VL, a po službenoj dužnosti, ukida se pobijana prvostupanjska presuda i predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

II. Uslijed odluke iz točke I. žalbe okr. VL je bespredmetna.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Splitu od 26. travnja 2024., broj: Pp-8912/2021-12 proglašen je krivim okr. VL da je, na način činjenično opisan u izreci, počinio prekršaj iz čl. 54. st. 3. u vezi st. 1. t. 1. Zakona o suzbijanju zlouporabe droga, za koji mu je izrečena novčana kazna 663,61 eura, koju je dužan platiti u roku 30 dana po pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne.

1.1. Na temelju čl. 64. st. 1. Zakona o suzbijanju zlouporabe droga i čl. 76. a Prekršajnog zakona od okrivljenika je oduzeta droga amfetamin tzv. speed ukupne težine 2,0 grama, prema potvrdi o privremenom oduzimanju predmeta od 15. srpnja 2021., broj 1101550.

1.2. Istom presudom okrivljenik je obvezan na naknadu paušalnog troška prekršajnog postupka 50,00 eura i troškove toksikološkog vještačenja 112,81 eura.

2. Protiv te presude okr. VL osobno je pravodobno podnio žalbu u kojoj ne navodi zakonske žalbene osnove, a iz čijeg sadržaja proizlazi da je podnesena zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o kazni, s prijedlogom da se žalba prihvati.

3. Žalba je bespredmetna.

4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, u smislu odredbe čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) ispitivao je prvostupanjsku presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i to iz osnova i razloga koje okrivljenik navodi u žalbi i po službenoj dužnosti, te je po službenoj dužnosti utvrdio da je u prvostupanjskom postupku počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona, jer se presuda temelji na nezakonitom dokazu.

5. Kako to proizlazi iz obrazloženja pobijane presude, prvostupanjski sud je, između ostalih dokaza, svoju odluku temeljio i na iskazu svjedoka policijskog službenika IL i to u dijelu u kojem je policijski službenik prepričavao sadržaj iskaza okrivljenika, koji razgovor je obavljen traženjem obavijesti od građana u okviru izvida prekršaja.

5.1. Navedeni iskaz ne može biti osnova za utvrđivanje odlučnih činjenica jer se time na posredan i zaobilazan način u dokazni materijal unosi nešto što ne može biti dokaz u prekršajnom postupku.

5.2. Čl. 90. st. 1. Prekršajnog zakona propisano je, da se sudske odluke ne mogu utemeljiti na dokazima pribavljenim na nezakonit način (nezakoniti dokazi), a u smislu stavka 2. istog članka nezakoniti su oni dokazi koji su pribavljeni povredom odredaba prekršajnog postupka i koji su izričito predviđeni ovim Zakonom, te drugi dokazi za koje se iz njih saznalo.

5.3. Naime, sukladno čl. 158. st. 6. Prekršajnog zakona, ovlaštena osoba tijela državne uprave, kada postupa u okviru svoje nadležnosti za provođenje nadzora, mogu osobu ispitati u svojstvu osumnjičenika sukladno odredbama toga Zakona o ispitivanju okrivljenika. Dakle, da bi se ono što policijski službenik sazna prilikom ispitivanja osumnjičenika u okviru izvida prekršaja moglo koristiti kao dokaz u postupku, to ispitivanje mora biti provedeno sukladno odredbama Prekršajnog zakona o ispitivanju okrivljenika u prekršajnom postupku, što u konkretnom slučaju nije učinjeno. Sva ostala saznanja policijskih službenika dobivena prilikom ispitivanja građana ostaju neformalne obavijesti i ne mogu biti unesena u dokazni materijal.

5.4. Stoga, prvostupanjski sud svoju odluku u odnosu na djelo prekršaja činjenično i pravno opisano u izreci pobijane presude, između ostalih dokaza, temelji i na izvedenom dokazu, tj. ispitivanju svjedoka, policijskog službenika, koji je do svojih saznanja o odlučnim činjenicama o kojima je kazivao došao na nezakonit način, budući kao ovlaštena osoba tijela državne uprave nije VL ispitao sukladno odredbi čl. 158. st. 6. Prekršajnog zakona o ispitivanju osumnjičenika. Iako je izvedeni dokaz sam za sebe (ispitivanje svjedoka IL, policijskog službenika) pribavljen na zakonit način, ne može biti temelj sudskoj odluci u dijelu u kojem isti iskazuje što je utvrđeno iskazom VL u policijskoj postaji, budući da se radi o neformalnom iskazu te osobe pred policijskim službenikom prilikom vršenja izvida prekršaja te je izvorni dokaz pribavljen na nezakonit način. Stoga se korištenjem iskaza svjedoka policijskog službenika koji prepričava sadržaj razgovora sa okrivljenikom, na zaobilazan način u dokazni materijal unose oni elementi koji ne mogu biti osnova donošenja sudske presude.

6. Slijedom navedenog trebalo je pobijanu presudu ukinuti i predmet dostaviti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, ne ulazeći u osnovanost žalbenih razloga koji se odnose na niže žalbene osnove, a žalba okr. VL je uslijed takve odluke postala bespredmetne.

7. U ponovljenom suđenju prvostupanjski će sud ponovno provesti sve već provedene dokaze, po potrebi i druge, otkloniti istaknutu bitnu povredu prekršajnog postupka, te pravilnom i kritičkom analizom svih provedenih dokaza, donijeti novu, zakonitu odluku koju će u svemu valjano obrazložiti.

8. Iz navedenih razloga, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

Zagreb, 26. veljače 2025.

Zapisničarka :

Predsjednica vijeća:

Nikolina Maretić, v. r.

Gordana Korotaj, v.r.

Rješenje se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 4 ovjerena prijepisa: za spis, okrivljenika i tužitelja.